VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Selak saslušan u Tužilaštvu BiH: Otkrio ko su osumnjičeni zbog posebne sjednice Skupštine

    Predsjednik SPS-a Goran Selak među prvima je saslušan u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine zbog istrage protiv više lice zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo zbog napada na ustavni poredak.

    Istraga se referiše na Posebnu sjednicu NSRS u vezi sa odlukama o prenosu nadležnosti sa BiH na RS koja je održana 10. decembra.

    “Mi smo stava da treba razgovarati u Bosni i Hercegovini, sva tri naroda, da se vide koje to nadležnosti su na neustavan način prensesene i kojom procedurom mogu da se vrate u Republiku Srpsku. Ja sam prvenstveno da se sjedne, sve tri strane, Srbi, Hrvati i Bošnjaci i da se uradi analiza koje to institucije na nivou BiH ne funkcionišu. To je naš politički stav naravno i da vidimo koje su to nadležnosti koje prave trošak BiH, a nisu funkcionalne”, kazao je Selak nakon saslušanja.

    Dodao je da je njemu predočeno da su osumnjičeni predsjednici svih političkih partija koje su predlagači zaključaka, kao i predlagači informacija i zaključaka, kao i deklaracije.

    “Osim predsjednika političkih partija tu su i predsjednica RS kao osumnjičena, predsjednik Vlade i šefovi poslaničkih klubova. Predlagači zaključaka su svakako vladajuća koalicija u RS. To što je meni predočeno su svi materijali koje smo mi imali kao narodni poslanici i akti vladajućih stranaka, da li smo mi učestvovali, politička partija koju ja predstavljam, u kreiranju tih akata i rekli su mi ko su osumnjičeni. Ja sam kao svjedok u ovom predmetu. Ja sam rekao da su institucije RS nama najvažnije, da se zalažemo za jaku i stabilnu RS”, istakao je Selak.

  • Danas protesti građana ispred zgrade Predsjedništva BiH

    Danas protesti građana ispred zgrade Predsjedništva BiH

    Za danas od 12 do 14 sati zakazani su protesti pod sloganom “Buđenje građana” ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    Organizatori su saopćili da i ovaj put očekuju da budu primljeni na sastanak, a vrijeme sastanka sa članovima Predsjedništva će naknadno javiti.

    Inače protesti “Buđenje građana” u prethodnom periodu održani su ispred OHR-a, Ambasade SAD-a, Delegacije EU, Parlamentarne skupštine BiH i Suda i Tužilaštva BiH.

    Zahtjevi građana članovima Predsjedništva BiH:

    Zahtijevamo da Predsjedništvo BiH pod hitno objavi poseban izvještaj o napretku BiH ka punopravnom članstvu u NATO savez, objasni razloge za usporavanje ovog procesa te poduzme sve aktivnosti kako bi se ispunili preostali uvjeti u roku od naredna 3 (tri) mjeseca;

    U cilju ispunjavanja međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, zahtijevamo da Predsjedništvo BiH donese odluku o načinu provođenja nadležnosti Predsjedništva BiH po tački 5.3.h) Ustava BiH kako bi se regulisala koordinacija s međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini i direktno uključili građani u proces reformi u Bosni i Hercegovini.

    Pozivamo Predsjedništvo BiH da organizira međunarodnu konferenciju po pitanju ljudskih prava i građanskih sloboda, u kojoj će učestvovati ne samo institucije BiH, već i građani i nevladine organizacije;

    Tražimo da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine pozove sve institucije i političke subjekte u Bosni i Hercegovini da poštuju isključive nadležnosti Predsjedništva BiH te ih pozovu da se suzdrže od održavanja bilo kakvih zvaničnih sastanaka, uključujući i one s međunarodnim akterima, na kojima se razgovara o pitanjima iz nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a posebno suprotno već donesenim odlukama Predsjedništva BiH (poput članstva u NATO savezu) ili da sve inicijative za nove odluke imaju uputiti Predsjedništvu BiH na razmatranje;

    Pozivamo Predsjedništvo BiH da se posebnom odlukom obavežu građanima Bosne i Hercegovine da se odriču svog imuniteta u pogledu krivične odgovornosti za javno iznesenu riječ u vremenu trajanja svog mandata.

  • “Nije NATO policajac iz kvarta, da razvađa lokalne političare” Šolaja o Izetbegovićevim izjavama i o procedurama

    “Nije NATO policajac iz kvarta, da razvađa lokalne političare” Šolaja o Izetbegovićevim izjavama i o procedurama

    Politička kriza u BiH ne jenjava, a nedavno je ulje na vatru dodao lider SDA Bakir Izetbegović, koji je javno pozvao NATO i EUFOR da, kako je rekao, “pojačaju prisustvo u BiH, posebno u području Brčko Distrikta”.

    Kakve posljedice mogu imati ovakve izjave i koje je procedure potrebno provesti da bi se zaista “pojačalo prisustvo” stranih snaga u BiH?

    Ova pitanja podstakla su žestoku političku raspravu, ali što se eksperata tiče, oni su uglavnom saglasni. Stručnjaci poručuju da NATO savez ima svoja pravila i stroge procedure koje se moraju poštovati, a da u BiH nema “pozivanja u pomoć” bez konsenzusa.

    – Nije NATO policajac u kvartu, pa da interveniše čim se političari posvađaju, a pogotovo se jedna takva mašinerija neće pokrenuti zbog izjava nekih političara na Balkanu – kaže za Srpskainfo Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci i ekspert za međunarodne odnosi bezbjednost.

    Kako procjenjuje Šolaja, mada je politička retorika zapaljiva, Bosna i Hercegovina je daleko od og oružanog konflikta, pa za intervencijama kakve priziva Izetbegović nema ni potrebe.

    – Nismo mi ni blizu takve krize, a čak i kada bi ona nastupila, treba imati na umu da NATO, u pravilu, interveniše samo kada je napadnuta neka od članica saveza – kaže Šolaja.

    Ako bi BiH, zvanično, pozvala NATO u pomoć, dodaje Šolaja, onda treba imati na umu da se moraju ispoštovati procedure i unutar NATO lanca komandovanja i odlučivanja, ali i na nivou same BiH.

    – Što se tiče BiH, nikakvav poziv u pomoć nije moguć bez konsenzusa sva tri člana Predsedništva. Zna to i Bakir Izetbegović, ali ipak izjavljuje to što izjavljuje. Kao i mnoge druge i ova njegova izjava može se dovesti u direktornu vezu sa izborima i kampanjom, iako do izbora ima još skoro godinu dana – kaže Šolaja.

    Kad su u pitanju NATO procedure, prvo bi Savjet ministara NATO morao procijeniti, da li je zaista u BiH potrebno smirivanje ili razdvajanje snaga, ili neka intervencija, a prije toga bi Savez primijenio sva sredstva kriznog menadžmenta.

    – Čak i da se donese odluka o intervenciji, a takva je odluka moguća samo na nivou šefova država članica NATO, dakle čak i da se to desi, valja imati na umu da NATO nema neku vojsku koja negde sjedi i čeka da je neko pozove, nego bi u takvom slučaju valjalo formirati snage za novu misiju – objašnjava Šolaja.

    Dodaje da je pogotovo sada, u doba pandemije, kad se u najvećim gradovima svijeta zbog opasnosti od zaraze zatvaraju hotelii otkazuju novogodišnja slavlja, teško očekivati da bi NATO okupljao svoje vojnike i slao ih u BiH, “zato što se političari svađaju”.

    Šolaja podsjeća da je mirovna misija u BiH, ustvari, formalno misija Ujedinjenih nacija, utemeljena na Rezoluciji 1031 UN, odnosno na Dejtonskom mirovnom sporazumu.

    Podsjeća i na sporazum “Berlin plus” iz 2003. godine, kojim je regulisano da NATO može neke svoje misije da povjeri Evropskoj uniji, pa je tako nastala i misija EUFOR u BiH.

    Miloš Šolaja, međutim, tvrdi da to ne znači da se preko noći i bez provođenja procedure u BiH mogu angažovati dodatne snage.

  • Klintonovi ljudi se vraćaju na Balkan: Ko su novi ambasadori SAD u BiH i Srbiji

    Klintonovi ljudi se vraćaju na Balkan: Ko su novi ambasadori SAD u BiH i Srbiji

    Majkl Marfi, iskusni diplomata od karijere, biće novi ambasador SAD u Bosni Hercegovini, potvrdio je juče Senat SAD.

    Amerikanci šalju i novog ambasadora u Beograd. Biće to Kristofer Hil, koji je bio jedan od ključnih saradnika Ričarda Holbruka, kreatora Dejtonskog sporazuma.

    Obojica diplomata imaju dugogodišnje iskustvo na prostorima bivše Jugoslavije, a naročito su aktivni bili u doba predsjednika Bila Klintona, pa su neki mediji prokomentarisali da se “Klintonovi ljudi vraćaju na Balkan”.

    Šta će to konkretno značiti za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i cijeli region saznaćemo uskoro, ali je izvjesno da će ambasadori koje šalje Džozef Bajdena voditi drugačiju politiku od one koju su provodili njihovi prethodnici iz administracije Donalda Trampa.

    Očekuje se da će Majkl Marfi, koji će u Sarajevu zamijeniti ambasadora Erika Nelsona, u BiH stići do kraja januara.

    Marfi je profesionalni diplomata, koji dobro poznaje region, a naročito prilike u Bosni i Hercegovini.

    Ranije je službovao u BiH i na Kosovu. Od 2006. do 2009. je u Ambasadi SAD u Sarajevu i bio šef političkog odjeljena. Govori lokalni jezik i poznaje većinu političara u BiH.

    Pojedini analitičari ističu i da je “odličan poznavalac Dejtonskog sporazuma”.

    Predsjednik Bajden je Marfija za ambasadora imenovao još u julu, ali se procedura odužila zbog protivljenja republikanskih senatora.

    Očigledno Bajdenu je bitno da u Sarajevo pošalje iskusnog diplomatu, koji poznaje prilike, ali mu je, po svemu sudeći, još bitnije da Vašington ima “jakog” čovjeka u Beogradu. Kristofera Hila je povukao iz penzije i poslao ga za ambasadora u Srbiju.

    Tako se Kristofer Hil nakon dvije decenije vraća na Balkan. On je bio jedan od tvoraca Dejtonskog sporazuma, a potom je bio angažovan u Rambujeu, kao šef međunarodne grupe pregovarača zadužen za razgovore Beograda i Prištine.

    Ovaj veteran američke diplomatije je na službu u Beograd prvi put poslan davne 1978. godine. Tako je bio i u delegaciji SAD na Titovoj sahrani 1980. godine.

    Zanimljivo je da je u Beogradu živio i u ranom djetinjstvu, jer je i njegov otac bio američki diplomata na službi u Jugoslaviji.

  • Kovačević: Riješiti problem preglasavanja u FBiH, Srbi su voljni pomoći

    Kovačević: Riješiti problem preglasavanja u FBiH, Srbi su voljni pomoći

    Srbi su voljni da pomognu hrvatskom konstitutivnom narodu, ali ne u razgovorima u kojima se propituje postojanje Republike Srpske koja je neupitna kategorija, izjavio je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    Mi u Republici Srpskoj i u SNSD-u smo stalno govorili da je potrebno da se riješi najizraženiji problem u Federaciji BiH, a to je, definitivno, preglasavanje hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH – rekao je Kovačević.

    On je naglasio da BiH može funkcionisati jedino ako su “dva entiteta i tri konstitutivna naroda ravnopravna”, te dodao i da je evidentno da su Bošnjaci zloupotrebom postojećeg sistema tri puta birali Hrvatima člana Predsjedništva BiH.

    Kovačević smatra da je “nedopustivo da neko sistemski diskriminiše hrvatski konstitutivni narod u Federaciji BiH”, te je ukazao i da je činjenica da je zbog toga federalna Vlada tri godine nakon izbora neformirana pokazatelj koliki je to problem.

    On je istakao i problem da su bošnjački politički predstavnici i opozicija iz Republike Srpske izabrali Centralnu izbornu komisiju.

    – Manjinska volja srpskog naroda iz Republike Srpske i manjinska volja hrvatskog naroda iz FBiH skupa s Bošnjacima je uspjela nametnuti i CIK – rekao je Kovačević za Radio-televiziju Herceg Bosne.

    Na pitanje da li je moguća BiH ako se ne izmjeni Izborni zakon, Kovačević je istakao problem hrvatskog i srpskog nezadovoljstva.

    – Evidentno je da imamo dva od tri konstitutivna naroda koja su nezadovoljna. Mi tako ne možemo dalje. Ovih dana je i Republika Srpska krenula u institucionalni proces vraćanja nadležnosti. Neki stranci kažu da se tako koči napredak, pa što je onda taj napredak, je li napredak kada se ispunjava volja bošnjačkog naroda – upitao je Kovačević.

  • Otkazana posjeta: Milanović ne dolazi u BiH zbog bezbjedonosnih razloga

    Otkazana posjeta: Milanović ne dolazi u BiH zbog bezbjedonosnih razloga

    Za danas najavljena posjeta predsjednika Republike Zorana Milanovića Bosni i Hercegovini i odlazak na obilježavanje 28. godišnjice humanitarnog konvoja “Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu” otkazuje se zbog bezbjedonosnih razloga, objavila je Kancelarija Zorana Milanovića.

    Odluka o otkazivanju posjete temelji se na bezbjedonosnoj procjeni nadležnih institucija Republike Hrvatske, dodaje se u saopštenju.

    “Predsjednik Milanović izražava žaljenje što neće sudjelovati na obilježavanju tog, za Hrvate Lašvanske doline, važnog događaja, a organizatorima obilježavanja upućuje snažnu potporu i zahvalnost što čuvaju uspomenu na humanitarni konvoj ‘Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu'”, navodi se u saopštenju.

  • Džaferović: NATO prisustvo je dio Dejtona, o broju trupa ne odlučuje Dodik

    Džaferović: NATO prisustvo je dio Dejtona, o broju trupa ne odlučuje Dodik

    Izjava člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika da je potrebna saglasnost Predsjedništva BiH za raspoređivanje dodatnih vojnih snaga nema osnova, smatra član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, s obzirom da je mandat međunarodnih vojnih snaga jasno propisan Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    Kako je pojasnio u izjavi za Fenu, aranžman o međunarodnim vojnim snagama u BiH definiran je Aneksom 1A Dejtonskog sporazuma, a kasnije i sporazumom Berlin plus između NATO-a i Evropske unije. NATO ima direktan mandat da provodi vojne aspekte Dejtonskog mirovnog sporazuma.
    Podsjetio je da je, nakon okončanja misije IFOR-a, Sjevernoatlantsko vijeće donosilo odluku o broju trupa u sastavu SFOR-a. S obzirom da je NATO štab, uz dodatnu misiju Altea, pravni sljednik SFOR-a, sasvim je jasno da Sjevernoatlantsko vijeće procjenjuje i odlučuje koliko će trupa biti na raspolaganju NATO štabu i s obzirom na odredbe Dejtonskog sporazuma za to nije potrebna saglasnost Predsjedništva BiH.


    Aneksom 1A, dodaje Džaferović, jasno je određeno da je NATO misija podređena političkoj kontroli Sjevernoatlantskog vijeća, kao i da komanda vojne misije ima ovlaštenje da, i bez saglasnosti aktera u BiH, učini sve što procijeni kao potrebno za provedbu svog mandata, uključujući i provedbu vojne sile.

    “Na koncu, odluke o restrukturiranju vojnih snaga od IFOR-a, SFOR-a, pa do EUFOR-a i NATO štaba, donosila je međunarodna zajednica i zasigurno ne može Dodik biti instanca koja će o tome odlučivati”, poručio je.

    Pozvao je Dodika da obustavi, kako je kazao, suludi atak na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, poštuje Dejtonski mirovni sporazum u cijelosti, a to znači Opći okvirni sporazum, svih 11 aneksa, Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, OHR, Ustavni sud BiH i sve zakone koji su, na osnovu Dejtona, doneseni u proteklih 26 godina.

    “U protivnom, neminovno mora doći do jačanja misije NATO-a i EUFOR-a u BiH, jer su oni dužni da štite Dejtonski mirovni sporazum”, podvukao je Džaferović.

    Član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik poručio je jučer da nikada dok je u Predsjedništvu, neće dati saglasnost da bilo čije vojne snage dođu u BiH, ističući da nikakve trupe ne mogu doći u BiH bez saglasnosti nadležnih organa, a nadležni organ za to je, tvrdi Dodik, Predsjedništvo BiH.

  • Konačnu odluku donosi Vlada: Petković smatra da Srpska treba formirati dva savjeta

    Konačnu odluku donosi Vlada: Petković smatra da Srpska treba formirati dva savjeta

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković smatra da bi u Srpskoj trebalo formirati dva savjeta – visoki sudski i visoki tužilački, ali da konačnu odluku mora donijeti Vlada.

    “Rad Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH izaziva određene kontroverze, radi čega je Republika Srpska nezadovoljna. Zato je posljednjim zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske donesena definitivna odluka da u Srpskoj bude formiran visoki sudski i tužilački savjet”, ocijenio je Petković u izjavi Srni.

    On je dodao da Vlada Republike Srpske treba da pripremi tekst zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.

    “Vlada Srpske ima rok od šest mjeseci da sačini zakon, ali do tada postoji mogućnost dogovora vlasti na nivou BiH o radu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH”, dodao je Petković.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je juče u Brodu da će Narodna skupština Republike Srpske do kraja decembra usvojiti zakon o uspostavljanju visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ Republike Srpske.

  • Višković o Izetbegovićevim izjavama: Kakav NATO, kakve trupe i Brčko, to može biti samo Bakirova muzička želja

    Višković o Izetbegovićevim izjavama: Kakav NATO, kakve trupe i Brčko, to može biti samo Bakirova muzička želja

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da Bakir Izetbegović ne odlučuje o NATO trupama i da priča o tome da pojačaju prisustvo može biti samo njegova muzička želja.

    Višković je istakao da bi Izetbegović trebalo da prihvati BiH onakvu kakva jeste sa dva entiteta, tri konstitutivna naroda, u skladu sa dejtonskim Ustavom koja samo takva može opstati.

    – Ako misli da se odrekne Srba i Hrvata ne može sačuvati BiH – rekao je Višković novinarima, reagujući na poziv lidera SDA Bakira Izetbegovića da NATO i Eufor pojačaju prisustvo u BiH, posebno na području Brčko distrikta.Višković je rekao da Bakir Izetbegović ne može odlučivati o tome.

    Kakav NATO, kakve trupe i Brčko. Bakir o tome ne odlučuje. To može biti samo njegova muzička želja – istakao je Višković.

    Višković je rekao da se ušlo u veliki apsurd, te da se institucije u Republici Srpskoj više zalažu za očuvanje BiH, nego Bakir i njegova klika.

    Izetbegović je nakon sjednice Glavnog odbora SDA pozvao NATO i EUFOR da u skladu sa mandatom pojačaju prisustvo u BiH, posebno u Brčko distriktu.

    Višković, koji je danas na Jahorini prisustvovao svečanoj ceremoniji otvaranja gondole i ostalih infrastrukturnih projekata, pozvao je 28. decembra na otvaranje radova na izgradnji hidroelektrane “Bistrica” u Foči.

  • Dodik: Nikada neću dati saglasnost da bilo čije trupe uđu u BiH

    Dodik: Nikada neću dati saglasnost da bilo čije trupe uđu u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da nikada, dok je u Predsjedništvu, neće dati saglasnost da bilo čije vojne trupe dođu u BiH.

    Ako Bakir Izetbegović misli da odnos između predstavnika konstitutivnih naroda treba da uređuju vojne snage, Dodik smatra da je to nakaradno razmišljanje.

    “Bakir Izetbegović je u svoju glavu svašta uvalio, on upravlja Ustavnim sudom, sudovima, a sada je vrhunac da upravlja i NATO”, rekao je Dodik novinarima na Jahorini i podsjetio da nedavnu izjavu komandanta Eufora da je bezbjednosna situacija dobra i da nema potrebe za širenje trupa.

    Dodik smatra da to govori o njihovim ambicijama, strahovima, ali da on nema nikakav problem da dođe 100.000 vojnika NATO da okupiraju BiH.

    “To može, ali je prije toga neophodno pribaviti saglasnost nadležnih organa, a nadležni organ za to jeste Predsjedništvo. Koliko znam, još sjedim u Predsjedništvu i nikada neću dati saglasnost da bilo čije trupe, ni NATO ni ruske, ovdje dođu”, istakao je Dodik.

    On je dodao da bi se i u tim uslovima bavili politikom koja je jasna, a to je da se poštuje Ustav, ali da Bakir Izetbegović nema drugog odgovora, pa priziva NATO snage.

    Dodik je rekao da je BiH odavno propala zemlja, da se utrkuju iz Evrope i Amerike da nešto saniraju, da probaju nešto da poprave, možda će da zaustave neku malu priču, ali da Bosna ostaje razdijeljena.

    Podsjetio je na pisanje jednog američkog profesora, eksperta za ustavno pravo da je podjela BiH lijek i da nema drugog lijeka.

    On je naveo i da strance baš briga kakvi su odnosi ovdje, kako se živi, jer oni predstavnike naroda na ovim prostorima smatraju nedostojnim da bilo šta sa njima podijele.

    “Bakir, umjesto što poziva NATO, mogao bi da razgovara o tome kako je moguće, jer ovako kako on zagovara nije. Nije moguće sa NATO trupama, strancima, visokim predstavnikom koga nema, sudijama Ustavnog suda”, istakao je Dodik.

    On je dodao da Ustavni sud BiH krši Ustav, da je to inkvizicijski sud i da se što prije treba odreći njihovih usluga i nastaviti se boriti za svoja prava.

    Za odlučivanje u Savjetu ministara, Dodik je rekao da se pridržavaju odluke Narodne skupštine Republike Srpske koja je rekla da ono što je vezano za interes Srpske ne bi trebalo da bude sporno.

    “Ne bi trebalo da se to čita na način kako to neki čitaju da se sve zaustavi, veoma smo oprezni u vezi sa tim”, rekao je Dodik.

    “Razlog nefunkcionisanja BiH u rukama stranaca”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je u rukama stranaca razlog zašto BiH ne funkcioniše.

    Dodik je podsjetio da da su sav problem i nered u BiH napravila četiri neimenovana stranca, neki visoki predstavnici i tri sudije Ustavnog suda i da ne zna kako će ga “počistiti”.

    “Republika Srpska čita doslovno Ustav i spremna je da se ponaša u skladu sa Ustavom. Na mjestima odlučivanja naći ćemo se onog trenutka kada ti arogantni stranci, koji pokušavaju da uvode red raznim spekulacijama, uklone onu brljotinu koju je napravio (Valentin) Incko i omoguće da funkcioniše BiH”, poručio je Dodik.

    Kada oni sklone iz pravnog sistema brljotine Incka, Dodik kaže da onda slijedi povratak u zajedničke institucije, napomenuvši da su im te činjenice sto puta rečene i da će im se to reći ponovo, bez obzira na prijetnje.

    “Žao mi je ako neki ljudi, a biće toga, neopravdano budu stavljeni pod sankcije. Mislim da niko ne treba da ima sankcije, ali to je i nemoć SAD koja misli na taj način da upravlja svijetom. To vrijeme je prošlo”, naglasio je Dodik.

    Dodik je dodao da on nema nikakav problem sa tim, ali da moraju da znaju da u njegovom “liku i djelu” ne stanuje kukavica koja bi se povukla zato što su se tamo neki koji su napravili karijere na BiH i laži sada vratili na političku scenu u Americi uvjereni da mogu nešto da učine.

    “Jeste Amerika velika i moćna, to niko ne spori, ali neke okolnosti su se promijenile. Republika Srpska ima pravo na Dejton, ima pravo na Ustav i mi se tako ponašamo”, rekao je Dodik.

    Osvrćući se na razne instrukcije o kojima se govori u javnosti o ponašanju prema zvaničnicima Republike Srpske i Srpskoj, Dodik je rekao da ne zna o čemu je riječ.

    “To mi liči na obavještajno podzemlje koje ubacuje ponešto od svega toga da bi napravilo spekulativnu atmosferu. Umjesto da zaustavljaju, kako stranci kažu, Dodika i njegove, neka zaustavljaju te spekulante koji lažu i petljaju”, poručio je Dodik.

    Dodik o Trgovskoj gori: Vode se aktivni i dinamični razgovori

    JAHORINA – Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da su razgovori sa zvaničnim institucijama Hrvatske u vezi sa Trgovskom gorom, gdje je planirano odlagalište nuklearnog otpada, aktivni i veoma dinamični.

    Dodik je rekao da se to pokušava riješiti, ali da je očito da na tom planu ima mnogo problema.

    “Razgovara se sa zvaničnim institucijama Hrvatske. Postoji jedna doza ignorisanja tog pitanja od samih institucija Hrvatske, ali mislim da su aktivni i veoma dinamični razgovori o tome”, rekao je Dodik.