VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Istražna komisija: Bh. pravosuđe dotaklo dno

    Sprega između politike i pravosuđa je evidentna, duboko je prisutna na najvišim pravosudnim nivoima i ovakav pravosudni sistem ne može dugo opstati i u konačnici će se neminovno urušiti.

    Ovo se, između ostalog, navodi u Izvještaju o radu Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, a u kojem se naglašava da su pojave političkih imenovanja bliskih srodnika sudija i tužilaca učestale na svim nivoima vlasti te da takva praksa ne pokazuje bilo kakve znake jenjavanja.

    “Istražna komisija smatra da, uzimajući u obzir široku rasprostranjenost ovakvih pojava, postoji osnov da disciplinski tužilac istraži da li je kod ovih ili sličnih imenovanja došlo do bilo kakvih disciplinskih prekršaja od strane sudija i tužilaca čiji su bliski srodnici imenovani na rukovodeće funkcije na kojim političke stranke imaju kontrolu, te u skladu sa rezultatima eventualno preduzme dalje radnje iz svoje nadležnosti”, navodi se u izvještaju.

    Dodaje se da stanje u BiH, uključujući i njeno pravosuđe, u potpunosti odgovara definiciji Svjetske banke za termin zarobljena država, koji se odnosi na situacije u kojima “male korumpirane grupe koriste svoj uticaj na vladine strukture da preuzmu donošenje odluka kako bi ojačali sopstvenu ekonomsku poziciju”.

    U izvještaju su navedena i svjedočenja sudija, tužilaca i pojedinaca pred ovom komisijom, a niko od njih stanje u pravosuđu nije opisao kao dobro i uglavnom su korišteni termini “alarmantno”, “katastrofalno”, “dotakli smo dno”, “pravosuđa gotovo da i nema” itd. Takođe, u izvještaju se navodi i da većina pravosudnih radnika ne želi ili ne smije javno govoriti o korupciji jer smatraju da postojeći mehanizmi nisu adekvatni za rješavanje problema.

    Poseban dio izvještaja posvećen je konformizmu, odnosno tome da veći dio pravosudne zajednice izbjegava da se zamjeri krugovima koji uživaju percepciju moći ili čak nedodirljivosti. Istaknuto je i da je saradnja pravosuđa i medija, posebno onih istraživačkih, na zabrinjavajuće niskom nivou i pored toga što su upravo takvi mediji najzaslužniji za otkrivanje i ukazivanje na brojna djela visoke korupcije, koruptivna ponašanja unutar pravosuđa itd.

    “Svjedoci su ukazali na činjenicu da nadležna tužilaštva ne procesuiraju koruptivna djela ni nakon opsežnih i dokumentovanih medijskih izvještaja. Takođe, kultura animoziteta prema medijima je primjetna unutar pravosudnog sistema, što se ogleda kroz nizak procenat postupanja na osnovu medijskih saznanja, agresivna procesuiranja za “neovlaštena snimanja”, insistiranja na otkrivanju izvora, zahtjeve za upoznavanje tužilaštva o konkretnim saznanjima prije objavljivanja i slično”, navodi se u izvještaju.

    Predstavljajući izvještaj, članovi Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine istakli su da se radi o izvještaju koji je bolji od svih prethodnih koje su radile međunarodne organizacije te da su se članovi, iako dolaze iz različitih političkih partija, izdigli iznad politike.

    “Posebno je zabrinjavajuće da je ogroman procenat ljudi u pravosudnoj zajednici pošten, da rade svoj posao, ali smo primijetili primjese konformizma. To se ogleda u tome da ljudi u pravosudnoj zajednici koji su pošteni i koji se ne bave korupcijom te ne žele veze s politikom jednostavno puštaju da stvari idu svojim tokom”, rekao je Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH.

    Komisija je u izvještaju navela i 15 preporuka koje bi trebalo da sprovedu različiti nivoi vlasti, između ostalog da se kod ocjenjivanja sudija i tužilaca vrednuje kvalitet, a ne kvantitet, zatim da se nosiocima pravosudnih funkcija onemogući napredovanje nakon izrečene disciplinske mjere te da se pri tumačenju neovlaštenog fotografisanja i snimanja uvedu zapadni standardi.

    Izvještaj Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine uskoro bi trebalo da se nađe i pred poslanicima Predstavničkog doma parlamenta BiH.

  • “Standard”: Italijanska ambasada u BiH pokušala da spriječi Šmita u donošenju odluke

    Italijanska Ambasada u Sarajevu intervenisala je da spriječi Kristijana Šmita u donošenju odluke o finansiranju izbora u BiH, piše bečki list “Standard”.

    List piše da “visokog predstavnika mnogi predstavnici EU vide kao konkurenciju, a mnoge snage unutar EU htjele bi da tu funkciju oslabe ili čak ukinu”.

    “One su pokušale da uoči odluke i spriječe da Šmit primijeni svoja ovlašćenja. Prije svega, intervenisala je italijanska Ambasada u Sarajevu”, navodi se u tekstu.

    U tekstu se opravdava Šmitova intervencija “s obzirom na opasnost koja proizlazi od nacionalista u zemlji koji su povezani sa Kremljom”, te je Šmit “ipak obavezan da interveniše, jer bi u suprotnom bio ugrožen mirovni sporazum u BiH”.

    Nijemac Šmit, koji nije izabran u Savjetu bezbjednosti UN na dužnost za koju se predstavlja da je obavlja u BiH, nametnuo je u utorak, 7. juna, odluku o finansiranju opštih izbora u BiH.

    Takvoj odluci su se usprotivili srpski i hrvatski zvaničnici u BiH koji su ocijenili da to predstavlja okupaciju BiH i poništavanje njenog suvereniteta. Ruska strana je ocijenila da je to “besramno zadiranje u tuđi novčanik”.

    Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika, kao ni Rusija i Kina.

  • Dodik: RS angažovala pravni tim da podnese tužbu Njemačkoj protiv Šmita

    Dodik: RS angažovala pravni tim da podnese tužbu Njemačkoj protiv Šmita

    Republika Srpska je angažovala pravni tim da podnese tužbu u Njemačkoj protiv Kristijana Šmita za lažno predstavljanje i štetno djelovanje u BiH, napisao je Milorad Dodik, sprski član Predsjedništva, na svom Twitter nalogu.

    Dodik je naveo da tim već počinje da prikuplja dokaze koje će dostaviti uz tužbu.

  • Srpska bi mogla čekati novac još godinu dana

    Srpska bi mogla čekati novac još godinu dana

    Pravobranilaštvo BiH zatražilo je da rok, do kada Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH treba da Srpskoj izmiri oko 30 miliona maraka na osnovu pravosnažne presude, bude pomjeren sa 11. juna ove godine na isti dan iduće.
    Iz Pravobranilaštva BiH kazali su “Glasu Srpske” da su u svojstvu zakonskog zastupnika UIO, 27. maja ove godine podnijeli prijedlog Sudu BiH.

    “Naš prijedlog odnosi se na odgađanje sprovođenja izvršenja rješenja Suda BiH od 28. septembra 2016. godine do 11. juna 2023. godine. Sud BiH još uvijek nije donio odluku po tom prijedlogu”, rekao je zamjenik pravobranioca BiH Ismet Velić.

    Iz Suda BiH juče nisu dobijeni odgovore na pitanje da li su razmatrali prijedlog Pravobranilaštva BiH, te da li će ponovo biti prolongiran rok do kada UIO treba da izmiri dug Srpskoj na osnovu pravosnažne presude.

    Sud BiH je u septembru 2018. godine donio rješenje kojim privremeno odgađa postupak izvršenja pravosnažne presude i u kontinuitetu odgađa dalje izvršenje zaključno sa 11. junom ove godine.

    Iz Ministarstva finansija RS juče se nisu oglašavali, a dan ranije kazali su da će insistirati na prinudnoj naplati ako presuda Suda BiH za izmirenje duga po osnovu raspodjele prihoda ne bude realizovana do 11. juna.

    “Insistiraćemo na prinudnoj naplati jer se neizvršenjem pravosnažnog sudskog rješenja stvara pravna nesigurnost, a RS trpi posljedice pravne nedorečenosti i komplikovanih odnosa u oblasti indirektnih poreza u BiH”, podvukli su u Ministarstvu finansija.

    Naglasili su da su u proteklom periodu iskorištene sve sudske i vanparnične mogućnosti kako bi bilo naplaćeno oko 30 miliona KM po osnovu pravosnažne sudske presude za izmirenje duga po osnovu raspodjele prihoda za 2009. i 2010. godinu.

    “Srpska je u toku 2018. godine blokadom računa UIO uspjela naplatiti 4,7 miliona KM, dok ostatak sredstava i pored pravosnažne presude nije dobijen jer Sud BiH u kontinuitetu odgađa dalje izvršenje zaključno sa 11. junom”, naglasili su u Ministarstvu finansija.

    Zbog cjelokupne situacije Srpska je bila i za postizanje vansudskog sporazuma o izmirenju obaveza sa Ministarstvom finansija FBiH, imajući u vidu činjenicu da je riječ o novcu koji je raspodjelom sredstava UIO pripao FBiH, a trebalo je RS. Međutim, sporazum o izmirenju obaveza nikada nije potpisan.

    Građani čekaju
    Iz UIO naveli su da su više puta o ovom problemu informisali Upravni odbor te institucije i Savjet ministara BiH, te da su im objasnili kakve je sve probleme izazvalo prinudno izvršenje sudske presude 2018. godine.

    “Tada je skinuto i 1,4 miliona maraka sa depozitnih računa. Na tim računima nalazio se novac građana i pravnih lica koja su polagala depozite prilikom uvoza automobila u BiH. Dakle, građani čekaju taj novac, a mi ga nemamo jer je zaplijenjen”, kazali su u UIO.

    Zbog toga, kako su naveli i nakon četiri godine ne mogu ispuniti svoju obavezu i vratiti novac građanima i pravnim licima.

  • Đokić: BiH u arbitraži može izgubiti milijarde

    Đokić: BiH u arbitraži može izgubiti milijarde

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izrazio je nadu da Ustavni sud BiH neće osporiti sprovođenje projekta izgradnje hidroelektrane “Buk-Bijela”, jer njegovo zaustavljanje može dovesti do međunarodnog spora i arbitraže u kojoj BiH može izgubiti milijarde.
    “Nadam se da Ustavni sud BiH, koliko god da je znao donositi pogrešne odluke koje su narušavale odnose i vodile ka nestabilnosti u BiH, neće ovaj put napraviti takvu grešku i da takvom odlukom kazni BiH jer tako nešto vodi ka međunarodnoj arbitraži”, rekao je Đokić za RTRS.

    On je naveo da je riječ o izuzetno kvalitetnom energetskom projektu koji je u ozbiljnoj fazi razvoja i u koji je investirano oko 40 miliona KM.

    Govoreći o Rudniku željezne rude “LJubija”, Đokić je podsjetio da je potpisan ugovor o koncesiji sa komapnijom “Arselor Mital”, te izrazio očekivanje da će biti realizovane sve planirane radnje i da se na jesen taj rudnik može otvoriti.

    On je naglasio da Srpska može obezbijediti i u budućnosti potrebne količine električne energije i normalno snabdijevanje svih građana i privrede strujom, uz isticanje da cijene struje neće biti mijenjane u toku ove godine.

    “Neće biti povećanja cijena struje ne zbog izbora, nego zato što smo donijeli takve odluke”, istakao je Đokić.

    Đokić, koji je i predsjednik SP-a, rekao je da BiH ni na jednom institucionalnom političkom nivou nije donijela odluku o uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji niti to može učiniti.

    On je istakao da je Republika Srpska na osnovu zaključka kojeg je usvojila Narodna skupština Srpske na posebnom zasjedanju, i za kojeg je glasalo više od dvije trećina narodnih poslanika, ostala i dalje na poziciji da neće podržati aktivnosti da se uvode sankcije Rusiji, bilo ko ih bude pokrenuo.

    “To je jako značajno što je Narodna skupština zauzela takav stav. Iskreno žalim što to nije bio konsenzus i što u trenutku glasanja nisu bili prisutni predstavnici opozicionih partija SDS-a i PDP-a”, dodao je Đokić.

    Prema njegovim riječima, Kristijan Šmit ne može ništa donijeti u BiH, jer je on “građanin koji boravi na tlu BiH” i nije visoki predstavnik koji je imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN.

    Đokić je rekao da Šmit nije obezbijedio novac za izbore /kroz nametnutu odluku/ i da su potrebna sredstva obezbijedile institucije BiH, te da ne vidi kako se može realizovati Šmitova namjera u nametanju odluke o finansiranju izbora.

    Sankcije nametnute od SAD ministru zdravlja i socijalne zaštite Srpske Alenu Šeraniću i predsjedniku Federacije BiH /FBiH/ Marinku Čavari, Đokić je rekao da je to apsurd i da ničemu ne doprinosi, zapitavši se kakvu to poruku nosi?

    Đokić je naveo da nije optimista da će biti izbora u BiH i da je takvu procjenu stvorio na osnovu toga što ne postoji iskrena i stvarna volja da se održe, i to od raznih međunarodnih faktora.

    Prema njegovim riječima, međunarodni faktor nije adekvatno djelovao da dođe do konsenzusa o Izbornom zakonu BiH, prihvatali su samo argumentaciju bošnjačke strane, a kroz izborni proces nije riješen položaj Hrvata.

    “Stvarna namjera je da se i dalje problematizuje BiH na način da se kaže da u BiH čak ni demokratski standardi ne mogu da se ostvare, da država funkcioniše izvan demokratskih procedura, te da i dalje na nju treba pojačati pritisak”, ocijenio je Đokić.

    On je naveo da najveći uticaj u BiH na kreiranje politike imaju stranci i da je BiH danas “politički okupirana”, te da u BiH postoji stalna težlja za dijalogom, kojeg zadnjih godina nema, ali kada se bilo u prilici da se na taj način dođe do određenih rješenja uskakali su stranci i narušavali.

    Đokić se osvrnuo i na 29 godina od forimiranja i postojanja SP-a rekavši da je to impozantan period intenzivnog političkog rada partije koji je bio koristan i društveno opravdan i u kojem nije bilo odstupanja od zacrtanih ciljeva, kao i da je SP dala vidljiv doprinos ukupnom napretku i razvoju Srpske.

  • Utvrđene izmjene zakona: CIK-u se prebacuje 2,8 miliona KM

    Utvrđene izmjene zakona: CIK-u se prebacuje 2,8 miliona KM

    Predsjedništvo BiH utvrdilo je danas na vanrednoj sjednici izmjene Zakona o budžetu institucija BiH kojom se 2,8 miliona KM, koliko je nedostajalo za organizaciju opštih izbora u BiH, prebacuju Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH sa stavke tekuće rezerve.

    Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2022. godinu sa izmjenom u tekstu Zakona o budžetu, biće dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje, saopšteno je iz Predsjedništva.

    Predsjedništvo BiH dalo je ovlaštenje ministru finansija i trezora u Savjetu ministara da u Parlamentarnoj skupštini BiH, u ime Predsjedništva, izvještava o Prijedlogu budžeta za 2022. godinu.

  • “Nemamo nikakve veze sa kominikeom koji je usvojio PIK”

    “Nemamo nikakve veze sa kominikeom koji je usvojio PIK”

    Rusija nema nikakve veze sa kominikeom koji je Upravni odbor Savjeta za provođenje mira (PIK) usvojio na nivou političkih direktora, saopštila je danas Ambasada Ruske Federacije u BiH.

    Ruska Federacija nema nikakve veze sa usvojenim dokumentom koji je odobren uz potpuno ignorisanje članstva Rusije u Upravnom odboru PIK. Naše detaljne procjene nečuvene situacije biće date naknadno navodi se u saopštenju.

    Upravni odbor Savjeta za provođenje mira (PIK) konstatovao je političku krizu bez presedana koja prijeti stabilnosti i prosperitetu BiH i balkanske regije, te pozvao čelnike i institucije na svim nivoima vlasti da potvrde opredijeljenost za suverenu i funkcionalnu BiH.

    U saopštenju poslije dvodnevnog sastanka političkih direktora je navedeno da “politički akteri moraju učestvovati u dobroj vjeri na svim nivoima vlasti i izbjegavati zloupotrebu struktura u okviru podjele vlasti, te okončati korištenje retorike i postupaka koji dijele građane BiH”

  • Šmit: Iznenađujuća diskusija o tome da li će se održati izbori, oni su pravo građana

    Šmit: Iznenađujuća diskusija o tome da li će se održati izbori, oni su pravo građana

    Visoki predstavnik za BiH, kojeg Republika Srpska ne pristaje, Kristijan Šmit kazao je danas da oni koji žele voditi zemlju naprijed moraju preuzeti odgovornost za odluke, dodajući da je sada odlučujući put ka Evropskoj uniji koji je posebno važan.

    On se medijima obratio nakon današnje sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC), naglašavajući da ljudima treba sigurnost jer je upravo ona ugrožena vojnom operacijom Rusije u Ukrajini te se sada ne zna kakav će biti razvoj u budućnosti.

    “Zato je sada međunarodna zajednica ne samo spremna, nego i zna da mora dati važan doprinos u Bosni i Hercegovini da građanima pruži sigurnost i poruči da morate i možete u vlastitoj zemlji ekonomski i socijalno imati budućnost”, poručio je Šmit.

    Osvrnuo se na brojne komentare u BiH i izvan nje kada je u pitanju održavanje izbora i odluka koju je juče nametnuo, kazavši da je iznenađen njima te da nikada nije takvo nešto doživio da se diskusija vodi o tome da li će se održati izbori koji su pravo građana.

    “Zato međunarodna zajednica ima obavezu da osigura da se održavaju izbori. Od januara su slali zajednička pisma Vijeću ministara BiH uz molbu da se konačno pobrinu da se osiguraju sredstva za finansiranje izbora i sve je dugo trajalo i nije se ispoštovao ni zakonski rok za to”, kazao je Šmit.

    Podsjetio je da je u ponedjeljak Savjet ministara BiH nakon niza trzavica odlučilo osigurati sredstva za izbore, ali ne u okviru koji je Centralna izborna komisija (CIK), nadležna za provođenje izbora, zatražila.

    “To nije trebala ni biti tema o kojoj se razgovara nego se to mora učiniti i zato je bilo vrijeme da se nešto učini”, dodao je Šmit, najavljujući da će međunarodna zajednica nastaviti koristiti instrumente na raspolaganju kako slučajevi korupcije i neodgovornog ponašanje ne bi prošli neprijemijećeno.

  • Dodik: Obezbijeđen novac za izbore i za veće plate

    Dodik: Obezbijeđen novac za izbore i za veće plate

    Predsjedništvo BiH danas je usvojilo budžet kojim se obezbjeđuje 12,5 miliona KM za održavanje opštih izbora i omogućava povećanje plata radnicima u zajedničkim institucijama BiH.

    “Sada kada smo usvojili budžet Savjet ministara će moći da realizuje tu stavku”, rekao je Dodik.

    Dodik je izjavio da je nametnuta odluka Kristijana Šmita o finansiranju izbora u BiH bila nepotrebna i potpuna šarada.

    “Očigledno da nije imao strpljenja i da je pokušao da u pravni i finansijski sistem BiH unese nered”, dodao je Dodik.

  • PIK: Politička kriza bez presedana prijeti stabilnosti BiH i regije

    PIK: Politička kriza bez presedana prijeti stabilnosti BiH i regije

    Upravni odbor PIK-a izrazio je žaljenje što političke stranke, posebno HDZ i SDA nisu bile u stanju postići sporazum o ustavnim i izbornim reformama koje su potrebne da se vrati povjerenje građana te pozvao vlasti u Republici Srpskoj da prekine sve aktivnosti u vezi sa stupanjem na snagu Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.

    U saopštenju koje je izdatno nakon dvodnevne sjednice UO PIK-a pozdravio je informacije koje su predstavili predstavnici EUFOR-a i NATO-a o nihovim operacijama te naglasili važnost nastavka provođenja punog mandata EUFOR-ove misije ALTHEA kako bi se osiguralo mirno i sigurno okruženje.

    “S tim u vezi, Upravni odbor PIC-a konstatirao je političku krizu bez presedana koja prijeti stabilnosti i prosperitetu BiH i balkanske regije, te pozvao bosanskohercegovačke čelnike i institucije na svim nivoima vlasti da potvrde svoju opredijeljenost za suverenu i funkcionalnu BiH”, navodi se u saopštenju.

    Kako ističu u PIK-u, politički akteri moraju okončati korištenje retorike i postupaka koji dijele građane BiH, istovremeno naglašavajući da svi zvaničnici BiH moraju biti odgovorni za poštovanje Ustava BiH.

    “UO izražava odlučnost za anganžmanom sa svim stranama i koristi sve raspoložive instrumente – bilateralne, multilateralne ili u okvirima punoga mandata visokoga predstavnika – za zaštitu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera BiH, kako bi se osigurala sigurnost i stabilnost BiH, te da bi se osigurala funkcionalnost i odgovornost svih nivoa vlasti u BiH”, navodi se u saopštenju.

    UO PIK-a pozvao je i vladajuću koaliciju u Republici Srpskoj da prekine sve aktivnosti kojima se ugrožavaju državne institucije i krši Opšti okvirni sporazum za mir te da to uključuje i osiguranje da Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, kojim se otežava pristup zdravstvenoj zaštiti i jedinstvenom ekonomskom prostoru i koji bi ugrozio usklađivanje BiH sa pravnom stečevinom EU, ne stupi na snagu.

    “Također je važno da se ne poduzimaju daljnje aktivnosti u vezi s nacrtom zakona o uspostavi visokoga sudskog i tužiteljskog vijeća RS”, ističe se u saopštenju.

    PIK je pozdravio i odluke visokog predstavnika o suspendovanju Zakona o nepokretnoj imovini RS te pozvao vlasti da ispune svoje zakonske obaveze i usvoje budžet za 2022. godinu, a izraženo je i žaljenje što odluka Savjeta ministara kojom se dodjeljuju sredstva CIK-u za organizaciju izbora nije bila dovoljna i što je zakašnjela.

    UO PIK-a osudio je i stagnaciju i nefunkcionalnost FBiH te u kontekstu predstojećeg obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, naglasio da su za taj zločin krivi pojedinci koji su ga počinili, a ne čitave etničke skupine.

    “Međutim, društvo, politički čelnici i institucije imaju suštinsku odgovornost priznati ono što se dogodilo u Srebrenici i trajnu obvezu uzimati u obzir ove i druge nepravde počinjene u ratu u BiH 1992-1995”, navodi se u saopštenju.