VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Vidović: Imamo sredstva ako na snagu stupe akti o vraćanju nadležnosti

    Vidović: Imamo sredstva ako na snagu stupe akti o vraćanju nadležnosti

    Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je po hitnom postupku Prijedlog budžeta Srpske za 2022. godinu koji iznosi 4,024 milijarde KM i veći je za osam miliona KM od rebalansa republičkog budžeta za 2021. godinu.

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović je u završnoj riječi u Narodnoj skupštini o ovoj tački dnevnog reda rekla da u budžetu postoje obezbijeđena sredstva za eventualne troškove ako naredne godine na snagu stupe akti o vraćanju nadležnosti Srpske prenesenih na nivo BiH, te se osnuju republičke institucije u oblastima indirektnog oporezivanja, vojske, sudstva…

    “Imamo sredstva u budžetu”, poručila je Vidovićeva.

    Ona je dodala da će Srpska, ukoliko dođe do vraćanja nadležnosti, indirektne prihode skupljati preko svoje republičke uprave.

    “Tražeći prava koja su nam oduzeli, nikako se ne možemo osramotiti, a oni koji se smiju tome, to je njihov problem”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da se inflacija dešava u cijelom svijetu, pa i u Srpskoj, dodajući da Republika tome nije nimalo doprinijela.

    “Inflacija je uvezena u Srpsku, ali protiv toga ćemo se boriti koliko budemo mogli. Na primjer, putem investicija, potrošnje i podsticanjem izvoza”, rekla je Vidovićeva i dodala da Srpska nema alate poput monetarne politike da se protiv inflacije bori kao druge zemlje.

    U Skupštini je data pauza do 16.30 časova.

  • Šeranićev odgovor poslanicima SDS “U svim bolnicama, domovima zdravlja i UKC Srpske je korišten kiseonik koji nije registrovan kao lijek”

    Šeranićev odgovor poslanicima SDS “U svim bolnicama, domovima zdravlja i UKC Srpske je korišten kiseonik koji nije registrovan kao lijek”

    Sve bolnice i JZU UKC Republike Srpske su nabavljali kiseonik od dobavljača koji nemaju dozvolu za obavljanje prometa na veliko lijeka ili dozvolu za proizvodnju lijeka – medicinskog gasa od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    To znači da se u bolnicama i JZU UKC Republike Srpske, ali i u domovima zdravlja, koristio kiseonik koji nije registrovan kao lijek, a koji je u svim zdravstvenim ustanovama u primjeni više od dvije decenije.

    Ovo je navedeno u odgovoru ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Alena Šeranića, na pitanje Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini.

    Na 18. sjednici održanoj 28. septembra, Klub SDS je pitao: Koje sve zdravstvene ustanove (UKC, bolnice, domovi zdravlja i dr.) su koristile industrijski gas za potrebe liječenja pacijenata i u kojem periodu?– U periodu od 04.10. do 08.10.2021. godine izvršeno je ispitivanje uzoraka kiseonika od strane Linde gas Srbija u Bolnici Doboj, Bolnici Istočno Sarajevo, Bolnici Bijeljina, Bolnici Zvornik, Bolnici Foča, Bolnici Trebinje, Bolnici Nevesinje i Bolnici Gradiška sa ocjenama da rezultati ispitivanja odgovaraju zahtjevima Linde standarda i važeće evropske farmakopeje – naveo je ministar Šeranić u odgovoru koji se može pročitati na sajtu Narodne skupštine.

  • Bratić traži pare za povratnike, Trivićeva pita šta ćemo ako se vrate nadležnosti

    Bratić traži pare za povratnike, Trivićeva pita šta ćemo ako se vrate nadležnosti

    Poslanik PDP-a Jelena Trivić rekla je da se u predloženom budžetu ne vidi šta će se dešavati ako naredne godine na snagu stupe najavljeni akti o vraćanju nadležnosti Srpske prenesenih na nivo BiH, te se osnuju republičke institucije u oblastima indirektnog oporezivanja, vojske, sudstva i slično.
    Trivićeva je ove ocjene iznijela tokom poslaničke rasprave u Narodnoj skupštini o Prijedlogu budžeta Republike Srpske za 2022. godinu, koji se razmatra po hitnom postupku i iznosi 4,024 milijarde KM.

    Senad Bratić iz Poslaničke grupe “Zajedno za BiH” rekao je da su predložili nekoliko amandmana na Prijedlog budžeta u kojima se traži više novca za finansiranje povratka u Srpsku i u Federaciju BiH, kao i za tekuće grantove dobrotvornom društvu “Merhamet” i za rad udruženja civilnih žrtava rata Bošnjaka i Hrvata.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković podnio je amandman na predloženi budžet Srpske za narednu godinu u kome se navodi da je potrebna dodatna novčana pomoć ergeli “Vučijak” u Prnjavoru s ciljem poboljšanja uslova njenog rada.

    On je rekao da bi se u skladu sa predloženim amandmanom izdvojilo 800.000 KM, što je duplo više u odnosu na 400.000 KM kako je planirano budžetom.

    Petković je rekao da je ergela u lošoj situaciji kada je riječ o objektima i konjima.

    “Treba naći adekvatan način da se ti problemi riješe jer je ova ergela i značajan turistički potencijal Srpske”, rekao je Petković tokom poslaničke rasprave u Narodnoj skupštini o Prijedlogu budžeta Republike Srpske za 2022. godinu, koji se razmatra po hitnom postupku i iznosi 4,024 milijarde KM.

    Maksim Skoko iz Poslaničke grupe SPS rekao je da je pozitivno što plate u Srpskoj rastu, ali da je to nedovoljno s obzirom na aktuelna poskupljenja i rast cijena.

    On je rekao da je potrebno više budžetskih izdvajanja za pronatalitetnu politiku, ali i za borce.

    Poslanik SNSD-a Nataša Kulašinac ocijenila je u raspravi o Prijedlogu budžeta za narednu godinu pozitivnim to što su povećana izdvajanja za podršku privredi, isplatu penzija, boračke kategorije, zdravstvo i druge brojne oblasti.

    Kulašinac je rekla da je dobro što se predloženim budžetom za narednu godinu i aktima koji se razmatraju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske doprinosi povećanju izdvajanja za plate i rasterećenju privrede.

    “To će omogućiti privredni rast i poboljšanje ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih”, rekla je Kulašinac tokom poslaničke rasprave u Narodnoj skupštini o Prijedlogu budžeta Republike Srpske za 2022. godinu, koji se razmatra po hitnom postupku i iznosi 4,024 milijarde KM.

    Njen stranački kolega Igor Žunić izrazio je zadovoljstvo što je u budžetu planirano 15 miliona KM za uvođenje novih tehnologija.

    On je naglasio da je riječ o ozbiljnim podsticajima koji donose nova zapošljavanja i veću produktivnost privrednih subjekata.

  • Višković o podršci borcima: Rastu invalidnine i borački dodatak

    Višković o podršci borcima: Rastu invalidnine i borački dodatak

    redsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je tokom obraćanja u Narodnoj skupštini Srpske da je Vlada pokazala da želi pomoći boračkoj populaciji.
    “Sa Boračkom organizacijom smo dogovorili da u narednom periodu, i to je u budžetu vidljivo, invalidnine rastu četiri odsto i mjesečni borački dodatak pet odsto i neće biti više 1,68 KM nego 1,76 KM”, istakao je Višković.

    On je naveo da je budžet Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite za 2022. godinu manji u odnosu na rebalans budžeta za 2021. godinu za oko 10 miliona KM, ali da je taj rebalans, u odnosu na budžet za prošlu godinu, veći za 31 milion KM.

    “Gdje se gubi razlika. Gubi se gotovo 19 miliona KM koje su bile tekuća doznaka za penzionere. To je bila jednokratna pomoć penzionerima i iznosila je 18 miliona i 900.000 KM. Što znači da je budžet ovog ministarstva u rebalansu veći za boračke kategorije više od 10 miliona u odnosu na budžet za 2021. godinu. Prijedlog budžeta za 2022. godinu u odnosu na rebalans za 2021. godinu za ovo ministarstvo je uvećano za više od 16 miliona KM”, rekao je Višković.

    On je rekao da se želi razgovarati o registru boraca i o pravičnoj raspodjeli sredstava.

    “Slažem se da trebamo da pokušamo zajedno tražiti rješenje u veoma značajnoj masi sredstava koja se izdvajaju da nađemo pravičnije rješenje za raspodjelu. Biću ponosan da u tome učestvujem i dam doprinos”, istakao je Višković.

    Razmotren Prijedlog budžeta Srpske za narednu godinu
    Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je po hitnom postupku Prijedlog budžeta Srpske za 2022. godinu koji iznosi 4,024 milijarde KM i veći je za osam miliona KM od rebalansa republičkog budžeta za 2021. godinu.

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović je u završnoj riječi u Narodnoj skupštini o ovoj tački dnevnog reda rekla da u budžetu postoje obezbijeđena sredstva za eventualne troškove ako naredne godine na snagu stupe akti o vraćanju nadležnosti Srpske prenesenih na nivo BiH, te se osnuju republičke institucije u oblastima indirektnog oporezivanja, vojske, sudstva…

    “Imamo sredstva u budžetu”, poručila je Vidovićeva.

    Ona je dodala da će Srpska, ukoliko dođe do vraćanja nadležnosti, indirektne prihode skupljati preko svoje republičke uprave.

    “Tražeći prava koja su nam oduzeli, nikako se ne možemo osramotiti, a oni koji se smiju tome, to je njihov problem”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da se inflacija dešava u cijelom svijetu, pa i u Srpskoj, dodajući da Republika tome nije nimalo doprinijela.

    “Inflacija je uvezena u Srpsku, ali protiv toga ćemo se boriti koliko budemo mogli. Na primjer, putem investicija, potrošnje i podsticanjem izvoza”, rekla je Vidovićeva i dodala da Srpska nema alate poput monetarne politike da se protiv inflacije bori kao druge zemlje.

  • Petković objasnio: VSTS podnosi izvještaj parlamentu Srpske, a ne obrnuto

    Banjalučki advokat Milan Petković ističe da bilo kakvi zaključci Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH ne mogu da obavezuju Narodnu skupštinu Republike Srpske u vezi sa njenim zaključcima o planiranom suspendovanju Zakona o VSTS-u i formiranju ovog pravosudnog tijela na nivou Srpske i naglašava da je formiranje tog tijela na nivou Srpske jedan od načina za reformu pravosuđa na nivou BiH koje ima mnogo anomalija.

    “VSTS podnosi izvještaj parlamentu Republike Srpske, a Narodna skupština Republike Srpske ne podnosi izvještaj VSTS-u”, izjavio je Srni Petković, koji je i potpredsjednik Narodne skupštine Srpske.

    Navodeći da je parlament Republike Srpske u svojim zaključcima obavezao Vladu Srpske da u roku od šest mjeseci pripremi prijedlog novog zakona o VSTS-u Srpske, Petković je istakao da je sada odgovornost na Vladi Srpske koja treba da uradi i usvoji nacrt zakona o VSTS-u Srpske.

    “To ne bi bilo ništa novo jer je Republika Srpska ranije imala VSTS”, pojasnio je Petković.

    Prema njegovom mišljenju, nije trebalo osnivati VSTS BiH, već eventualno osnovati visoki sudski i visoki tužilački savjet, jer treba potpuno razdvojiti te dvije institucije – ne može se pod isti krov stavljati sudstvo i tužilaštvo.

    “Mislim da bi u tom pravcu trebalo da razmišlja i Vlada Republike Srpske i da razdvoji visoki sudski i visoki tužilački savjet u Republici Srpskoj”, rekao je Petković.

    Podsjetivši da je u prethodnim godinama trajala priča o strukturalnom dijalogu o reformi pravosuđa u BiH, Petković je naveo da niko ne može reći da u BiH nije potrebna reforma pravosuđa.

    “Ovo je jedan od načina kako da se reformiše pravosuđe na nivou BiH koje ima mnogo anomalija, a što je konstatovano od svih relevantnih političkih faktora, ali i od međunarodne zajednice”, istakao je Petković.

    Komentarišući činjenicu da porodice poginulih iz Republike Srpske godinama ukazuju na potrebu reforme pravosuđa u BiH jer su nezadovoljne radom Tužilaštva i Suda BiH, procesuiranjem ratnih zločina počinjenih nad Srbima, procesom traženja nestalih Srba koji je u potpunom zastoju, Petković je rekao da Republika Srpska nikada nije bila zadovoljna radom Tužilaštva i Suda BiH.

    “Najviše je procesuiranih Srba za ratne zločine, a znamo da su se ratni zločin dešavali na svim stranama i da su ih počinili pripadnici svih naroda. To je pokazao Haški tribunal, ali smo smatrali da će se domaće pravosuđe ozbiljnije baviti tim pitanjem i procesuirati sve odgovorne za ratne zločine”, rekao je Petković, navodeći da je i Tužilaštvo BiH radilo u korist i zaštitu bošnjačkog interesa.

    Komentarišući realizaciju Revidirane strategije o procesuiranju ratnih zločina koju je ranije usvojio Savjet ministara, Petković je rekao da je ta strategija “mrtvo slovo na papiru”, kao što je veliki broj strategija koje je u prošlosti donio Savjet ministara.

    “Ne očekujem ništa novo, niti poboljšanje po tom pitanju u narednom periodu”, rekao je Petković.

    Članovi Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH odlučili su da sutra pokušaju da usaglase saopštenje o zaključku Narodne skupštine Republike Srpske kojima je planirano suspendovanje Zakona o VSTS-u i formiranje ovog pravosudnog tijela za imenovanje sudija i tužilaca na nivou Srpske.

    Prvobitno je bilo planirano da članovi pokušaju da danas usaglase saopštenje, a da o ovim pitanjima raspravljaju na narednoj sjednici Savjeta koja je planirana za 17. i 18. januar ili na posebnoj sjednici VSTS-a.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u petak, 10. decembra, Deklaraciju o ustavnim principima, te četiri informacije o prenosu nadležnosti sa zaključcima, među kojima je zaključak o VSTS-u. Tim zaključkom planira se da Vlada Republike Srpske pripremi zakon o VSTS-u Republike Srpske u roku do šest mjeseci.

  • Skupština Srpske usvojila budžet za 2022. godinu: “Težak” 4,024 milijarde KM

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je po hitnom postupku budžet Republike Srpske za 2022. godinu koji iznosi 4,024 milijarde KM i veći je za osam miliona KM od rebalansa budžeta Srpske za 2021. godinu.

    Od ukupno 69 prisutnih poslanika usvajanje je podržalo njih 48, dva su bila protiv, a 19 poslanika je bilo uzdržano.

    Budžet za narednu godinu je u velikoj mjeri socijalni i usmjeren je na zaštitu stanovništva s obzirom na inflaciju u cijelom svijetu, a koncipiran je tako da se povećaju plate radnika, rastereti privreda, povećaju penzije i izdvajanja za boračke kategorije, zdravstvo, dječiju zaštitu, za uvođenje novih tehnologija i slično.

    Ukupni budžetski prihodi i primici za nefinansijsku imovinu u 2022. godini iznose 3,303 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 36,2 miliona KM u odnosu na 2021. godinu.

    Poreski prihodi iznose 3,021 milijardu KM i veći su za 196,7 miliona KM u odnosu na poreske prihode planirane rebalansom budžeta za 2021. godinu.

    Prihodi od indirektnih poreza za 2022. godinu su planirani u iznosu od 1,506 milijardi KM, što predstavlja uvećanje od 97,6 miliona KM u odnosu na sredstva planirana rebalansom za 2021. godinu.

    Na poziciji rashoda, najznačajnija su povećanja za rashode za lična primanja ili plate zaposlenih za šta je u 2022. godini planirano 926,6 miliona KM.

    Skupština je danas po hitnom postupku usvojila i Zakon o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2022. godinu, čiji je cilj da utvrdi prava i obaveze organa u njegovom izvršenju budžeta i način raspodjele sredstava na korisnike budžeta.

  • Pregovori o izbornoj reformi: Palmer i Einchhorst dolazak u Sarajevo odgađaju do daljnjeg

    Specijalni američki predstavnik za Izborni zakon Matthew Palmer i predstavnica Evropske unije Angelina Eichhorst odgodili su dolazak u Sarajevo povodom nastavka pregovora o Izbornom zakona.

    Ove sedmice bio je planiran nastavak pregovora o reformi Izbornog zakona, odnosno finalni razgovori koji su trebali dovesti do konačnog dogovora.

    Nezvanično saznajemo da Palmer i Einchhorst zbog trenutne političke krize izazvane usvojenim zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske, ali i najavama pojedinih stranaka da neće nastaviti pregovore, odgađaju dolazak u Sarajevo odnosno nastavak pregovora o izbornim reformama.

    Očigledno da je procjena medijatora o stvarnoj mogućnosti postizanja brzog dogovora bila sasvim pogrešna. Nejasno je da li će se i kada nastaviti pregovori.

  • Schmidt: Može se usloviti svaka uplata koja dolazi u BiH, ne isključujem primjenu bonskih ovlasti

    Schmidt: Može se usloviti svaka uplata koja dolazi u BiH, ne isključujem primjenu bonskih ovlasti

    Christian Schmidt upozorio je na opasnost “prikradajuće disolucije BiH” i kazao kako je s velikom zahvalnošću propratio izjavu njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Bearbock o Miloradu Dodiku.

    U opširnom intervjuu za Deutschlandfunk Schmidt se referirao na izjavu Bearbock o potrebi uvođenja sankcija Dodiku i svim onima koji krše Dejtonski sporazum ili novac usmjeravaju u sopstveni džep”.

    Kaže i kako sankcije za Schmidta nisu jedini instrument.

    “Zamislivo je i da se kondicionira, odnosno uslovi svaka uplata koja stiže u BiH ili u neku od njenih institucija”, kaže Schmidt.

    Visoki predstvnik kazao je znakovito kako on u ladici ima bonske ovlasti.

    “Ja imam ključeve od ladice i ništa ne isključujem”, izjavio je.

    Schmidt kaže i kako misli da Amerikanci razrađuju strategiju sa EU i Britancima.

    “Oni su generala Peacha, dosadašnjeg predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO-a, imenovali za svog specijalnog opunomoćenika i on bi ovih dana trebao stići u BiH”, izjavio je.

    Na pitanje da li Putin vodi geopolitičke igre na Balkanu i kako on vidi posjetu Dodika Kremlju, šef OHR-a u BiH odgovara da je razgovor Putina i Dodika bio veoma kratak, ali da Rusija podržava RS.

    Schmidt ukazuje na to kako Dodik vuče poteze i u svjetlu predstojećih izbora, kao i da Rusija svima prodaje energente. Smatra i da je sretna okolnost što Srbija i drugi susjedi nemaju interes u pogledu eskalacije krize.

    Na kraju intervjua za njemački radio Deutschlandfunk Schmidt navodi kako je u razgovoru sa savjetnikom za sigurnost američkog predsjednika Jakeom Sullivanom stekao jako dobar utisak i da smatra da se Sjedinjene Američke Države ponovo brinu o BiH.

  • Hill: Dejton nije trajna kategorija, a vidimo da Dodik radi mimo svih

    Hill: Dejton nije trajna kategorija, a vidimo da Dodik radi mimo svih

    Komitet za vanjske poslove Senata SAD-a održao je saslušanje ambasadora koji bi u narednom periodu trebali predstavljati američku politiku u svijetu, a svoje stavove o aktuelnoj situaciji na Zapadnom Balkanu iznio je i Christopher Hill, kandidat za ambasadora SAD-a u Srbiji.

    Na početku svog izlaganja, Hill je naglasio kako je prije nekoliko decenija započeo svoj diplomatsku karijeru upravo na Balkanu, a da je prva destinacija na tom putu bio upravo Beograd.
    “Učestvovao sam u pregovorima koji su kulminirali potpisivanjem Dejtonskog sporazuma koji je okončao rat u BiH. Radio sam i kao ambasador SAD-a u Sjevernoj Makedoniji, a kasnije i kao specijalni izaslanik tokom krize na Kosovu krajem devedesetih godina. Srbija je oslonac stabilnosti i napretka na Zapadnom Balkanu. Napredak Srbije je sastavni dio postizanja strateških ciljeva SAD-a kako bismo oživjeli naše evropsko savezništvo, podržali demokratiju i promovirali ekonomsku saradnju”, rekao je Hill.

    Iako je nominovani ambasador Hill naglasio kako je ključ rješavanja problema u Srbiji prije svega “kosovsko pitanje”, senatori koji su prisustvovali saslušanju od Hilla su zahtijevali izjašnjavanje o cjelokupnoj situaciji na Zapadnom Balkanu, naročito o situaciji u BiH.

    “Uz poštovanje Bosni i Hercegovini, smatram da je Srbija potpisnica Dejtonskog sporazuma i mora se pridržavati toga. Situacija u Bosni je postala problematična, vidimo da RS pravi korake kojima žele napustiti državne institucije kao što su pravosuđe i Oružane snage BiH. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je jasan da neće biti nikakvih promjena i da on podržava institucije”, rekao je Hill.

    Također, Hill je poslao i jasne poruke kada je riječ o eventualnoj secesiji RS-a.

    “Međutim, ova situacija će i dalje zahtijevati od nas da radimo na rješavanju problema. Moramo blisko sarađivati sa Srbima kako bismo pronašli zajedničku osnovu koja se tiče podrške jedinstvu Bosne i Hercegovine i kako bismo poslali poruku da je budućnost RS-a u Bosni i Hercegovini, a ne negdje drugo. Također, Srbi nemaju iluzija da ćemo mi tražiti nekakvu promjenu u Bosni i Hercegovini, naročito bilo kakvu jednostranu promjenu”, rekao je Hill.

    Na konstataciju senatora Cardina da Dejtonski mirovni sporazum nikada nije predstavljao trajnu kategoriju te da se mora nastaviti s ustavnim reformama, Hill je naglasio kako će se i u Beogradu razgovarati oko toga.

    “U Beogradu ću razgovarati o našim zajedničkim interesima i uspješnoj Bosni i mislim da možemo naći zajednička razmišljanja u vezi toga”, naglasio je Hill.

    Nakon senatora Cardina, Christopher Hill je odgovarao i na pitanja senatorice Jeanne Shaheen koju su zanimala Hillova razmišljanja o tome kako on kao ambasador može pomoći rješavanju kriza na Zapadnom Balkanu.

    “Postoji mnogo stvari koje me brinu. To se naročito odnosi na kontinuirane napore političara iz RS-a koji govore da je njihova budućnost negdje drugo umjesto u BiH. Dejton nikada nije trebao predstavljati nepromjenjivu kategoriju, ali ne može se raditi jednostrano. Promjene se mogu donijeti samo uz saglasnost svih. Vidimo da Dodik radi mimo svih i to je zabrinjavajuće. Moramo imati jasnu komunikaciju s Beogradom o poštovanju BiH i Zapadnog Balkana. Kroz razgovore ćemo vidjeti ko usmjerava stvari u pravom smjeru, a ko ne”, pojašnjava Hill.

    Na kraju, Hill se osvrnuo i na jačanje ruskog i kineskog utjecaja u Srbiji.

    “Od Drugog svjetskog rata gledali smo na Beograd kao mjesto gdje ne želimo vidjeti jačanje ruskog utjecaja. Moramo uraditi nešto. Zabrinjava činjenica da Srbija ulaže novac u vojsku i da se često u tom segmentu okreću Rusiji. Isto tako kada je riječ o infrastrukturi oni se okreću Kini. Moramo im reći da mi nudimo bolji model, da mi nudimo bolju alternativu”, zaključio je Hill.

  • Šmit o Dodikovim “sankcijama” Njemačkoj: Možda više neće kupovati kiselu vodu

    Šmit o Dodikovim “sankcijama” Njemačkoj: Možda više neće kupovati kiselu vodu

    Kristijan Šmit kazao je kako je vidio neke odlučujuće tendencije koje idu suprotno od Dejtonskog ugovora i da o tome treba diskutovati.

    On je gostujući u programu Federalne TV kazao da ako se ne držimo Dejtona postoji opasnost da će neki to pogrešno shvatiti i da iz toga proizađu još veće napetosti.

    Ističe da ga je imenovala međunarodna zajednice da se brine o tome da se sačuva slobodna država BiH.

    – I ja obavljam svoj zadatak. Taj zadatak nije samo povezan sa izvršnim ovlastima koje imam nego ima veze i sa tim da mi u BiH želimo da napravimo jedno dobro okruženje i da se svi zajedno želimo pobrinuti za BiH, a to znači treba znati i slušati. To je jedna strana. Ali naravno treba i druga strana da sluša šta govori ona druga. Zbog toga, pogotovo neki predstavnici iz RS-a, imam osjećaj da oni pričaju sami sa sobom, a to nije moguće u demokratiji. To je pogrešno i, prije svega, to ide na teret i na štetu vlastitih građana – izjavio je on.

    Kada je riječ o Miloradu Dodiku, Šmit kaže da on mora voditi dijalog.

    – Sigurno će dobiti i odgovarajuće napomene, instrukcije da to uradi. Ja sam rekao već da imam spremne u ladici određene mjere, ali želim prije svega da pokušamo naći rješenja koja se mogu pronaći i da na tome trebamo raditi. Kada se već uspostave neki zakoni, konkretno kada je riječ o Ustavnom sudu u BiH koji odlučuje o različitim pitanjima, dakle, nedostaje mi da se ispune te odluke i zbog toga sam, kada je riječ o BiH, na odgovarajućoj liniji sa BiH. Prošle sedmice sam razgovarao sa predstavnicima PIK i oni su mi potvrdili svoju podršku i rekli su da povrede ugovornih obaveza iz Dejtonskog sporazuma dovode do određenih mjera i može se jedino zamisliti koje su to mjere. Ja ne želim da pravim pritisak na bilo koji način, ali se to ne može isključiti. Ja samo još mogu još jednom da apelujem da oni koji su na odgovarajućim pozicijama kažu hajde da napravimo neko racionalno razmišljanje – izjavio je.

    Naglašava da ima mnogo razumnih glasova i iz RS-a.

    – Svako zna da je ovaj trenutak takav i da raspad države, disolucija kako neki kažu, kao rezultat bi imala promjene u cijeloj ovoj regiji. I to bi bilo ne samo pitanje ovdašnje ekonomije nego i drugih ekonomskih stvari koje bi se time dovele u opasnost i zbog toga mislim da o ovakvim stvarima treba razgovarati, da to treba i građanima objasniti, ne političarima, oni to znaju. Trebaju da znaju političari da se odluke donose u korist građana, a ne u njihovu vlastitu korist. Dakle, ako bi se tako nešto desilo, tako nešto bi se moralo spriječiti. Kada je riječ o RS-u, diskusije koje trenutno se događaju, jedna je stvar sasvim jasna – ukoliko u dejtonskom Ustavu imate tačke poput nekih gdje se kaže, evo, to bih radije da se radi na nivou entiteta, a ne na nivou države. I sam dolazim iz jedne zemlje koja je federalna. I mi kada donosimo izmjene Ustava, donose se dogovorom i glasanjem. Te se stvari postižu konsezusom, racionalno i uz obrazloženja. Neki predstavnici u RS-u kažu ovo i ovo je dobro, ovo mi se sviđa, ovo ne. Dakle, ja ne mogu jednostrano odlučivati, evo, neću sada to, sad ja odoh sam svojim putem – izjavio je on.

    Šmit je odgovorio i napitanje novinara o Dodikim najavljenim kontramjerema Njemačkoj.

    – Ne znam kakve sankcije sebi gospodin Dodik može zamisliti kada je riječ o Njemačkoj. Možda neće više htjeti kupovati kiselu vodu iz Njemačke – kazao je Šmit.