Kategorija: Vijesti

  • Kojić poručuje: Pravosuđe BiH i dalje nijemo na sistemske zločine nad sarajevskim Srbima

    Kojić poručuje: Pravosuđe BiH i dalje nijemo na sistemske zločine nad sarajevskim Srbima

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izjavio je da još nema odgovora od pravosuđa BiH na sistemsko zlostavljanje i ubijanje sarajevskih Srba.

    Kojić je podsjetio da je Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu konstatovala da je srpska zajednica u tom gradu uništena u totalitetu.

    – Ako je Komisija konstatovala da je srpska zajednica uništena u totalitetu na osnovu relevantnih dokaza, onda nam je potpuno jasan karakter i obim zločina koji se desio nad Srbima u Sarajevu – izjavio je Kojić Srni povodom predstojećeg obilježavanja 26 godina od egzodusa sarajevskih Srba.

    Prema njegovim riječima, postoje sporadični slučajevi procesuiranja i presuda kao što je u slučaju “Silos”, ali nikako nema odgovora pravosuđa BiH na sistemsko zlostavljanje i ubijanje sarajevskih Srba.

    Kojić je ukazao na selektivni rad pravosudnih institucija BiH, a ranije Haškog tribunala, kod procesuiranja ratnih zločina nad Srbima.

    Prema njegovim riječima, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma egzodus sarajevskih Srba bio je završna faza osmišnjenog i sprovedenog plana etničkog čišćenja koji je već počeo 1992. godine zatvaranjem Srba po logorima.

    – Srpska zajednica u Sarajevu bila je u potpunosti stavljena izvan zakona, jer je očigledno bilo dozvoljeno ubijanje Srba bez bilo kakvih sankcija za sistem koji je to organizovao, osmislio, radio i izvršavao – istakao je Kojić.

    Prema njegovim riječima, tijela ubijenih sarajevskih Srba, prije svega intelektualaca, danima su ležala na ulicama Sarajeva i to je bila poruka svim Srbima kakva ih sudbina čeka.

    – Sarajevski Srbi su dočekali sudbinu da budu odvođeni iz svojih stanova, da žene budu silovane i ubijane u svojim stanovima, da Srbi budu odvođeni u logore i podvrgnuti najstrašnijim oblicima torture – rekao je Kojić.

    Prije 26 godina oko 120.000 Srba iz Sarajeva moralo je da napusti svoja ognjišta u sarajevskim naseljima Ilidža, Ilijaš, Hadžići, Grbavica, Vraca, Rajlovac i Vogošća.

    Tokom egzodusa, koji je počeo u decembru 1995. godine, a završen početkom marta 1996. godine, na Srpsko vojničko spomen-groblje Mali Zejtinlik na Sokocu preneseni su posmrtni ostaci 500 sarajevskih Srba.

    Srpski borci Sarajevsko-romanijske regije tokom odbrambeno-otadžbinskog rata zaustavili su 35 ofanziva muslimansko-hrvatske vojske i odbranili svoje domove.

    Za odbranu ovih prostora, život je dalo više od 4.000 boraca, oko 3.500 ih je ranjeno, a oko 1.000 sahranjeno na Malom Zejtinliku.

  • Šolaja: Sankcije bi bile jedna vrsta priznanja Republike Srpske

    Ako se uvedu sankcije Republici Srpskoj, onda je to jedno priznanje Srpske, makar u negativnom kontekstu, izjavio je za RTRS politikolog Miloš Šolaja.

    Šolaja je istakao da “ovo nije situacija sa početka devedesetih godina kada su uvedene ekonomske sankcije Srbiji i Srpskoj”.

    • Ovo je sada pitanje politike Evropske unije. Da bi se uvele sankcije, EU bi prvo morala da ima konsenzus. Već sada znamo da su Mađarska, a u zadnje vrijeme i Poljska izgubile spor pred Evropskim sudom. Veliko je pitanje šta će biti u samoj diskusiji i ko će da raspravlja. EU teško da može sama da uvede sankcije – rekao je Šolaja.

    Šolaja je naglasio da je “potrebno shvatiti da je prošlo više od 30 godina od raspada Јugoslavije i da su lideri u Srpskoj demokratski izabrani”.

    • To je funkcionisanje demokratije. Mislim da je ova konfuzija koju EU sama sebi uvozi rezultat prilično nejasnog koncepta u BiH – poručio je Šolaja.

    Šolaja je napomenuo da su “sankcije prijetnja konkretno onome ko je politički najistureniji, ali i da bi se njima danas kaznili stanovnici Srpske”.

  • Đajić tvrdi da je UKC Srpske postao prestižna zdravstvena ustanova

    Đajić tvrdi da je UKC Srpske postao prestižna zdravstvena ustanova

    Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić tvrdi da je ova zdravstvena ustanova najbolja u regionu, čemu svjedoče i eminentni svjetski stručnjaci.

    UKC Republike Srpske postao je prestižna zdravstvena ustanova koja ima sjajan kadar, najsavremeniju opremu i prostor. Sigurno je da smo sada najbolji u regionu, a od neizmjerne važnosti je što smo u ovom mandatu uspjeli izmiriti i većinu dugovanja, rekao je Đajić za Radio-televiziju Republike Srpske.

    On je istakao da zaposleni u UKC Republike Srpske uspješno i herojski odgovaraju na izazove koji se odnose na virus korona.

    -Stanovništvo Republike Srpske još nije dostiglo kolektivni imunitet. Nažalost, u UKC imamo više od 200 pacijenata oboljelih od virusa korona, a za 25 je neophodna pomoć respiratora. To zahtijeva veliki angažman medicinskog osoblja – kaže Đajić.

    On smatra da će kolektivni imunitet biti dostignut ako bude poboljšana vakcinacija stanovništva.

    Kada je riječ o upotrebi medicinskog kiseonika u UKC, Đajić je ponovio da su predstavnici opozicije ranije bespotrebno izazvali paniku stanovništva i pacijenata u UKC.

    -Ovakvo ponašanje je nedopustivo. Cilj mi je razvoj i unapređenje sistema, a u UKC smo zaposlili mlad, perspektivan kadar koji ostaje u Republici Srpskoj na šta sam ponosan. Najvažnije je da predano radimo na dobrobit građana – istakao je Đajić.

    Govoreći o radu gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, Đajić, koji je i predsjednik Gradskog odbora SNSD, ocijenio je da nema viziju, da je zaustavio razvoj grada, nije ispunio obećanja, te da će ga građani smijeniti.

    -SNSD ima program kojim je predviđeno da u Banjaluku bude uloženo više od milijardu KM. To može biti realizovano, uz pomoć Vlade Republike Srpske i privlačenjem stranih investicija – izjavio je Đajić.

  • Srpska uputila dokument evropskim institucijama

    Srpska uputila dokument evropskim institucijama

    Srpska poštuje Dejtonski sporazum i pravnim procesom vraća nadležnosti koje su joj date Ustavom, navedeno je u dokumentu koji je iz Srpske upućen evropskim institucijama, a koji je u posjedu RTRS-a.

    O situaciji u BiH u Briselu će biti razgovarano 21. februara, s akcentom na vraćanje nadležnosti koje je Republika Srpska pokrenula.

    “Sve što Srpska radi je u skladu sa Dejtonskim sporazumom”, odgovor je koji je iz Srpske adresiran Evropskom parlamentu.

    U dokumentu se, između ostalog, navodi da Srpska kroz parlamentarnu proceduru vraća nadležnosti koje su joj date Ustavom BiH.

    Srpska djeluje poštujući teritorijalni integritet BiH, a proces vraćanja nadležnosti nije korak ka ocjepljenju, navodi RTRS i dodaje da je Ustavom BiH predviđeno da sva ovlašćenja koja nisu izričito propisana institucijama Bosne i Hercegovine, pripadaju entitetima. Sa izuzetkom – Ustavnim sudom BiH, pravosudna pitanja nisu pitanja institucija BiH. Međunarodna krizna grupa je priznala da je Dejton dodijelio pravosudna pitanja entitetima.

    U dokumentu upućenom Evropskom parlamentu izrečen je i stav Srpske da politička kriza u BiH treba da bude riješena unutrašnjim dijalogom.

    Napominju da Briselu nije mjesto među unutrašnjim pitanjima, jer Srpska i vraćanjem nadležnosti pokazuje da odbacuje strano uplitanje.

    U dokumentu upućenom Evropskom parlamentu naglašeno je da iskustvo pokazuje da političko Sarajevo blokira bilo kakvu promjenu u oblasti pravosuđa.

    Srpski član Predsjedništva, Milorad Dodik ocjenjuje da je stavljanje BiH na dnevni red sjednice u Briselu “sarajevski spin i pokušaj da se od EU iznude sankcije za Srpsku”.

    “A Evropska unija je čula poziv iz Sarajeva, pa najavljuje da će obustaviti finansijsku pomoć Republici Srpskoj”, kazao je Dodik i dodao da je “zahvalan za sve što smo dobili u podršci”.

    “Ali sve je to bilo politički uslovljeno, sve je bilo motivisano činjenicom da se razvlasti Republiku Srpsku, a ojača navodno neki centralni organ. Čitati to ‘ojačavanje centralnih organa’ to znači unitarna BiH za nas je znak jednakosti do islamske zemlje u kojoj bi muslimani bili većina a mi marginalna nacionalna manjina”, naveo je Dodik.

    Da strane međusobno ne žele da dođu do rješenja zbog toga što očekuju da će Zapad prije svega u BiH, Bošnjačkoj strani da napravi državu kakvu su oni zamislili, smatra Željko Budimir, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.

    Za beogradskog analitičara, Stevicu Deđanskog faktor nestabilnosti u BiH je lider SDA, Bakir Izetbegović.

    Da je njegova uloga u podrivanju Republike Srpske, u kooperaciji sa EU, značajna pokazuje, kaže činjenica da EU nikada nije problematizovala zahtjev Republike Srpske da se povuče nametnuti Inckov zakon. Ako nastavi da vrši pritisak na Srpsku, EU će priznati poraz u sprovođenju mira u BiH, prenosi RTRS.

    “Lopta je zaista u dvorištu EU. Da li žele da imaju BiH koja funkcioniše, priznavajući prava svih naroda ili ne žele to nego da imaju guberniju koju će voditi Bakir Izetbegović. To je njihova odluka”, istakao je Deđanski.

  • Đoković zbog ideala ugrozio vrijednost vlastitog brenda i mogao bi izgubiti ogroman novac

    Novak Đoković je najavio da se vjerovatno neće vakcinisati, pa čak i po cijenu gubitka velikih trofeja, a osim rezultata, to bi moglo imati veliki utjecaj i na njegov brend i unosne sponzorske ugovore.

    U ekskluzivnom razgovoru za BBC najbolji teniser svijeta je poručio da se ne treba povezivati s antivakserskim pokretom i da podržava pravo pojedinca na izbor.

    Đoković je poručio da su principi donošenja odluka o tijelu važniji od bilo koje titule ili bilo čega drugog i da je spreman platiti cijenu učešća na Grand Slamovima.

    Ipak, Novak bi za svoje ideale mogao platiti vrlo visoku cijenu. Kako prenosi portal Expansión, kompanija Lacoste razmatra raskid ugovora sa Đokovićem.

    Brand Finance, vodeća nezavisna kompanija koja se bavi procjenom vrijednosti brendova, a koju je spomenuti portal kontaktirao, uvjerava da bi raskid ugovora s Lacosteom mogao značiti gubitak od 56,5 miliona evra za Đokovića.

    Osim toga, vrijednost brenda Đoković sada iznosi 157 miliona evra, a iz Brand Financea ističu da “uticaj na reputaciju osobe direktno utiče na njenu zaradu, a time i na vrijednost kao brenda”.

    Zbog toga će Đoković morati dobro razmotriti buduće odluke, jer je osim rezultata u pitanju i veliki novac.

  • Cvijanovićeva direktora Kancelarije OEBS informisala o ustavnoj poziciji Srpske

    Cvijanovićeva direktora Kancelarije OEBS informisala o ustavnoj poziciji Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović informisala je direktora Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Matea Mekačija o ustavnoj poziciji Srpske i ukupnoj situaciji u BiH, naglasivši da su za prevazilaženje trenutne političke krize neophodni razumijevanje i unutrašnji dijalog domaćih političkih aktera.

    Iz kabineta predsjednika Srpske je saopšteno da je Cvijanovićeva istakla da su stavovi i pozicija Republike Srpske o pitanju izbornog zakonodavstva jasni, ukazavši na neophodnost poštovanja Dejtonskog sporazuma i principa konstitutivnosti naroda.

    View this post on Instagram

    A post shared by Жељка Цвијановић (@zeljka.cvijanovic)

    Cvijanovićeva je razgovarala danas u svom kabinetu u Banjaluci sa Mekačijem o aktuelnim političkim i ekonomskim temama u Srpskoj i BiH, reformskim procesima i drugim važnim pitanjima.

  • Posebna sjednica parlamenta posvećena problemima boraca na dugom štapu, a evo i zašto

    Posebna sjednica parlamenta posvećena problemima boraca na dugom štapu, a evo i zašto

    Da li će i kada biti održana posebna sjednica parlamenta Srpske na kojoj će se raspravljati o statusu i pravima demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske, još je nepoznanica.

    Posebnu sjednicu traže određena boračka udruženja, u čemu ih podržava i opozicija. Zahtjev za održavanje posebne sjednice je od novembra 2021. do danas u dva navrata stizao u parlament Srpske, ali nijednom nije bio u skladu s Poslovnikom Narodne skupštine RS.

    Prvo je u novembru prošle godine SDS uputila inicijativu u Narodnu skupštinu RS za održavanje posebne sjednice posvećene statusu boraca, navodeći da su boračke kategorije danas na ivici egzistencije.

    Potpisi
    Kolegijum Narodne skupštine je podržao održavanje posebne sjednice, ali nakon što se „ispuni poslovnička mogućnost“, odnosno prikupe potpisi najmanje 28 narodnih poslanika koji podržavaju tu inicijativu.

    Nakon ovoga, predstavnici opozicionih partija u parlamentu Srpske su prikupili neophodnih 28 potpisa podrške, te poručili da će ona biti održana vjerovatno već do kraja decembra.

    Poslanik SDS, Davor Šešić, tada je poručio da dnevni red treba da predlože boračke organizacije, a da se prethodno trebaju održati sastanci s njima, kako bi se “što bolje isprofilisale teme”.

    Međutim, od tada do danas prošlo je više od dva mjeseca, a sjednica još nije zakazana.

    Na pitanje kad se tako nešto može očekivati, Šešić za Srpskainfo kaže da to treba da odluče boračke organizacije. Podsjeća da su poslanici opozicije, na zahtjev pojedinih boračkih udruženja, dali svoje potpise kojim su potvrdili da podržavaju održavanje posebne sjednice posvećene statusu demobilisanih boraca.

    – Oni su tražili naše potpise i mi smo im izašli u susret, jer smatramo da se sjednica mora održati. Time su ispunili uslove za posebnu sjednicu i sada je na njima da podnesu zahtjev i traže posebnu sjednicu – istakao je Šešić.

    Zahtjev
    Prema saznanjima Srpskainfo, u Narodnu skupštinu RS je u međuvremenu stigao zahtjev Veterana odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske za održavanje posebne sjednice, ali on neće biti prihvaćen.

    Naime, veterani su zvanični zahtjev predali prije par dana na skupštinski protokol i uz njega priložili potpise 28 narodnih poslanika, koji su podržali njihov zahtjev za održavanje posebne sjednice. Jedan od glavnih zahtjeva veterana je kategorizacija boraca, ali i uvođenje boračkog dodatka na mjesečnom nivou.

    Predsjednik Veterana odbrambeno-otadžbinskog rata, Risto Jeftić, pojasnio je da traže poboljšanje položaja RVI, te uvođenje određenih povlastica za porodice umrlih boraca za koje smatraju da su ostali bez bilo kakvih prava.

    U parlamentu Srpske, međutim, ističu da zahtjev veterana nije u skladu s Poslovnikom.

    – Po Poslovniku, sazivanje posebne sjednice Narodne skupštine može zatražiti 28 narodnih poslanika, odnosno jedna trećina od ukupnog broja poslanika, predsjednik Republike Srpske, predsjednik Vlade RS, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik parlamenta. Posebna sjednica saziva se i na zahtjev kandidata za predsjednika Vlade – istakli su u parlamentu Srpske.

    Dodaju da su veterani uz zahtjev za održavanje posebne sjednice priložili potpise 28 narodnih poslanika. Međutim, kako pojašnjavaju u NSRS, poslanici su ti koji su trebali podnijeti taj zahtjev, a ne veterani.

    – Po Poslovniku, zahtjev su trebali podnijeti ti poslanici, u suprotnom, sazivanje posebne sjednice nije moguće jer je mimo Poslovnika – ističu u NSRS.

  • Dodik: Vratiti BiH na “fabrička podešavanja”, CIK kontrolišu stranci, u junu odluka o kandidaturi za jednu od dvije funkcije

    Dodik: Vratiti BiH na “fabrička podešavanja”, CIK kontrolišu stranci, u junu odluka o kandidaturi za jednu od dvije funkcije

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je večeras da BiH mora da se vrati na “fabrička podešavanja”, te ocijenio da ako Republika Srpska popusti u vraćanju svojih nadležnosti, u narednih par godina ne može računati na svoje postojanje.

    “Vodim računa o pozicioniranju Republike Srpske. Mislim da ukoliko u ovom procesu mi popustimo ili damo mu neki drugu značaj, onda Republika Srpska ne može računati u narednih par godina na svoje postojanje. I ovo je pitanje za nas biti ili ne biti!”, rekao je Dodik za TV “Euronews Srbija”.

    On je istakao da BiH mora da se vrati na fabrička podešavanja, odnosno da se dovede u skladu sa Ustavom, jer ako se to ne desi, ta zemlja ne može da živi.

    “Ove brljotine koje je napravila Amerika, Stejt department, briselska administracija, sav taj nered koji su posijali u BiH, oni sada brane, pa uvode Miloradu Dodiku sankcije za ono što su oni napravili, a nisu imali pravo po Ustavu”, naveo je Dodik.

    Dodik je zapitao zašto je za strance iz Brisela legitimna politička borba to što SDA nije željela godinu i po od zadnjih izbora da razgovara o formiranju vlasti, a vraćanje nadležnosti Srpske nije?

    On je rekao da je BiH u krizi od kada je formirana i da je sve što tamo postoji neustavno.

    Govoreći o učešću predstavnika Srpske u organima BiH i odlasku na sjednice, Dodik je naveo da se procjenjuje u zavisnosti od toga gdje su interesi Srpske.

    Kada je riječ o sudstvu i tužilaštvu, odnosno Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), Dodik je rekao da još ništa nije odlučeno, te da on ne traži ništa od onog “što se živi u Evropi”.

    “A oni su nametnuli VSTS da na nivou BiH imenuje sudije i tužioce Srpske, a da ih Srpska plaća”, dodao je Dodik.

    Na optužbe da vraća nadležnosti u pravosuđu kako se ne bi otvorila pitanja korupcije, Dodik je rekao da je to dječije objašnjenje za neuke i potpuno neinformisane ljude, te pozivao Sud i Tužilaštvo u Sarajevu da pokrenu protiv njega sporove.

    “Zašto ne pokrenu protiv Dodika ako imaju bilo šta? Ja se borim za nadležnosti Srpske, a ne da imam svoj sud i tužilaštvo”, rekao je Dodik.

    On je naveo da je on izabran kao član Predsjedništva da se bori za Ustav BiH, a u njemu nigdje ne piše da BiH ima nadležnost za pravosuđe.

    “I ako to ima na nivou BiH, onda je to paraustavno. Ja se borim protiv paraustavne situacije”, naglasio je Dodik, te odbacio i optužbe da stvara paralelne institucije za nadzor nad pravosuđem i da je to usmjereno na stvaranje privatne države.

    Na pitanje da li su nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida razlog za njegove poteze, Dodik je rekao da su i vlast i opozicija u Narodnoj skupštini Republike Srpske rekli da je nametanje zakona neprihvatljivo u civilizacijskom svijetu i traže da se to skloni.

    On je ponovio da mu smeta Zakon o negiranju genocida, jer taj zakon nije mogao da nametne visoki predstavnik i zato što predstavlja izvor za spekulacije.

    “Sva priča medijska, politička, psihološka ide za tim da se spriječi da se kaže da u Srebrenici nije bio genocid. Jedni kažu da jeste, drugi da nije. Mi kažemo da je tamo poginuli 3.000 Srba i da nije poginulo više od 3.000 do 4.000 muslimana. A oni kažu da je 8.000. Haški sud u tri presude nikada nije potvrdio 8.000”, naglasio je Dodik.

    On je ocijenio da sva ta priča ide za tim da se kaže da su Srbi “genocidan narod”, a Srpska “genocidna tvorevina”, da bi se onda jednog dana napravila atmosfera u kojoj će se reći – kako može da ostane Republika Srpska, ako je to “genocidna tvorevina”.

    On je podsjetio da je zato predložen zakon zbog kojeg će srpski parlamentarci ići u parlament BiH i tražiti da se stavi kao prva tačka dnevnog reda, a u kojem se predviđa kazna od četiri do pet godina zatvora za svakog ko za kolektivitet ili narod ili Srpsku ili FBiH ili BiH kaže da su genocidni, genocidna tvorevina.

    “Evropljani će reći da je taj zločin /u Srebrenici/ individualan i nije kolektivan, ali mi imamo kolektivne posljedice. Mi živimo kolektivne posljedice. Sve ovo vrijeme 20 godina Zapad je veoma rigidan prema nama i oduzima nam prava koja imamo međunarodnim sporazumom, ruši međunarodni sporazum”, rekao je Dodik.

    Dodik: CIK kontrolišu stranci
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da ne zna da li će izbori biti održani sa ili bez promjene Izbornog zakona jer “o tome odlučuju stranci koji kontrolišu Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK)”, te istakao da bi Republika Srpska u budućnosti mogla pokrenuti vraćanje nadležnosti i u ovoj oblasti.

    Dodik, koji je i predsjednik SNSD-a, kaže da će u junu odlučivati o tome za koju funkciju će se kandidovati, ali da će to sigurno biti ili predsjednik Republike Srpske ili član Predsjedništva BiH.

    “To ćemo vidjeti. Ranije sam bio predsjednik Republike Srpske, sad sam član Predsjedništva”, rekao je Dodik za TV “Euronjuz” Srbija.

    On je rekao da je pominjao bojkot izbora zbog nekih drugih stvari, prvenstveno upliva stranaca u CIK, te naveo da CIK nije izabran u skladu sa zakonom i da je i ta nadležnosti nekada pripadala Srpskoj.

    “I to je nadležnost koja pripada Republici Srpskoj, a u ranim godinama, u izborima 1996. godine CIK je nametnuta na teritoriji BiH. Dakle, to je naše pravo – jednog dana ćemo potegnemo i to”, kaže Dodik.

    On je rekao da se Republika Srpska sad odlučila da ide sa osnivanjem vlastitog VSTS, te naveo da je za Srpsku životno pitanje šume i poljoprivredno zemljište, koje joj je neustavno oduzeo Ustavni sud.

    On je naglasio da je predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u pravu kada je konstatovao da nema uslova za održavanje izbora, što je i naveo u pismu međunarodnim posrednicima Metju Palmeru i Angelini Ajnhorst.

    “Čović je u pravu i govori u ime Hrvata”, rekao je Dodik, te istakao da ne postoje uslovi u kojima mogu da se sprovedu demokratski izbori, koji bi spriječili manipulacije.

    On je napomenuo da muslimani putem Islamske zajednice odrede kvotu od 150.000 glasova i dobiju Hrvata, a danas se on zove Željko Komšić.

    “Protiv toga su Hrvati u BiH i Hrvatska i njen premijer i predsjednik. I ja kažem da su Hrvati u pravu i da treba omogućiti da Hrvati izaberu svog predstavnika, a ne da im muslimani izaberu koga oni hoće”, rekao je Dodik.

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, kazao je da će odluka o učešću na izborima biti donesena u junu i da će se on kandidovati za jednu od dvije funkcije.

    “Sigurno ću za jednu od dvije funkcije – predsjednik Republike Srpske ili član Predsedništva, to ćemo tek odlučiti”, naveo je Dodik za Euronews.

    Dodao je da on ne odlučuje o tome hoće li izbori biti održani sa ili bez promjene Izbornog zakona, već da “o tome odlučuju stranci koji kontrolišu Centralnu izbornu komisiju”.

    “Ona nije izabrana u skladu sa zakonom. Prvo, i to je nadležnost koja pripada Republici Srpskoj, a u ranim godinama, u izborima 1996. godine CIK je nametnuta na teritoriji BiH. Dakle, to je naše pravo – jednog dana ćemo pokrenuti i to. Sad smo odlučili da idemo u Visoki sudski i tužilački savjet, i taj Ustavni sud odlučuje o povezanosti zakona sa Ustavom, a onda Ustavni sud BiH kaže da se imovina Republike Srpske mora regulisati na nivou Republike Srpske. Teritorija Republike Srpske je 49 odsto, i Ustav kaže da sve ono ne pripada izričito BiH, da pripada entitetima. Onda Ustavni sud sruši obje odredbe, i kaže da zemljište i šume moraju da pripadaju BiH. To je za nas životno pitanje”, kaže Dodik.

    Kaže i da je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, u pravu kada je uputio pismo međunarodnim predstavnicima u kome kaže da nema uslova za održavanje izbora.

    Dodik je rekao da nije upoznat koji su ambasadori zemalja EU odlučili da ne prisustvuju državnoj ceremoniji obilježavanja Dana državnosti Srbije u Orašcu zbog toga što je i on pozvan.

    “Dobio sam poziv. Mi već dugo godina obilježavamo zajedno sve važne događaje. Nije prvi put da sam u Orašcu”, rekao je Dodik i dodao da danas nikog nije ni primjećivao i da se pokušava skrenuti pažnja.

    “Ja nemam nikakav problem sa EU, bar ne do sada u tom smislu”, istakao je.

    Na pitanje o američkim sankcijama koje su uvedene protiv njega, Dodik je rekao da je prvi put bio pod sankcijama 2018. godine kada je trebalo da ode na inauguraciju predsjednika Donalda Trampa.

    “Njegov štab me pozvao, i kada sam otišao da dobijem vizu u Sarajevo, rekli su da imam sankcije. Stara administracija nije mogla podnijeti činjenicu da sam ja eto pozvan”, rekao je Dodik.

    “Onda su mi uveli sankcije i rekli da ja ne mogu da koristim imovinu u Americi, ja ni nemam nikakvu imovinu u Americi. Rekli su da ne mogu da uđem u Ameriku, ja ni nemam namjeru da uđem u Ameriku. Blokirali su mi račune, ja nemam nijedan račun u Americi. To je čista politika u svakom smislu. Politički odnos jednog američkog birokrate, beskrupuloznog tipa koji se zove Eskobar, koji svoju političku karijeru pokušava da izgradi preko drugih koji mu smetaju”, rekao je Dodik.

    Govoreći o tome šta za njega znače američke sankcije, rekao je da se već navikao i da to ne znači ništa ni za Republiku Srpsku.

    “Ja sam član Predsedništva BiH. Nisam funkcioner Republike Srpske. Ako sam pod sankcijama, onda je pod sankcijama najviši organ Bosne i Hercegovine, a ne Republika Srpska. Formalno-pravno gledano, to je tako”, istakao je.

    On kaže da su njemu uvedene sankcije bez razloga i da nije navedeno nijedno koruptivno djelo. Dodaje da nije procesuiran za bilo kakvo djelo, pogotovo korupcije i da se protiv njega ne vodi nijedan postupak na tu temu.

    Na pitanje da li može da se dogodi da mu i EU uvede sankcije, odgovorio je: “Ne znam”.

    Kako kaže, ni sa kim nije u komunikaciji u vezi sa tim i EU 25 godina pokušava nešto da uradi.

    “Oni šalju poruku – mi smo uvijek u pravu, a vi ste u krivu i nećete da prihvatite naše iluzije. Problem je u tome, ne karikiram, to je zaista tako. Oni imaju iluziju BiH koja ne može da se održi”, rekao je Dodik.

    On je dodao da se ne osjeća kao “persona non grata” i misli da briselska administracija ima ozbiljne probleme u poimanju stvari i da moraju da shvate da postoje politike i narodi kojima novac nije najvažniji.

    Srpski član Predsedništva BiH se osvrnuo i na mogućnost da se smanji finansiranje projekata u Republici Srpskoj.

    “Ako neko misli da je to mjera prema nama, onda OK, da se kažnjava Republika Srpska. Onda su potpisali odluku za samostalnost Republike Srpske ovi u Briselu. To moraju da budu svjesni. Ne prijetim ništa. Kažem lijepo, ako puste sredstva Federaciji, a ne Republici Srpskoj, sami dijele Bosnu i Hercegovinu, ne dijelim je ja”, rekao je Dodik.

    Na pitanje da li je ušao u slijepu ulicu sa politikom koju vodi, odgovorio je: “Ne, to je jedini put koji Republika Srpska ima”.

    Kaže i da njegovu politiku podržava narod kroz izbore, kao i Narodna skupština Republike Srpske.

    Dodik navodi da je važno imati prijatelje i saradnju sa Briselom i Vašingtonom, ali da to nije moguće ako postoji stalno nametanje.

    Na pitanje da li postoje razlike između Beograda i Banjaluke kada je riječ o politici, Dodik je rekao da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić brine za Republiku Srpsku i da se ne ponaša naredbodavno, nego partnerski.

    Kaže i da Srbija ne podržava sve što radi Republika Srpska, ali da nije ni bila protiv svega i da on ne traži nikada da se Srbija izjasni.

    “Važno mi je da imam priliku da objasnim šta radimo”, rekao je Dodik i istakao da Vučić to razumije, za razliku od nekih ranije.

    Ističe i da postoji dinamika u saradnji na zajedničkim projektima.

    “Tragati za našim razlikama je teško, razlika tu nema. Ne tražim od Srbije da se založi za Republiku Srpsku, nego da razumije Republiku Srpsku”, kaže Dodik.

    Na pitanje da li on jedini vidi sebe kao čovjeka koji brani Dejton, rekao je da Vlada i Parlament stoje iza toga.

    “Možda sam ja samo najsrčaniji od svih, pa izgleda kao da jedini to radim. Radim svoj posao u najboljem interesu, i zato sam pobjeđivao ovih 12 posljednjih izbora”, naveo je.

    Dodao je da je BiH neodrživa, a upitan “do kada će da prijeti referendumom”, kaže da on ne prijeti i da će referendumi biti održani kad god za to bude prilika.

    “Ove godine smo planirali da održimo referendum o Ustavu RS, a vidjećemo zbog konstelacije snaga kako će to izgledati. Mi ćemo opet zbog političkih razloga planirati kada je najbolje da to učinimo. Ako sad uđemo sa tim mnogi će reći da je zbog izbora, ali ćemo vidjeti da li je za RS bolje da to učinimo sada ili nakon izbora”, rekao je.

    Kako kaže, on ne mijenja granice – kada govori o samostalnoj Republici Srpskoj, govori o neuspjehu BiH.

    “Bolje da se raziđemo nego da ratujemo i možemo da postavimo potpuno meke granice”, rekao je.

    “Sanjam da RS bude nezavisna. Moj san će postati jednoga dana realnost, u to sam potpuno uvjeren, bio ja tu ili ne”, kaže Dodik.

  • Vulićeva žestoko o Komšiću: Neshvaćen od svojih, neprihvaćen od drugih, jedino zna za mržnju

    Vulićeva žestoko o Komšiću: Neshvaćen od svojih, neprihvaćen od drugih, jedino zna za mržnju

    Željko Komšić je pojava, a ne političko biće, ocijenila je poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.

    “Hibrid Željko Komšić je željan popularnosti – neshvaćen od svojih, neprihvaćen od drugih, jedino zna za mržnju, defetizam i neistinu da širi”, rekla je Vulićeva Srni.
    Ona je istakla da je danas Sretenje – Dan državnosti Srbije, a Srbi iz Republike Srpske u duši i srcu osjećaju Srbiju svojom jedinom i bezuslovnom maticom, otadžbinom i zato su i naši praznici radosni i nedjeljivi.
    “Neka Komšić nastavi sanjati o građanskoj i islamskoj BiH i nezavisnom Kosovu”, poručila je Vulićeva reagujući na Komšićevu čestitku o navodnoj nezavisnosti Kosova.

  • Kovačević oštro o potezu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH

    Kovačević oštro o potezu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević izjavio je da BiH nije čestitala nikakav praznik takozvanoj državi Kosovo, jer za BiH ona ne postoji, te naglasio da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić previše neozbiljan, pa se kao i uvijek bavi spletkarenjem i provokacijom.

    BiH nije čestitala Kosovu i Metohiji ništa, s obzirom na to da su za BiH oni sastavni dio Republike Srbije. Zahvaljujući Republici Srpskoj, BiH nije i nikada neće priznati Kosovo i Metohiju kao nezavisnu zemlju, jer će za BiH Kosovo i Metohija uvijek biti južna pokrajina Republike Srbije – naveo je Kovačević za Večernje novosti.

    Kovačević je istakao da je Komšić previše neozbiljan.

    Komšić je čovjek koji je toliko neozbiljan da je postalo suvišno komentarisati njegove političke skandale. On je neko ko je uzurpirao dva puta mjesto člana Predsjedništva. Prvi put kada ga je ukrao Hrvatima kojima to mjesto po Ustavu BiH pripada, a drugi put svojim skandaloznim ponašanjem koje je uvijek samo u domenu političke provokacije i političkog spletkarenja, a nikada nešto što se zove usaglašen stav Predsjedništva i BiH – kaže Kovačević.

    Kovačević naglašava da je što se tiče Republike Srpske za danas jedino za čestitanje bilo Sretenje i Dan državnosti Srbije.

    – Što se nas iz Republike Srpske tiče, jedino što je bilo danas za čestitati jeste Sretenje i Dan državnosti Republike Srbije koji je kao što je i običaj danas obilježen zajednički uz prisustvo svih zvaničnika iz Republike Srpske – poručio je Kovačević.