Palata Republike u Banjaluci večeras je osvijetljena bojama zastave Srbije povodom Dana državnosti.
Crvena, plava i bijela boja ponovo svjedoče o prijateljstvu i nesebičnoj podršci koje godinama žive i njeguju Srpska i Srbija.
Kategorija: Vijesti
-
Kolika je stvarna moć CIK-a
Centralna izborna komisija je zvanično ključni nezavisni organ za provođenje izbora u BiH, a kako tvrde u pojedinim političkim partijama, riječ je o instituciji koja se sprema da manipuliše konačnim rezultatima opštih izbora.
Da li je CIK čuvar izborne volje naroda ili njen krojač i koje joj mogućnosti stoje na raspolaganju?
U Izbornom zakonu BiH nadležnosti CIK BiH pobrojane su u 17 tačaka. Između ostalog, Komisija koordiniše, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora, donosi odluku o održavanju neposrednih izbora, odgovorna je za Centralni birački spisak, ovjerava sve kandidate za učešće na svim nivoima neposrednih izbora, odgovorna je za pravovremeno štampanje, distribuciju i sigurnost glasačkih listića…
CIK može i da kažnjava političare i stranke za koje utvrdi da se ponašaju nezakonito za vrijeme izbora, kampanje, ako utvrdi bezakonje u finansijskom izvještaju. Do sada je Sud BiH uglavnom potvrđivao odluke CIK, a rijedak izuzetak je bio kada je sud poništio odluku protiv Ujedinjen Srpske zbog spornog video spota, pred prošle lokalne izbore.Nesporno je da po zakonu CIK ima velika ovlaštenja, a oni koji se plaše njihovog „političkog djelovanja“, pod tim misle na mogućnost izlaska Komisije izvan njenih zakonskih ovlaštenja, pod pokroviteljstvom određenih političkih i pravosudnih krugova.
Predsjenik US i poslanik u PS BiH, Nenad Stevandić, tvrdi da se CIK BiH postavlja kao „novi visoki predstavnik u izbornom procesu, uz podršku koalicije koja ga je izabrala – SDS, PDP, DF i SDA“.
– Oni su ih izabrali bez konkursa, blickrigom. Poslije toga je postalo jasno da se CIK postavio kao partner tim političkim partijama, a neprijateljski se okrenuo prema partijama koje su bile protiv njihovog izbora. Za tu vrstu neprincipijelnosti očito su potražili i međunarodnu podršku. CIK se defakto postavio iznad parlamenta, postavio se kao pregovarač u rangu PS BiH ili Predsjedništva, što je nepojmljivo nezavisnom tijelu za provođenje izbora. Zvanični predstavnici dva naroda i više od jednog entiteta su protiv takvog načina vođenja institucije i BiH – kaže Stevandić.
Saga o (ne)zakonitom izboru članova CIK traje od marta 2020. Tada su reizabrani Ahmet Šantić i Suad Arnautović iz reda Bošnjaka, a iz reda Srba, umjesto Branka Petrića i Novaka Božičkovića, izabrani su Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Kasnije im se pridružio i Željko Bakalar umjesto Stjepana Mikića.
SNSD i HDZ BiH, sa partnerima, ne priznaju ovakav izbor jer mu nije prethodio konkurs, dok se ostale stranke pozivaju na Izborni zakon u kome piše da Predstavnički dom može da imenuje nove članove CIK ako mu na vrijeme ne bude dostavljena lista kandidata. Ta lista u ovom slučaju nije bila dostavljena zbog bojkota Parlamentarne skupštine BiH.
Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Kluba SNSD, kaže da je CIK BiH u ovom sastavu definitivno politički organ, što je, kako kaže, dokazano više puta.
– Imenovani su protivno zakonu. Čak i kada se uzme u obzir njihov argument da je Predstavnički dom imao pravo da na taj način imenuje članove, pitanje je da li je imao pravo da imenuje ljude koji ne zadovoljavaju tražene kriterijume, a koji imaju nedozvoljene osobine, kao što je pripadnost političkoj stranci. Niko nije dokazao njihovo iskustvo u provođenju izbora, čak i da ga imaju – kaže Novaković Bursać.
Prema njenim riječima, političko djelovanje dokazali su u poništavanju rezultata lokalnih izbora u Doboju, a posebno u Srebrenici.
Da su skloni političkim odlukama i da se može očekivati protivzakonito djelovanje, pokazalo se takođe na primjeru prolongiranja lokalnih izbora, za šta takođe nisu imali nikakav osnov. Što se tiče toga šta oni mogu da učine dalje, u javnosti je primjetno da mnogi već razrađuju različite mogućnosti i najavljuju različite opcije od kojih je jedna čak i da se nekome ospori registracija za izbore. Za svaki izborni ciklus je potrebna registracija političkih subjekata pa možda računaju da u toj fazi mogu da pokušaju nešto. Takođe, mislim da su Doboj i Srebrenica bili neka vrsta probe, jer kad su mogli na bazi kojekakvih konstrukcija da ponište rezultate izbora na određenim biračkim mjestima, možda računaju da će to uraditi opet u većem obimu. Znači, od ovog sastava CIK, koji je prihvatio da bude nelegalan, koji je potpuno pod političkom kontrolom političkog Sarajeva, iz naše perspektive je svašta moguće očekivati – kaže Novaković Bursać za Srpskainfo.
Predsjednik CIK BiH, Željko Bakalar, kaže da pokušava da ne komentariše izjave političkih aktera. Što smo bliže raspisivanju opštih izbora, intenzivira se tema CIK i izbora pojedinih članova, ocjenjuje Bakalar.
– Pretpostavljam da je to jedan dio političke taktike aktera na sceni. To smo već imali u 2020. pa se u neizbornoj godini malo primirilo, do momenta kada je trebalo da se CIK uključi u rad Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva – tvrdi Bakalar za Srtpskainfo.
Na pitanje o pecpeciji (pre)velike moći CIK, Bakalar kaže da tu postoje različiti uglovi gledanja, ali da je CIK nezavisno tijelo koje izvještaj neposredno podnosi PS BiH i odatle crpi svoja ovlaštenja.
– To je vrlo jasno i precizno definisano Izbornim zakonom. Po meni, imamo puno slabijih karika u izbornom procesu, u izbornoj administraciji, to su uglavnom birački odbori, a oni su direktno u rukama političkih stranaka. Da li su neke političke stranke nezadovoljne trenutnim sazivom, s obzirom da su mogli imati veći uticaj na neki prethodni saziv? Imate prisutne i takve definicije u javnom prostoru – kaže Bakalar za Srpskainfo.
-
Sud BiH nije osporio sastav Komisije za koncesije BiH u vezi sa HE na Drini
Sud Bosne i Hercegovine odlučio je po žalbi Mensura Šehagića, člana Komisije za koncesije BiH i prema nezvaničnim informacijama nije osporio legalnost Komisije za koncesije BiH da odlučuje u vezi sa sporom izgradnje Hidroelketrana na rijeci Drini.
“Sud BiH je u suštini odlučio da Komisija za koncesije, prigovor Šehagića nije trebala odbiti već odbaciti. Sud BiH se nije bavio sastavom Komisije, teritorijalnom zastupljenošću niti bilo čime drugim već isključivo tom terminologijom. Presuda je kod pravnika i u narednih nekoliko dana znaćemo o čemu se tačno radi i koji su sljedeći koraci”, rekao je za “Nezavisne novine” Milomir Amović, član Komisije za koncesije BiH.
Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH još 16. jula prošle godine utvrdio je da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama, odnosno to što je Republika Srpska dala koncesiju za izgradnju HE Buk Bijela na rijeci Drini u opštini Foča.
Ovu hidroelektranu, čija je vrijednost oko 220 miliona evra, zajedno grade Republika Srpska i Srbija, a poslanicima iz Federacije BiH koji su podnijeli apelaciju bilo je sporno to što koncesiju dodjeljuje Republika Srpska, a ne institucije BiH, jer se radi o, kako su tvrdili, “međudržavnom” projektu.
U suštini, Ustavni sud BiH lopticu je prebacio Komisiji za koncesije BiH koja je nakon toga zajedno sa Komisijom za koncesije Republike Srpske formirala zajedničku komisiju koja treba da riješi taj spor, međutim ubrzo je uslijedila žalba Šehagića koji je tvrdio da u ovakvom sastavu Komisija za koncesije BiH ne može odlučivati o bilo čemu.
Prema zakonu, Komisija za koncesije BiH treba da ima sedam članova, međutim trenutno ima samo četiri i svima su istekli mandati. Problem je u tome što prema zakonu za odlučivanje trebaju biti četiri člana, od kojih po jedan treba da bude iz Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, što sada nije slučaj.
Zanimljivo je da je Komisija za koncesije BiH još ranije, odnosno u januaru 2021. godine odgovarajući na pitanje Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske u vezi sa programom rada za 2020. i 2021. godinu navela da je projekat “Gornja Drina” čiji je sastavni dio HE Buk Bijela, nije u pograničnim zonama BiH niti međuentitetskim linijama te da ne predstavlja podijeljenju nadležnost BiH i kao takav nije predmet Zakona o koncesijama BiH.
-
Ministarstvo o osnivanju agencije za lijekove Srpske
Formiranje agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske je jedan od odgovora na neuspjele napore da u vanrednoj situaciji zdravstvenim ustanovama u Srpskoj bude omogućeno funkcionisanje i zaštita zdravlja stanovništva, saopšteno je danas iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.
Umeđuvremenu prevaziđene su administrativne barijere za dobavljače medicinskog kiseonika u bolnice u Republici Srpskoj, koje raspolažu potrebnim kapacitetima, a snabdijevanje je uredno – ističu u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, reagujući na tvrdnje direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandra Zolaka da od osnivanja agencije za lijekove Srpske neće biti ništa.
U saopštenju se podsjeća da je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, na vanrednoj Konferenciji u oblasti zdravstva, prisutne informisalo o problemu snabdijevanja medicinskim kiseonikom odgovarajućeg kvaliteta i koncentracije propisane za lijek u skladu sa standardom i evropskom farmakopejom, navodeći da to nije problem samo Republike Srpske, nego BiH.
– Predloženo je nekoliko privremenih rješenja u skladu sa standardom i evropskom farmakopejom, ali je Zolak sve prijedloge odbio. Umjesto konstruktivnih rješenja u interesu pacijenata, nastavljena je praksa da ne nude nikakva rješenja u okviru nadležnosti, već se delegiraju problemi i odgovornost prebacuje drugima – dodaje se u saopštenju.
Iz Ministarstva zdravlja napominju da se u pandemiji virusa korona dokazalo da je za sve što je bila nadležna Republika Srpska funkcionisalo i funkcioniše.
– Vlada Republike Srpske je učinila ogromne napore da obezbijedi sve što je potrebno za funkcionisanje zdravstvenih ustanova i u vanrednim okolnostima pandemije. Nijedan pacijent nije ostao nezbrinut, nijedan lijek nije nedostajao, zdravstveni radnici u svakom trenutku imaju dovoljne količine zaštitne opreme, a prve vakcine smo nabavili onog trenutka kada smo prestali da se oslanjamo na aranžmane u okviru BiH – ističe se u saopštenju.
-
Vučić Cvijanovićevoj uručio orden
Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske, dobila je Orden Republike Srbije na lenti, na ceremoniji obilježavanje Dana državnosti Srbije – Sretenja, koju je uručio Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.
Cvijanović je danas istakla u Beogradu da za jednog političara, predstavnika građana i institucija Republike Srpske ne postoji veća čast, niti priznanje, od onoga koje mu može ukazati bratska Srbija.
Ona je navela da će ovo visoko odlikovanje nositi s ogromnim ponosom.
“Naravno, dodatno obavezuje i ovaj veličanstveni povod, Dan državnosti Srbije, koji je u sebi sabrao najslavnije slobodarske tradicije, kao i moderne, ustavotvorne tekovine srpskog naroda”, poručila je Cvijanovićeva.
Takođe je istakla da joj je predsjednik Srbije ukazao veliku čast, te da ponos koji osjeća ne pripada samo njoj, već podjednako svim građanima Republike Srpske, čija je ljubav prema Srbiji neizmjerna.
“Jer i za njih je ovo visoko odlikovanje potvrda naših neraskidivih veza, ali i saradnje koja je danas i konkretnija i sadržajnija nego što je bila ikada u prošlosti. Ponosna sam i što sam imala mogućnost da, ranije kao predsjednik Vlade, a danas kao predsjednik Republike, učestvujem u kreiranju i realizaciji mnogih naših zajedničkih projekata”, naglasila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, danas ne postoji gotovo nijedna oblast u kojoj ta saradnja nije ostvarena, niti opština u Republici Srpskoj u kojoj Srbija nije prisutna putem nekog novoizgrađenog objekta.
“I rekla bih da nema ništa logičnije i ništa prirodnije od naše želje za što čvršćom saradnjom sa Srbijom. I, naravno, ne želimo da se zbog toga bilo kome pravdamo, jer naše odnose nikada nismo gradili, niti ćemo ih ikada graditi na bilo čiju štetu, već samo na ponos i dobrobit našeg naroda i svih građana Srbije i Republike Srpske”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je izrazila zadovoljstvo što su zajednički planovi za budućnost ambiciozni, jer predstoje mnogi zajednički projekti, kako u oblasti saobraćajne infrastrukture, tako i energetike.
“Uvjerena sam da budućnost u našoj regiji pripada onima koji su posvećeni saradnji, uklanjanju barijera, ekonomskom razvoju i infrastrukturnom povezivanju, a ne onima koji opstruišu i blokiraju razvojne projekte”, navela je Cvijanovićeva.
Predsjednica RS je Srbiji i njenim građanima poželjela stabilan razvoj i uspješnu budućnost, u kojoj će i dalje imati lidersku poziciju u regiji.
“Ali želim joj i budućnost u kojoj će očuvanje Republike Srpske ostati jedan od najvažnijih nacionalnih prioriteta”, dodala je Cvijanovićeva.
-
Vidović u društvu Karadjordjevića u Orašcu na obilježavanju Dana državnosti Srbije
Obilježavanju Dana državnosti Srbije u Orašcu zajedno sa princom Filipom i princezom Danicom Karađorđević prisustvovao je Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske.
“Duh sretenja živi sa obe strane Drine i srpski narod nikada neće odustati od ideala slobode, državnosti i ujedinjenosti. Danas jasno pokazujemo da je ovo praznik svih Srba, i da samo zajedno, u miru, trebamo raditi da srpski narod podignute glave gleda u budućnost, imajući u vidu kolike smo žrtve dali u prošlosti” – izjavio je tom prilikom Vidović. -
Dodik: Nije pošteno očekivati da Srbi simpatišu one koji su bacali bombe na njih
NATO je dva puta bombardovao Srbe bez podrške Savjeta bezbjednosti UN i nije pošteno da se od Srba očekuje da simpatišu one koji su bacali bombe na njih, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik za “Fajnanšel tajms”.
Dodik je naglasio da je bombardovanje oblikovalo kolektivni osjećaj Srba prema Alijansi, te da su Srbi, kao i Rusi, sumnjičavi kada se radi o ulozi NATO-a u Evropi.
“NATO je dva puta bombardovao Srbe bez podrške Savjeta bezbjednosti (UN). To je oblikovalo kolektivni osjećaj Srba. Nije pošteno očekivati od nas da simpatišemo one koji su bacali bombe na nas”, rekao je Dodik.
Dodik je istakao da njegova agenda nije povezana sa ruskom i da BiH treba da ostane neutralna usljed rastućeg straha od ruske invazije na Ukrajinu.
Prema njegovim riječima, Zapad je ignorisao mišljenje Srba u BiH kada se radi o uočenoj opasnosti u multietničkim društvima i ograničavanju spoljnog uticaja, dok su predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban to prihvatili.
“Saosjećam sa Rusijom, koja vjeruje da je njena bezbjednost nepovrediva i da treba da štiti svoju bezbjednost. Putin mi nikada nije rekao da moram bilo šta da uradim i uvijek je poštovao Dejtonski sporazum”, naveo je Dodik.
Na pitanje da li je spreman da ostvari svoje prijetnje u vezi sa povlačenjem Republike Srpske iz institucija na nivou BiH, Dodik je odgovorio potvrdno, rekavši da Srpsku ne treba olako shvatiti i da su Srbi ubijeđeni da su u pravu.
Dodik je, međutim, posebno naglasio da neće rizikovati izbijanje nasilja zarad sprovođenja zacrtanih ciljeva.
“Ne želim rat. To nije naša agenda. Neću žrtvovati mir za status Republike Srpske”, izjavio je Dodik.
Govoreći o sankcijama koje su mu SAD zbog navodnog “podrivanja stabilnosti BiH”, srpski član Predsjedništva odbacio je takve optužbe, uz napomenu da “secesija nije jedan od njegovih ciljeva”.
“Ukoliko nema sporazuma koji će zadovoljiti sve strane, postavlja se pitanje šta se onda dešava sa BiH. Ali nema plana za secesiju”, napomenuo je Dodik.
Dodik je još jednom naglasio da BiH mora da zadrži granice ustanovljene Dejtonskim sporazumom i širu autonomiju za sva tri konstitutivna naroda u BiH, uz napomenu da se kasnije narušila ravnoteža moći i da je Bošnjacima omogućen veći uticaj.
“Ustavne nadležnosti su se promijenile. Državnom nivou BiH data su neprikladna ovlašćenja. Nismo oduševljeni BiH i ona nam je nametnuta”, rekao je Dodik.
Dodik je podsjetio na izjave zapadnih političara, koji govore da treba učiniti nešto što će se “svidjeti generacijama za 100 godina, nevezano za Dejtonski sporazum”, te da im on govori da će BiH biti realistična i da “strani političari ne treba da zauzimaju strane, nevezano za svoj idealizam”.
Prema riječima srpskog člana Predsjedništva, Banjaluka prema Dejtonskom sporazumu, takođe, ima pravo da kontroliše javna sredstva, kao što je zemljište, te da originalni sporazum nije dao Sarajevu ovlašćenja nad vojnim, pravosudnim i fiskalnim pitanjima.
“Kako onda mene prozivaju zbog toga što pokušavam da osiguram poštovanje (izvornog Dejtonskog) sporazuma?”, upitao je Dodik.
Govoreći o kritikama Velike Britanije, nakon što je britanski ministar spoljnih poslova Liz Tras podržala američke sankcije u januaru, Dodik je naglasio da se Britanija vraća u BiH da govori o integraciji upravo nakon što je ta zemlja istupila iz EU. Dodik je upitao “da li to znači da London ima pravo na svoj stav, a Republika Srpska ne?”
Dodik je naglasio da će sankcije samo ojačati njega i SNSD pred izbore u oktobru.
“Imaćemo ogromnu većinu. U nekim drugim mjestima, američke sankcije mogu pomoći obaranju političara. Ovdje, ako stranci žele da nekoga kazne ili diskvalifikuju – ta osoba samo dobije veću popularnost. Ja sam imao manju podršku prije (američkih) sankcija nego sada”, dodao je Dodik.
-
Dodik: Srbi imaju dvije države Srpsku i Srbiju
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas u Orašcu da se Dan državnosti Srbije u Republici Srpskoj doživljava kao zajednički praznik.
“U Republici Srpskoj obilježavamo ovaj dan kao svoj. Zagledni smo u Srbiju kao maticu. Srbija nama daje garancije i utočište, pomaže i daje podstrek”, rekao je Dodik na centralnoj manifestaciji obilježavanja Dana državnosti Srbije, čestitajući građanima i rukovodstvu Srbije.
Dodik je istakao da su Srbi uvijek donosili slobodu drugim narodima, te da su “naši preci postavili temelje onoga što je danas savremena civilizacija”.
“Srećemo se ovdje i obilježavamo naš zajednički praznik, praznik koji je posvećen Prvom srpskom ustanku, danu kada su Srbi u predanoj borbi za slobodu digli ustanak i krenuli u izgradnju srpske državnosti i slobode za sve koji ovdje žive”, rekao je on.
Dodik je poručio da Srbi danas imaju dvije države – Republiku Srpsku i Srbiju.
“Srbiju koja je garant mira i bezbjednosti, koju volimo i radujemo se svakom njenom napretku, Srbiju koja je garant opstanka svih Srba”, naglasio je Dodik i zahvalio Srbiji za pomoć Srpskoj i razumijevanje.
On je istakao da je Srbija garant mira, država koja se pod rukovodstvom predsjednika Aleksandra Vučića gradi i ide naprijed.
-
Vulin o Srbiji i Srpskoj: Mi smo jedno, živjeli Srbi
Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin rekao je za RTRS da je 15. februar – Dan državnosti Srbije važan dan u istoriji svih Srba.
Vulin je podsjetio da će centralna manifestacija obilježavanja Sretenja – Dana državnosti, biti održana u Orašcu, te da će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dodijeliti odlikovanja zaslužnim pojedincima i ustanovama.
Vulin je naveo da će predstavnici Republike Srpske prisustvovati obilježavanju, ističući da se Dan državnosti Srbije ne može obilježiti bez Srpske, kao ni Dan Republike Srpske bez Srbije.
“Mi smo jedno”, poručio je ministar, podsjetivši da “Srpska i Srbija zajednički obilježavaju četiri važna datuma koja pokazuju koliko smo važni jedni drugima”.
On je svim građanima čestitao Dan državnosti.
“Živjeli Srbi i srećan vam praznik”, poručio je Vulin.
-
Incko za “El Pais”: Dodik je kao “kameleon”, ponosan sam na svoju odluku
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Incko dao je intervju za najčitaniji španski dnevni list “El Pais“.
Incko je u tom intervjuu tvrdi kako veći dio svog mandata nije imao podršku međunarodne zajednice za svoje aktivnosti. Sada je jasno otkrio probleme koje je imao.
O svom starom “neprijatelju” Miloradu Dodiku kaže da je “nepredvidljivi populist”, “kameleon”, te optužuje vođstvo Srba u Bosni i Hercegovini za korištenje izmjena Krivičnog zakona BiH o negiranju genocida kao izgovora za blokadu instituacija. Incko otkriva i zašto je odluku o nametanju izmjena donio tek na kraju mandata.
Incko je rekao kako je mislio da neće imati miran život u penziji ako ništa ne uradi.
“Takođe dolazeći iz zemlje u kojoj je bilo mnogo ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata i gledajući evropsku direktivu iz 2008. (koja poziva države članice da donesu zakone protiv izvinjenja, poricanja ili banalizacije genocida i ratnih zločina), to je jednostavno bilo logičan i obavezan korak. A što se tiče ratnih žrtava i osuđenih ratnih zločinaca, ne može biti pregovora i dogovora”, istakao je Incko.
Hrvati i Srbi su glasali protiv, pa se to nije ostvarilo tokom 26 godina. Od kazne je mnogo važnija katarza. Reći “to se desilo – srpski, hrvatski narod ili Bošnjaci su dobri ljudi – ali neki konkretni ljudi su činili zločine”, i imaju imena i prezimena. Nažalost, ova katarza još nije nastupila, tada će biti lakše gledati u budućnost. Ponosan sam na svoju odluku”, pojasnio je bivši visoki predstavnik.
Španski dnevnik svoje čitaoce upozorava i na to da je kriza koja je nastala Inckovom odlukom ostavljena njegovom nasljedniku u OHR-u Kristijanu Šmitu da se njome bavi. Podsjećanja radi, navodi “El Pais” kako je Šmit u novembru upozorio kako je veoma realan rizik da se BiH nađe u novim podjelama i sukobima.