VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • BiH nema novca za nabavku, ni za remont helikoptera

    BiH nema novca za nabavku, ni za remont helikoptera

    Bosna i Hercegovina nabavku helikoptera iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koja je trebala biti izvršena do kraja ove godine, zbog nedostatka novca prisiljena je odgoditi čak do 2027. godine.

    Iako su prije samo nekoliko dana stigla četiri helikoptera u čijoj je kupovini BiH učestvovala sa 7,5 miliona KM, BiH namjerava nabaviti još ovih letjelica iz SAD.

    Konkretno, u izmjeni Odluke čiji je predlagač Ministarstvo odbrane BiH stoji da je razlog izmjene što višegodišnji projekat nabavke helikoptera za Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH neće moći biti završen skladno planiranoj i odobrenoj dinamici, a, kako je navedeno, nabavka helikoptera predstavlja nulti prioritet finansiranja.

    „Produžavanjem roka realizacije projekta stvorili bi se preduslovi za završetak procedure predmeta nabavke, a sve u cilju ispunjavanja kako vojnih tako i civilnih potreba na prostoru BiH“, navedeno je u dokumentu.

    U Ministarstvu odbrane su se požalili i na dotrajalost letjelica zbog godina starosti, te istakli da se na ovaj način dovodi u pitanje operativnost materijalnih resursa za realizaciju propisanih misija OS BiH, ugrožava sigurnost ljudskih i materijalnih resursa, a za dio letjelica nije rentabilno ni dalje ulaganje u remont.

    Nema novca ni za remont helikoptera

    Iako je ranije bilo planirano da višegodišnji projekat remonta helikoptera bude završen od 2013. do 2014. godine i taj rok je produžen i to na 2022. godinu.

    „Razlog donošenja Odluke o izmjeni Odluke o višegodišnjem remontu helikoptera je taj što se zbog poteškoća prilikom ugovaranja u proteklim godinama sredstva neće moći utrošiti skladno planiranoj i odobrenoj dinamici“, ističe se u dokumentu, te dodaje da je i remont helikoptera „nulti“ prioritet finansiranja.

    Kako je pojašnjeno, stavljanjem finansijskih sredstava na raspolaganje u 2022. godini stvorili bi se preduslovi za završetak procudere te nabavke.

    Podsjetimo, prije samo par dana u BiH su iz SAD-a stigla četiri helikoptera vrijednosti 38,5 miliona dolara, od čega je BiH kroz program Foreign Military Sales (FMS) učestvovala sa 4,3 miliona dolara odnosno ok 7,5 miliona maraka.

    Preostali dio novca je osigurala Vlada SAD-a sredstvima iz američkog programa pomoći prijateljskim zemljama Foreign Military Financing (FMF).

  • Stanivuković: Vraćanje nadležnosti treba biti ideja za naredne generacije

    Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković rekao je da nije realno da se nakon posebne sjednice Narodne skupštine vrate prenesene nadležnosti, a nije ni slučajno što će Vlada skoro pred izbore da predstavi zakone o tome, što sluti na političku propagandu.

    “Iako smo svi u RS-u za vraćanje nadležnosti prenesenih na BiH, moramo biti svjesni da ono što se gubilo dvadeset godina ne može da se vrati na jednoj sjednici Narodne skupštine”, rekao je Stanivuković za BN TV.

    Kako da sada baš Narodna skupština Republike Srpske, kaže on, donosi zaključke da se za pola godine donose zakoni, a to je tri mjeseca pred izbore.

    “Ja jesam za vraćanje nadležnosti, ali nisam za to da to bude politička priča. Vraćanje nadležnosti je za mene ideja koju vjerovatno ljudi koji danas započnu neće moći da završe, ali to treba da prenesu na mlađe generacije, koje dolaze. Bilo bi realno da su rekli da preko Skupštine možemo da vratimo neke manje nadležnosti, ali da kažu da će da vrate vojsku i indirektno oporezivanje, to nije realno”, rekao je Stanivuković.

    Prvi čovjek Banje Luke kaže da je protiv bilo kakvih sankcija Zapada prema političarima u RS-u.

    “Svaka sankcija je politička medvjeđa usluga. Ako neko sa zapada sankcioniše nekog našeg, on postaje žrtva. S druge strane trpe građani, trpi Republika Srpska, a ne ti ljudi. Ja sam za to da mi, tj. naši zakoni i naše institucije sude svakom ko se ogriješio o naš narod”, ističe Draško Stanivuković.

    Trenutno stanje u BiH Stanivuković opisuje riječima – i poslije Tita, Tito, i objašnjava da tri najistaknutija lidera prave situaciju u kojoj su oni važniji od institucija, pa i od Republike Srpske i od BiH.

  • Čović: Propustili smo izuzetnu priliku, ali mi je drago da u EU sada razumiju šta je konstitutivnost

    Čović: Propustili smo izuzetnu priliku, ali mi je drago da u EU sada razumiju šta je konstitutivnost

    Nakon današnjeg božićnog prijema u Mostaru, lider HDZ-a Dragan Čović je odgovarao na pitanja novinara o propalim pregovorima o izbornoj reformi, prilikom čega je kazao da je propuštena “izuzetna prilika”.

    Uprkos tome što nije došlo do konačnice pregovora, Čović je siguran da će BiH imati Izborni zakon “koji će definisati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i da će se izbori održati u takvim okvirima”.

    Kazao je kako je problem što “ljudi još uvijek misle da ucjenjivanjem nešto mogu postići”.

    “Evropski put se ne može dobiti bez legitimnih predstavnika konstituivnih naroda i drago mi je da je sve više onih u EU koji to razumiju. Razumiju šta je konstitutivnost, šta je legitimno predstavljanje, a to je za veliki dio njih bio jedan strani pojam. Razumiju da se ne mora brisati Ustav, nego da se može nešto i dodati, da ga oplemenimo, da bude evropski, moderan i civilizacijski”, rekao je on.
    Govoreći o novom, potencijalnom sastanku sa liderom SDA Bakirom Izetbegovićem, kazao je kako je sada blagdansko vrijeme, ali da se nada da će ubrzo imati priliku da sjednu za sto.

    “Nadam se da ćemo ubrzo razgovarati o temama, koje su već izašle iz vremenskog okvira koji smo sebi postavili. Vremena nema više na pretek, ali razumijevanja za ključne stvari može biti”, rekao je.

    Dodao je da smatra kako “rješenje nije da nam dolaze stranci ili plaćenici ovdje i rješavaju”.

    “To moramo uraditi mi. To je naša odgovornost. Svaka čast prijateljima izvana, ali bez našeg unutrašnjeg dogovora, ja mislim da to ne vodi nigdje”, potcrtao je.

    Na pitanje novinara, Čović je govorio i o Oružanim snagama BiH kazavši da je to jedna od uspješnijih reformi u BiH, ali da treba vidjeti gdje je mjesto Oružanim snagama u ovoj BiH aludirajući donekle na to da je njena funkcionalnost upitna.

  • Može li Narodna skupština birati sudije i tužioce

    Može li Narodna skupština birati sudije i tužioce

    Najava člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da će Narodna skupština birati sudije i tužioce u Republici Srpskoj, otvorila je brojna pitanja, od kojih se ističu dva: da li bi takvo rješenje dovelo do nezavisnijeg pravosuđa i da li je to što predlaže Dodik u skladu sa važećim Ustavom Srpske.

    Narodna skupština RS usvojila je nekoliko zaključaka koji se odnose na povlačenje ranije datih saglasnosti i vraćanje nadležnosti sa BiH na Srpsku. Jedna od njih je oblast pravosuđa, pa se može pretpostaviti da će se ono što zagovara Dodik naći u zakonu o VSTS RS, u zadatom roku od šest mjeseci.

    Sudeći prema riječima Milana Tegeltije, Dodikovog savjetnika za pravna pitanja, može se naslutiti da se izbor nosilaca pravosudnih funkcija u RS vraća na proceduru koja je važila od 2000. do 2002.

    Tegeltija smatra da bi imenovanje sudija i tužilaca od strane parlamenta, ali na prijedlog VSTS, bilo rješenje koje omogućava potpuni demokratski legitimitet izabranim sudijama i tužiocima, koji im u ovom trenutku objektivno nedostaje.

    – Osnova demokratske podjele vlasti je u podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, pri čemu svaka od ove tri vlasti mora proisticati iz narodne volje, bilo da se njeni nosioci biraju putem izbora neposredno od građana, bilo posredno putem parlamenta od strane narodnih predstavnika izabranih narodnom voljom na izborima – kaže Tegeltija za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, zbog specifičnosti sudske vlasti, kako bi se obezbjedili odgovarajući stručni i profesionalni kapaciteti sudija i tužilaca, u ovaj proces mora biti uključeno stručno tijelo koje provodi konkursnu proceduru i provjerava stručne reference kandidata. Potom listu takvih kandidata sačinjava i dostavlja parlamentu u formi prijedloga.

    – Prema tome, Narodna skupština nema potpunu slobodu izbora nego je vezan za listu stručnih kandidata koju dostavlja VSTS, od kojih svaki kandidat u tom prijedlogu ispunjava potrebne stručne reference za izbor na poziciju sudije ili tužioca. Na ovaj način se obezbjeđuje pun demokratski kapacitet sudske vlasti jer izborom od strane parlamenta sudska vlast, kao treći stub vlasti u demokratskom društvu, u sebi nosi demokratski legitimitet narodne volje, a istovremeno se kroz proceduru koju provodi VSTS i vezanost za njegov prijedlog zadovoljava zahtjev da izabrani sudije i tužioci imaju potrebne stručne i profesionalne reference za tu funkciju – smatra Tegeltija.

    U suprotnom, kako kaže, izborom od strane direknto VSTS ne može se izvući demokratska povezanost sudske vlasti sa narodnom voljom, jer članove VSTS ne biraju građani na izborima.

    – Ovakvo rješenje za izbor sudija i tužilaca je najčešće zastupljeno u svim demokratskim društvima i u većini zemalja EU – zaključuje Tegeltija, koji je bivši predsjednik VSTS BiH.

    I Potpredsjednik NSRS, Milan Petković, smatra prihvatljivim rješenje u kome bi u izbor sudija i tužilaca bili uključeni i parlament i VSTS.

    – Odnosno, da VSTS provodi konkursnu proceduru, da napravi rang listu najuspješnijih kandidata i da je dostavi u Narodnu skupštinu koja bi sa te liste imenovala sudije i tužioce. Sadašnji način izbora, gdje je sve u rukama VSTS BiH, doveo je do ogromnog lobiranja, ličnog uticaja, pa čak i zloupotrebe položaja prilikom odabira kandidata – kaže Petković.

    Međutim, ova ideja mogla bi da ima mane, ali i pravne prepreke. Poslanik SDS u Narodnoj skupštini, pravnik po struci, Davor Šešić, smatra da je nemoguće da NSRS bira sudije i tužioce jer bi to bilo suprotno Ustavu Republike Srpske.

    – Ustav RS u članu 121.a) kaže da VSTS Republike Srpske imenuje i razrešava sudije i tužioce, osim sudija Ustavnog suda RS. Što pokazuje da, nažalost, rješenja koja se nude nisu u skladu sa Ustavom ili su protiv Ustava, a to ide u prilog tvrdi da sve što se ovih dana radi u vezi sa vraćanjem nadležbnosti nije pripremljeno, nego se radi adhok. To je velika politizacija ozbiljnih tema. Dakle, NSRS može da vrati nadležnosti VSTS ili da mijenja Ustav, ali po sadašnjem Ustavu jedini koji može da imenuje sudije u Srpskoj jeste VSTS RS – kaže Šešić za Srpskainfo.

    Član Ustava RS koga Šešić pominje nametnuo je visoki prestavnik tokom tzv. reforme pravosuđa u BiH i on glasi: “Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj. Visoki sudski i tužilački savJet Republike Srpske obezbJeđuje samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudstva i tužilačke funkcije u Republici Srpskoj.

    Nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, između ostalog, uključuju imenovanje, provođenje disciplinskog postupka i razrešenje sudija, osim sudija Ustavnog suda Republike Srpske i obuhvataju i javne tužioce i zamJenike javnih tužilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog saveta utvrđuju se zakonom”.

    Banjalučki advokat, Aleksandar Jokić, kaže da model da savjeti predlažu, a parlamenti biraju sudije i tužioce, nije presedan, ali da svakako predstavlja korak unazad u odnosu na sadašnje rješenje.

    – Ukoliko izvršna vlast daje konačnu riječ na izbor redovnih sudija u RS, to bi moglo uveliko da osnaži uticaj politike na sudstvo. Svjedoci smo male ili nikakve samostalnosti i nezavisnosti NSRS u odnosu na izvršnu vlast, ili tačnije u odnosu na partijska rukovodstva. Nije teško zamisliti da se izbor jednog sudije svede na odluku jednog čovjeka, a smatram da je to rizik koji ne bi trebalo da se prihvati u ovom trenutku – kaže Jokić.

    Aleksandar Jokić
    Goran Nešković, advokat i bivši tužilac iz Doboja, kaže da ono što Dodik zagovara liči na stanje koje je bilo prije 2003. kada se jesu birali kvalitetniji kadrovi za pravosuđe nego sada, ali naglašava da bi problem mogao da nastane zbog pretjerane zavisnosti od političkih partija.

    – U ranijem periodu nije se moglo otići u okružni sud ako nisi bio stručan, a za onog ko je išao niko nije davao primjedbe jer se znalo da je sazrio za tu funkciju. Znalo se tačno koji kadrovi znaju da rade svoj posao, a koji ne – kaže Nešković za Srpskainfo.

    Na pitanje da li bi vraćanje takvog sistema značilo i nezavisnije pravosuđe od politike, nego sada, Nešković upozorava da problem može da bude današnja pretjerana politizacija.

    – Ako to bude u NSRS, onaj ko bude imao većinu će birati svoje kadrove. Oni koji nemaju, neće birati svoje. Ne bi smjelo da bude bilo kakvog političkog uticaja na policiju, pravosuđu, ne bi trebalo niko od radnika da bude vezan za političke partije, samo visoki funkcioneri koji provode politiku partije. Međutim, ovde se po političkoj liniji biraju i portiri i čistačice. E, to će da bude problem. Radio sam i prije rata, znalo se ili si razriješen, ili ćeš sam dati ostavku ako praviš greške, ne ispunjavaš uslove ili normu. Postojale su kontrole nižih sudova od okružnog, a okružnog od strane vrhovnog suda. Sada sve što urade kažu dira se u nezavisnost pravosuđa. Ne može se neznanje pokrivati nezavisnošću pravosuđa – zaključuje Nešković.

  • Dodik: Uspostaviti vojnu strukturu u kojoj niko ne može da dominira

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da se u BiH mora uspostaviti vojna struktura u kojoj niko ne može da dominira već da sva tri naroda budu jednako zastupljena i kada je riječ o vojničkom sastavu i u pogledu komande.

    “Sada imamo situaciju da značajan procenat Hrvata ne želi da ide i ne može da popuni kvote koje pripadaju Hrvatima, Srbi isto tako. Doći ćemo u poziciju da će neko u nekom trenutku isforsirati da to popune Bošnjaci, što nije dobro”, rekao je Dodik novinarima u Mostaru.

    Dodik je istakao da je primarno za to da se BiH demilitarizuje, da traži da se napravi mehanizam u kojem niko neće izgubiti, jer ne želi da na kraju puta gleda muslimansku vojsku.

    “Nudim da se broj sastava Oružanih snaga utvrdi na pet hiljada, da se jasno odredi broj pripadnika Srba, Hrvata i Bošnjaka, da oni to popune, da se uspostavi ta struktura, onda ne treba Vojska Republike Srpske”, rekao je Dodik.

    Ako Bošnjaci žele ovu BiH, prema riječima Dodika, moraju da razgovaraju sa Srbima i Hrvatima, a izrazio je i želju da se ovo riješi, ali ne po volji da to bude centralizovana bošnjačka ili neka druga zemlja, već da bude ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.

    “Sve naše politike smo jasno definisali, one se neće promijeniti, sva ta arogantna sila koja ide s druge strane ne pomaže, nego odmaže”, istakao je Dodik.

    Podsjetio je da stranci od BiH održavaju koloniju 25 godina, te kako nije tačno da je sada najveća kriza jer je BiH stalno u krizi.

    “Nemamo namjeru da odustanemo od naših interesa i ciljeva, u dobru namjeru odavno ne računamo”, rekao je Dodik.

    Bez namjere da licitira ko je krivac, a ko je nešto doprinio, Dodik smatra da će bošnjačka politička elita na kraju biti ta koja je kriva zato što nije uvažila legitimne zahjeve hrvatskog naroda za adekvatno predstavljanje jer nije i neće da poštuje Ustav BiH već se arogantno i ignorantski odnosi prema svim primjedbama.

    On je podsjetio na odluku Ustavnog suda BiH da neki pripadnici Oružanih snaga mogu da nose brade. “U takvim strukturama ne možemo da budemo prisutni”, dodao je.

    Dodik je rekao da je bolno sjediti sa Bakirom Izetbegovićem iščekujući da se nešto riješi, a ničega nema, te naglasio kako je u BiH mnogo neriješenog.

    Ukazao je da je sva obavještajna struktura usmjerena da prati političke predstavnike Srvba i Hrvata i da ih pakuje u neke pravosudne procese, a od nas se očekuje da idemo zavezanih očiju.

    “Ništa nije u redu, ako nekome valja, neka uživa u tome”, rekao je Dodik i ukazao kako direktor OBA ima dvije diplome, a da nijednu ne pokazuje, dok zakon kaže da je samo dovoljna jedna, a on nije pokazao nijednu.

  • VSTS odgodio raspravu o Narodnoj skupštini Republike Srpske

    VSTS odgodio raspravu o Narodnoj skupštini Republike Srpske

    Zaključci srpskog Parlamenta ne izlaze iz okvira Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma. To je i danas ponovio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kada se sastao sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem.

    Republika Srpska, poručuje Dodik, ostaje čvrsto privržena miru, dijalogu i Ustavu BiH, i očekuje da će sva otvorena pitanja u BiH biti rješavana dogovorom legalno izabranih političkih predstavnika sva tri naroda. Zaključcima od 10. decembra Narodne skupštine Republike Srpske rado bi se bavili u VSTS-u BiH. Dva dana za redom pompezno najavljuju svoje zaključke po tom pitanju, ali ih još nema. Srpski član Predsjedništva im poručuje da ne gube vrijeme, jer je Srpska odlučna u namjeri da vrati svoje ustavne nadležnosti, pa ga nikakvi zaključci iz Sarajeva i ne zanimaju.

    “Ovo kretanje ne podrazumjeva da mi ostanemo pokraj puta, već da idemo putem koji je veoma jasan, a on je ustavan, nije ni malo promijenjen. Ja slušam svakakve gluposti, znate ovo što je doneseno, to ne može da se mijenja, a Ustav koji je donesen prije toga, može da se mijenja, to ne važi je li tako, e pa ne može da ne važi, u našem pravnom obrazovanju Ustav je najviši akt i on mora da bude poštovan”, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Čini se da članovi VSTS BiH ulaze u treći dan pokušavajući da nađu pravnu matricu po kojoj bi donijeli bilo kakve zaključke na osnovu zaključaka najvišeg zakonodavnog tijela Republike Srpske. Da na to nemaju nikakava prava poručuje im i bivši predsjednik VSTS- a. Milan Tegeltija upozorava ako se VSTS u kom slučaju bude oglašavao o zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske, direktno izlazi iz svojih zakonskih nadležnosti.

    “Nikako ne može da razmatra ustavno-političke akte zakonodavnog organa, u ovom slučaju Narodne skupštine Republike Srpske, koji se bave ustavnim osnovom uspostavljanja zajedničkih institucija, u ovom slučaju VSTS-a. To je direktno izlaženje izvan okvira nadležnosti VSTS-a i bavljenje klasičnom politikom”, rekao je Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTS BiH.

    Da članovi VSTS-a po svemu sudeći neće ni sutra uspjeti da usaglase zajedničko saopštenje o zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske svjestan je i predsjednik VSTS-a Halil Lagumdžija. Srpski Parlament usvojio je Deklaraciju o ustavnim principima prenosa nadležnosti u kojima je i zaključak o VSTS. Taj zaključak obavezuje Vladu Srpske da pripremi zakon o VSTS-u Republike Srpske u roku do šest mjeseci, a nakon toga ne bi se više na teritoriji Republike Srpske primjenjivao Zakon o VSTS-u BiH.

  • “Pozivam ih da zaustave ludilo” Crnadak tvrdi da avanturistički potezi SNSD rastjeruju investitore

    “Pozivam ih da zaustave ludilo” Crnadak tvrdi da avanturistički potezi SNSD rastjeruju investitore

    Posljednjim avanturističkim potezima, SNSD-ova koalicija dodatno je otežala mogućnost da neko iz inostranstva investira u Republiku Srpsku, jer se u svjetskim medijima svakodnevno prenose negativne vijesti o narušenoj bezbjednosnoj slici i političkim tenzijama u BiH, sa posebno naglašenom odgovornošću rukovodstva RS.

    To je saopštio potpredsjednik PDP i narodni poslanik, Igor Crnadak.

    On kaže da su veoma štetni sukobi i prijetnje rukovodstva Republike Srpske prema evropskim zemljama sa kojima imamo najveću spoljnotrgovinsku razmjenu, poput Njemačke, sa godišnjim nivoom razmjene oko 800 miliona maraka, uz uvoz i izvoz skoro na istom nivou.

    – Prijetnje sankcijama Njemačkoj, podsjećanje njemačkog ministra inostranih poslova da je potomak nacista i druge nebuloze Milorada Dodika i SNSD, ne samo da ugrožavaju nove investicije, nego stvaraju ogromne probleme firmama i poslovnim ljudima iz Republike Srpske u realizaciji postojećih aranžmana sa evropskim kompanijama – ističe Crnadak.

    Crnadak dodaje da su ovih dana u Republici Srpskoj zabilježeni slučajevi u kojima je prolongirano potpisivanje velikih spoljnotrgovinskih ugovora sa inostranim partnerima, kao i produžavanje postojećih ugovora, upravo iz razloga što su strani partneri osjetili nesigurnost i potencijalnu ugroženost svojih poslova.

    – Najtužnije od svega je da SNSD ulazi u opasan radikalizam i vodi Republiku Srpsku u neizvjesnost samo zbog interesa nekoliko pojedinaca, jer niko nije ugrozio Srpsku i njene nadležnosti, niti postoje takve inicijative. Kao narodni poslanik, pozivam SNSD da zaustavi ludilo i omogući našim firmama, koje su ogromne napore uložile da dostignu visoke standarde kako bi mogli raditi sa zapadnim partnerima, da normalno posluju, a zaposleni da zarađuju svoje plate i prehranjuju porodice – zaključuje Crnadak.

  • Vulićeva prozvala Turkovićevu: Samozvana “kraljica” diplomatije piše što je “stranim” ušima milo čuti

    Vulićeva prozvala Turkovićevu: Samozvana “kraljica” diplomatije piše što je “stranim” ušima milo čuti

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da samoprozvana “kraljica” diplomatije Bisera Turković nema nikakav demokratski niti izborni legitimitet da se stavlja u isti rang sa izabranom predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović.

    Turkovićeva piše predsjednici Srpske o “inkluzivnom društvu” i poziva na izgradnju stabilne BiH, a u BiH nije ni živjela godinama niti joj živi porodica jer ih je zbrinula na razne atraktivne inostrane destinacije putem svoje firme “MIP doo” – istakla je Vulićeva.

    Ona je ocijenila da Turkovićeva piše ono što je “stranim ušima” milo, i ta hipokrizija se ne može sakriti već se treba nazvati provokacijom što i jeste.

    – Niste Bisera Turković neko ko zna kako je živjeti u BiH, niti nasjedamo na Vašu lažnu zabrinutost za naredne generacije. Možda bi Vam i povjerovali da niste djecu i njihove porodice strateški razmjestili. Pričate o životu u BiH, a najmanje ste u BiH. Sami ste napisali da ste u proteklih nekoliko sedmica imali 30 sastanaka van BiH gdje ste uzaludno lobirali i usput promijenili i koju zastavu te radili sve suprotno od onog zbog čega ste imenovani. Razumljiva je Vaša frustracija nepoznavanjem političkog i ustavnog sistema BiH jer Vi niste kreator inostrane politike već izvršilac onoga što odluči Predsjedništvo BiH koje Vi uveliko zaobilazite i ne konsultujete, kao i Parlamentarnu skupštinu u kojoj ste na sjednici za dvije godine bili dva puta. To inkluzivno društvo i stabilnost koju želite ne gradi se jednostranim potezima, ne gradi se odsustvom dijaloga i to unutrašnjeg, a ne vanjskog, ne gradi se privatizacijom DKP mreže, a pogotovo se ne gradi rečenicom “niko iz SNSD se više neće moći zaposliti u institucijama BiH” koju ste, navodno, izrekli – poručila je Vulićeva.

    Navodeći da je Turkovićeva i zamjenik predsjedavajućeg i predstavlja Bošnjake u Savjetu ministara, Vulićeva je istakla da nije sigurna da je čak i predstavnik cijele SDA jer joj je povjerenje ukazao “bračni par sa Poljina”, a ne glasači.

  • Šarović poručio: Republika Srpska nije Milorad Dodik

    Šarović poručio: Republika Srpska nije Milorad Dodik

    Republika Srpska ne smije i neće biti talac političke sudbine Milorada Dodika. Postojaće i biće snažna mnogo godina i nakon što Milorad Dodik ne bude na vlasti.

    Istakao je predsjednik SDS, Mirko Šarović.

    – Politički je neodgovorno i prema narodu i prema Republici Srpskoj reći da je Republika Srpska Milorad Dodik, što možemo da čujemo ovih dana od njegovih saradnika – poručio je Šarović.

    On je istakao da, kada su smijenjivani predstavnici SDS od strane Pedija Ešdauna i Karlosa Vestendorfa, niko od tih ljudi nije svoj političku sudbinu poistovjećivao sa Republikom Srpskom.

    – Dodik na ovoj krizi dizanjem nacionalnih tenzija pokušava da stvori atmosferu koja će mu pomoći da dobije još jedne izbore. To je legitimna partijska kampanja, ali onda, kada bude trebalo nositi odgovornost za postupke u toj, ponavljam, partijskoj kampanji, Dodik ne treba da se krije iza Republike Srpske. Nijedan pojedinac ne smije da se poistovjećuje sa Republikom Srpskom i da svoju političku sudbinu poistovjećuje sa sudbinom srpskog naroda – zaključio je Šarović.

  • Sastanak Dodika i Varheljija: Skupštinski zaključci ne izlaze iz okvira Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma

    Sastanak Dodika i Varheljija: Skupštinski zaključci ne izlaze iz okvira Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je evropskom komesaru za proširenje Oliveru Varheljiju da zaključci koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske 10. decembra ne izlaze iz okvira ni Ustava BiH ni Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Republika Srpska ostaje privržena miru, dijalogu i Ustavu BiH i očekuje da će sva otvorena pitanja u BiH biti rješavana dogovorom legalno izabranih političkih predstavnika sva tri naroda, saopšteno je iz kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Tokom susreta bilo je riječi i o funkcionisanju zajedničkih institucija BiH i u tom kontekstu Dodik je podsjetio je Varheljija na stav Narodne skupštine Republike Srpske i izrazio očekivanje da se poništi takozvani Inckov zakon.

    Dodik je ponovio da Kristijan Šmit ne može biti prihvaćen kao visoki predstavnik sve dok za to ne pribavi legitimaciju predviđenu Dejtonskim sporazumom