VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Petković: Srpski narod neće nijemo posmatrati ono što se dešava

    Petković: Srpski narod neće nijemo posmatrati ono što se dešava

    Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Petar Petković poručio je predsjedniku Vlade samoproglašenog Kosova Aljbinu Kurtiju da srpski narod neće nijemo posmatrati ono što se dešava, jer se ukidanjem srpskih tablica ukida i život na sjeveru Kosova i Metohije.

    “Reč je o vozilima koja između ostalog treba da voze naše bolesnike, treba da prevoze našu decu, osnovne životne namirnice”, rekao je Petković.

    On je ocijenio skandaloznim ponašanje Kurtija da od ranog jutra šalje do zuba naoružane specijalne jedinice ROSU, sa više od 20 oklopnih vozila, na administrativne prelaze Jarinje i Brnjak kako bi se krenulo sa oduzimanjem i skidanjem srpskih tablica.

    Petković je naglasio da Briselski sporazum nije švedski sto sa kojeg Albanci mogu da uzimaju ono što im odgovara, a da ne poštuju ono što im ne odgovara.

    “Ili će se taj sporazum poštovati ili ga neće biti”, izjavio je Petković za Tanjug.

    Veliki broj nezadovoljnih građana blokirao je administrativni prelaz Jarinje na putu Leposavić-Raška iz oba smjera zbog odluke Prištine da ne dozvoli ulazak na Kosovo i Metohiju vozilima sa registarskim oznakama gradova iz centralne Srbije.

    Prethodno su specijalne jedinice policije samoproglašenog Kosova Rosu raspoređene na administrativnim prelazima sa centralnom Srbijom – Jarinju i Brnjaku.

  • Predstavnički dom Parlamenta BiH danas bez Srba

    Predstavnički dom Parlamenta BiH danas bez Srba

    Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi, između ostalog, trebalo da bude razmatran Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH, zakazana je za danas.

    Prema najavama lidera pojedinih političkih stranaka iz Republike Srpske, poslanici iz tog entiteta neće učestvovati u radu Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

    Pojedini mediji su prenijeli izjavu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika koji je kazao da „neće niko ići od Srba“, te da postoji jasan politički stav.

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović juče je, komentarišući Dodikovu izjavu da niko od Srba 20. septembra neće ići na sjednicu Predstavničkog doma PSBiH, naveo da ne postoji nikakav zajednički formalni dogovor parlamentarnih stranaka iz RS oko neučestvovanja na sutrašnjem zajedanju PSBiH, „tako da niko nije ovlašten da govori u ime svih parlamentarnih stranka i njenih klubova, pa ni u ime SDS-a koji će se i u ovoj situaciji ponašati principijelno“.

    Predstavnici RS u institucijama BiH odlučili su da ne učestvuju u radu državnih institucija nakon odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka o dopuni Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, donesene 23. jula ove godine.

    Zbog najave nedolaska poslanika iz RS bila je otkazana i sjednica Predstavničkog doma državnog parlamenta koja je trebala biti održana krajem jula.

  • Bakalar otkriva koja su tehnička rješenja reforme Izbornog zakona

    Bakalar otkriva koja su tehnička rješenja reforme Izbornog zakona

    Centralna izborna komisija prošle sedmice je usvojila Inicijativu za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koja će biti upućena Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, čime je otvoreno pitanje stvarnog značaja predloženih rješenja.

    Bez obzira na kritike iz pojedinih stranaka, koje duži period trpi Centralna izborna komisija, naročito od predstavnika HDZ-a i SNSD-a, njeni članovi su jednoglasno, uprkos razlikama, usvojili pomenuti prijedlog izmjena Izbornog zakona. Prijedlog ne obuhvata segment političkih reformi, međutim, njihov značaj je ogroman u smislu transparentnosti izbornog procesa koji je već godinama kompromitovan.

    Predložene izmjene odnose se, između ostalog, na pitanja koja se odnose na razgraničenje izbornih jedinica, način formiranja biračkih odbora, zloupotrebu javnih resursa u svrhu kampanje, obuku izbornih zvaničnika, učešće žena na izborima i pravovremeno objavljivanje odluka CIK-a i sudova o prigovorima vezanim za izbore.

    U vezi s poslanom Inicijativom razgovarali smo s predsjednikom Centralne izborne komisije Željkom Bakalarom, koji nam je objasnio koja su najvažnija rješenja predloženih reformi.

    “Mi smo uradili jednu sveobuhvatnu intervenciju vezano za sva poglavlja Izbornog zakona. Onako na prvu, najvažnije su intervencije koje se odnose na promjenu načina izbora Biračkih odbora da bi to bilo značajno unapređenje, odnosno depolitizacija odnosno djelimična depolitizacija izborne administracije. Zatim amadmani koje smo stavili u zakon, a koji se odnose na upotrebu elektronskih prijava i sudjelovanja na izborima i registraciju birača van zemlje”, rekao je Klixu predsjednik Centralne izborne komisije Željko Bakalar.

    Takođe, pomenuo je intervencije koje bi bile potrebne u poglavlju 5 Izbornog zakona, koje se odnose na samo provođenje izbora gdje bi se morale učiniti barem minimalne zakonske intervencije u smislu uvođenja tehničkih unapređenja. Za razliku od pomenutih, neka tehnička unapređenja moguće je provesti i bez izmjene Izbornog zakona.

    “To se odnosi samo na identifikaciju i autoidentifikaciju birača, ne na brojanje glasova. To je ovih dana u javnosti drugačije interpretirano, odnosno biometrijski čitači otiska prsta su prezentovani kao skeneri. Jeste riječ o nekoj vrsti skenera, a odnosi se samo na identifikaciju birača”, rekao je Bakalar te dodao da u tom slučaju ne bi bilo krađe identiteta, odnosno niko ne bi mogao, u tom slučaju, ostvariti pravo glasa u korist druge osobe ili umrle osobe.

    Naglasio je da su za samo brojanje kroz skenere ili neka druga unapređenja, koja bi se odnosila na elektronsko glasanje, ipak potrebne minimalne promjene Izbornog zakona, koje je predložio CIK.

    S obzirom na pojedine izjave političara da bez političkih neće biti tehničkih reformi Izbornog zakona pitali smo Bakalara kolike su šanse da se bilo šta od predloženih reformi usvoji u Parlamentarnoj skupštini.

    “To zavisi od političke volje i generalno konsensuza o pitanjima koja su ponuđena u našim amandmanima. Poslaćemo naš formalni prijedlog koji će Interresorna radna grupa, nadamo se, kad deblokira svoj rad, uputiti u parlamentarnu proceduru ili će poslužiti kao materijal pojedinačno klubovima naroda ili klubovima parlamentarnih grupa u Predstavničkom domu PS BiH ili dijelimično poslana u parlamentarnu proceduru. Ukoliko bude postojao konsenzus, koji je potreban za izmjene zakona u oba zakonodavna doma, onda postoji mogućnost da nešto od toga ili sve prođe. Ako ne bude političke volje ili dogovora, nažalost ne mislimo da će u toj varijanti bilo koje slovo u zakonu biti izmijenjeno”, kazao je Bakalar.

    Istakao je da međunarodni predstavnici ozbiljno zagovaraju izbornu reformu u smislu rješenja koja povećavaju transparentnost i smanjuju mogućnost malverzacija.

    Ipak, bez obzira na prijedloge reforme Izbornog zakona postoji značajna mogućnost da će pojedine stranke pokušati blokirati usvajanje budžeta i time blokirati provođenja izbora. Pitali smo Bakalara mogu li se izbori provesti bez usvajanja budžeta.

    “Mi se i dalje nadamo da će budžeta biti, odnosno da je izbornim zakonom propisano da se iz budžeta BiH finansira organizacija i provođenje izbora. Smatramo da se mora naći način da se osiguraju ta sredstva. Vraćamo se na sagu i sapunicu iz 2020. godine gdje smo budžet dobili prilično kasno, pa smo nekako na jedvite jade uspjeli da organizujemo i provedemo izbore čak i u onim uslovima pojačane pandemije. Smatramo da je za unapređenja u izbornom procesu potrebno da budžet bude usvojen što ranije, da već krajem ove godine imamo na raspolaganju sredstva. Ali imamo i neka iskustva iz te 2020. godine, tako da ćemo unutar institucije poduzeti adekvatne mjere u onome što je naša mjerodavnost da neke procedure i postupke pokrenemo znatno ranije kako bismo bili spremni za organizaciju izbora čak i u slučaju kašnjenja budžeta. Nadamo se prvo da kašnjenja neće biti, a drugo da će budžet biti usvojen i osigurana sredstva za organizaciju i provođenje izbora 2022. godine”, rekao je Bakalar.

  • Šmit: Nema centralizacije BiH na putu ka EU

    Šmit: Nema centralizacije BiH na putu ka EU

    Njemački diplomata Kristijan Šmit koji je 1. avgusta preuѕeo funkciju visokog predstavnika izjavio je danas da na putu prema Evropskoj uniji neće doći do centralizacije BiH.

    U intervjuu za BN Televiziju iz Bijeljine, Šmit je upitan o strahovanju od unitarizacije BiH rekao da se to neće dogoditi za vrijeme njegovog mandata.

    -Ta zabrinutost građana nije opravdana i do toga neće doći. Ja imam razumijevanja za regionalne posebnosti i one se moraju poštovati – rekao je Šmit.

    Dodao je da on dolazi iz Bavarske u Nemačkoj gdje su ta prava posebno istaknuta.

    -Kao Bavarac znam jako dobro da se u saveznoj državi mogu davati i garantovati prava saveznim pokrajinama na primjer kao što je to slučaj u Ljemačkoj ili u entitetima u BiH – naveo je njemački političar.

    On je istakao da je važno da zemlja nastavi da sprovodi reforme na putu od Dejtona prema Briselu navodeći da važnu ulogu u tom procesu imaju Hrvatska, Srbija i Turska, ali i EU i međunarodna zajednica.

  • Željko Komšić stigao u Njujork uoči sjednice Generalne skupštine UN

    Željko Komšić stigao u Njujork uoči sjednice Generalne skupštine UN

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić doputovao je u Njujork na 76. zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN).

    Već danas Komšić bi se trebao sastati s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterešom. Tokom boravka u Americi predsjedavajući Predsjedništva BiH obaviće još nekoliko sastanaka sa stranim zvaničnicima.

    Sigurno je da će tokom Komšićevih sastanaka glavna tema biti izmjene Izbornog zakona BiH, političke blokade i bojkot Srba u državnim institucijama nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida.

    Otvaranje 76. sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija održaće se u utorak, 21. septembra, a planirano je da se svjetskim liderima obrati i Komšić, prenosi Klix.

    U Njujorku boravi i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je juče izjavio da će se na ovogodišnjem zasjedanju Generalne skupštine UN-a on baviti onim što je važno u našem regionu, “među ostalim i Bosnom i Hercegovinom i pravima Hrvata u BiH”.

  • Trideset godina od osnivanja jedne od najpoznatiji brigada VRS – “Šesnaeste”

    Trideset godina od osnivanja jedne od najpoznatiji brigada VRS – “Šesnaeste”

    Svečanom akademijom, parastosom za poginule borce i polaganjem vijenaca danas je kod spomen-kompleksa u Mašićima kod Gradiške obilježeno 30 godina od formiranja 16. Krajiške motorizovane brigade.

    Predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja Nedeljko Madžar istakao je da je herojski ratni put “Šesnaeste” bio dug 1.727 dana i da je ova brigada dala nemjerljiv doprinos stvaranju Republike Srpske.

    “Gotovo da nema prostora u granicama Republike Srpske gdje nije bilo boraca `Šesnaeste`. To samo po sebi govori o veličini i onome što je brigada uradila tokom rata. Broj boraca, poginulih i ranjenih govore o tome koliko je bio težak ratni put ove brigade”, rekao je Madžar.

    On je rekao da je 16. Krajiška motorizovana brigada iznikla iz svog naroda koji je naučio na stradanja i uvijek bio sposoban da po cijenu života izbori svoju slobodu.

    Gradonačelnik Zoran Adžić rekao je da je 16. Krajiška motorizovana brigada na svoj ratni put krenula upravo iz gradiškog sela Mašići i da je mnogo boraca iz Gradiške bilo u redovima ove brigade.

    “Mnogo boraca iz Gradiške je ranjeno i ugradilo svoje živote u ratni put `Šesnaeste` i temelje Republike Srpske. Brigada je stvorila uslove da danas možemo slobodno da živimo i prenosimo na potomke šta znači sloboda i Republika Srpska”, naglasio je Adžić.

    On je dodao da je opredjeljenje i obaveza predstavnika Grada Gradiška da uvijek dolaze na ovakva obilježavanja i poklone se onima koji su dali svoje živote za slobodu.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da bez ovakvih brigada i njenih boraca, danas ne bi bilo Republike Srpske i da se treba prisjetiti svakog čovjeka čije je ime “ugravirano” u njene temelje.

    Pripadnici 16. Krajiške motorizovane brigade krenuli su 16. septembra 1991. godine iz Mašića na svoj ratni put dug 1.727 dana. Brigada se borila na ukupno 20 ratišta, u zapadnoj Slavoniji, Posavini, na koridoru, Grmeču, Ozrenu, Trebavi i na Manjači.Kroz 16. Krajišku motorizovanu brigadu prošlo je 12.000 boraca, 437 boraca dalo je živote za Republiku Srpsku, a oko 2.000 je ranjeno.

    Za sve učinjeno u odbrambeno-otadžbinskom ratu brigada je dobila Orden Nemanjića, najviše odlikovanje za ratne zasluge u Republici Srpskoj.

    Vijence su na spomen-obilježje u Mašićima položili predstavnici 16. Krajiške motorizovane brigade, delegacije boračkih organizacija i vlasti Banjaluke, Gradiške, Srpca i Laktaša, Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka, Druge Krajiške brigade, mjesne boračke organizacije i Mjesne zajednice Mašići, te druge delegacije.

    U Svečanoj akademiji učestvovali su glumac Narodnog pozorišta Republike Srpske Aleksandar Stojković i Gradski mješoviti hor “Lira” iz Gradiške.

  • Vučić: Srbija prestiže Hrvatsku po svim ekonomskim parametrima i to je ono što ih najviše boli

    Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je da nikad u savremenoj historiji nije vođena takva hajka u medijima u regiji kao posljednjih dana protiv njega u Hrvatskoj, rekavši kako na tu kampanju neće odgovarati, ali da treba razmisliti zašto baš on smeta.

    Nakon jučerašnjeg sastanka u Istanbulu s turskim šefom države Recepom Tayyipom Erdoganom, Vučić je rekao novinarima beogradskih medija kako “u svim tim plaćenim tekstovima” ima “nekoliko tema, a onda dolazite do ključne – da li će Srbija sustići Hrvatsku”.

    “Ono što im je najbolnije, pored priča o tome kako Srbija nabavlja oružje i priča o srpskoj zastavi je onaj naslov ‘Neće nas Srbija još desetljećima stići'”, rekao je Vučić televiziji Pink.

    Navodeći da je Hrvatska i dalje mnogo ispred Srbije, Vučić je rekao kako Hrvatskoj čestita na postignutim rezultatima i uspješnom ostvarenju ciljeva i snova poput članstva u Europskoj uniji i NATO-u, poručivši da se Srbija neće sramiti svojih uspjeha i nastavit će raditi svoj posao.

    “Prije 15 godina bježali su nam za 15 milijardi eura ukupnog BDP-a, a ovu godinu završavamo s razlikom od plus-minus pola milijarde”, rekao je Vučić ocijenivši kako “Srbija sustiže i prestiže Hrvatsku po svim ekonomskim parametrima i to je ono što ih najviše boli”.

  • Dodik 17 puta verbalno napao novinarke: Uznemirujuća statistika Udruženja BH novinari

    Političari u BiH su najčešći kršioci novinarskih prava, a na meti napada, pogotovo verbalnih, sve češće su žene novinarke, svjedoči istraživanje Udruženja BH novinari, kao i statistike Linije za pomoć novinarima i novinarkama.

    Od 2019. do jula 2021. zabilježili smo 40 slučajeva rodno zasnovanog nasilja prema ženama novinarkama. Statistike rastu i nisu precizne, jer ima novinarki koje iz straha ne prijave nasilje kroz koje prolaze – istakla je Vildana Džekman, pravnica u Liniji za pomoć novinarima i novinarkama, koja djeluje u sklopu Udruženja BH novinari.

    Džekmanova je na nedavno držanom onlajn sastanku na ovu temu podsjetila da je uz podršku Udruženja osnovana Mreža žena novinarki, s ciljem da se osiguraju “stepenice podrške za borbu protiv svih oblika nasilja i napada na integritet novinarki”.

    Statistike pokazuju da su u čak dvije trećine slučajeva, koji su prijavljeni, političari kršioci novinarskih prava i medijskih sloboda u BiH.

    – Po broju napada na novinare, a pogotovo na novinarke, prednjači Milorad Dodik, sa 17 mizoginih napada na novinarke u posljednjih nekoliko godina. Nijedan od tih napada nije sankcionisan – navode u Udruženju BH novinari.

    Najnovije istraživanje, koje je provelo ovo udruženje, pokazuje da novinarke nemaju povjerenja u institucije.

    Na skali od jedan do pet, novinarke su rad policije ocijenile sa 2,3. Većina ispitanica, više od 60 odsto njih, ocjenjuje rad policije u ovom segmentu lošim ili vrlo lošim.

    – Više od tri četvrtine ispitanica ocijenilo je rad sudova i tužilaštava kao loš ili izrazito loš, sa prosječnom ocjenom od 1,9. Ocjene za instituciju Ombudsmena BiH je 2,4, a za džender centre i komisije za ravnopravnost polova 2,9 – navode u udruženju.

    Od 12 ispitanih novinarki, koje navode da su doživjele napade, samo jedna se obratila za pomoć policiji.

  • Ujedinjena Srpska objavila spektakularan spot povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave (video)

    Ujedinjena Srpska objavila spektakularan spot povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave (video)

    Širom Republike Srpske, Ujedinjena Srpska obilježila je Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, a centralni događaj desio se u Banjaluci, gdje je održan svečani defile sa spektakularnom zastavom dugačkom sedamdeset metara. Iz Ujedinjene Srpske su poručili da su oni jedina sranka koja je obilježila ovaj praznik u svim većim mjestima u Republici Srpskoj. Dio atmosfere pogledajte u videu:

  • Vladislav Dajković: Ustoličenje miropolita Joanikija zloupotrebljeno je za produbljivanje podjela. Snaga Crne Gore je u pomirenju i jedinstvu

    Vladislav Dajković: Ustoličenje miropolita Joanikija zloupotrebljeno je za produbljivanje podjela. Snaga Crne Gore je u pomirenju i jedinstvu

    Vladu treba ojačati političkom voljom naroda i njegovim političkim predstavnicima. Ima nas mnogo koji znamo kako da život u Crnoj Gori učinimo mirnijim i boljim, kazao je u intervjuu za portal IN4S Vladislav Dajković.

    Politička scena Crne Gore je u znatnoj mjeri zakomplikovana nakon ustoličenja Mitropolita Joanikija koje je podijelilo javnost. Kako vi vidite izlazak iz političke krize i da li je on uopšte moguć?

    Podjele u Crnoj Gori nije izazvalo ustoličenje Mitropolita Joanikija. Intronizacija je iskorišćena samo da se podjele prodube i pokuša delegitimizovati demokratska većina. To je projekat dobro poznatih planera nestabilnosti u Crnoj Gori koji se vode logikom: “Izgubili smo na demokratskim izborima, ali ćemo zato dati sve od sebe da Crna Gora izgubi mir i stabilnost“. Postavlja se pitanje “zašto?“ – Pa da bi jedna familija sačuvala nemjerljivo bogatstvo i status prvog feudalca Crne Gore.

    Izlazak iz zone duboke podijeljenosti i destabilizacije vidim u pomirenju. Da svako ustupi dio svog, u korist svih. Generacije obrazovanih mladih ljudi moraju imati pravo na svoju šansu. Ima nas mnogo koji smo umorni od svih jezika prošlosti i priča političkih lidera koji vuku nazad. Đukanoviću čak ni trideset godina vlasti nije dovoljno, nego hoće još. Ipak, siguran sam da nas ima mnogo koji imamo snage da kažemo – Dosta je bilo. Idemo u bolji život.

    Zajedničko saopštenje Demokratske Crne Gore i Demokratskog Fronta pokazuje da je kompromis najjačih konstituenata ipak pronađen. Da li očekujete rekonstrukciju Vlade u skorijem periodu?

    To je ohrabrujuća vijest i mudra politika lidera tih političkih saveza. Vladu treba ojačati političkom voljom naroda i njegovim političkim predstavnicima. Ovo je skoro poslednji trenutak za takav dogovor. Narod sve gleda i samim tim se najbrže naljuti na onog svog kome je dao povjerenje. Dakle, ili će većina biti složna ili će narod biti protiv onih koji to ne žele.

    Popis stanovništva je tema koja uvijek zaokuplja pažnju domaće, pa i regionalne javnosti.Da li smatrate da će se, uprkos opstrukcijama, održati u ovoj godini?

    Ne vidim nijedan razlog zašto se neko plaši popisa. To je kao da kažete ja sam protiv slobode ili protiv vašeg prava da pokažete da postojite, da imate svoj jezik, svoju vjeru… Taj pokušaj je dio istog plana da se Crna Gora zadrži u mraku i neznanju, umjesto da progleda i kaže svojim jezikom da svima podjednako pripada. Neko i dalje želi da Crnu Goru predstavlja kao novokomponovani Montenegro koji fabrikuje prošlost, uskraćuje sjećanje i zaustavlja budućnost.

    Više puta ste izjavljivali da ćete se boriti za svoj rodni grad, misleći na lokalne izbore u Podgorici. Da li se ta odluka promijenila nakon stava lidera DF-a Andrije Mandića da bi Milan Knežević mogao biti nosilac njihove lokalne liste?

    Ostajem pri toj tvrdnji. Da, boriću se za svoj grad svim srcem. Tek treba da odlučim koji je najbolji način da pomognem tom cilju. Moja odluka neće biti protiv nekog, već za grad svih nas – grad otvoren i glavni u vrlini dobra, grad primjer u ravnopravnosti svih naroda i vjera, ali i prvi u napretku i kvalitetu života. Podgorica će biti pobjednik jer ima nas mnogo koji to želimo, koji to znamo i koji hoćemo da tako bude.

    Kada govorimo o vašim političkim planovima, da li razmišljate o osnivanju političke partije?

    Izabraćemo najbolji način da utičemo na naše živote. Da ne čekamo u redu za milost i dar bilo koga. Mi, kao mladi i obrazovani ljudi, želimo da pomognemo i ojačamo demokratiju Crne Gore. Ima nas mnogo koji znamo kako da život u Crnoj Gori učinimo mirnijim i boljim. Mi želimo da sarađujemo sa svima koji hoće da Crnu Goru vode demokratski naprijed, da budemo zajedno, složni, pomireni i odlučni – jer to je Snaga Crne Gore, a ne podjele, juriš na crkve i netrpeljivost prema različitom.

    Nama trebaju zaposleni i nasmijani mladi ljudi, oni sa empatijom i pruženom rukom. Razmišljamo o najboljoj formi našeg učešća u tome, pa i osnivanju političkog pokreta. Jer ima nas mnogo, a ja sam samo jedan od njih.