VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • U Neum na nastavak pregovora oko Izbornog zakona stigli Radončić, Izetbegović, Palmer i delegacija OSCE-a

    U Neum na nastavak pregovora oko Izbornog zakona stigli Radončić, Izetbegović, Palmer i delegacija OSCE-a

    Ranije danas, Palmer i Ajhorst su održali sastanak sa liderom SBB-a Fahrudinom Radončićem, predsjednikom i potpredsjednikom NiP-a Elmedinom Konakovićem i Denisom Zvizdićem, te Predragom Kojovićem, zastupnikom Naše stranke.

    Pregovori oko izmjena Izbornog zakona nastavit će se u Neumu. Kako javlja reporter “Avaza” na licu mjesta, u hotel “Marea” stigli su lider SBB-a Fahrudin Radončić, predsjednik SDA Bakir Izetbegović, Metju Palmer (Matthew). i delegacija OSCE-a.

    Također, stigli su i Angelina Ajhorst (Eichhorst), kao i ambasador Evropske unije u BiH Johan Satler (Johann Sattler). U hotel “Marea” doputovali su i potpredsjednik NiP-a Denis Zvizdić, te Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH. Nakon Džaferovića u prostorije hotela stigla je Ketlin Kavalek (Kathleen Kavalec), šefica Misije OSCE-a u BiH.

    Stigla je i Borjana Krišto, zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine.

    Podsjećamo, ranije danas u zgradi Delegacije Evropske unije medijatori Metju Palmer (Matthew) i Angelina Ajhorst (Eichhorst) održali su sastanak sa Fahrudinom Radončićem, liderom SBB-a, Elmedinom Konakovićem, predsjednikom NiP-a, te potpredsjednikom ove stranke Denisom Zvizdićem, kao i Predragom Kojovićem, zastupnikom Naše stranke.

    Ajhorst i Palmer jučer su održali sastanak sa članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, nakon čega su u Delegaciji EU nastavljeni razgovori sa liderima političkih partija. Na razgovorima su bili predsjednici SDA Bakir Izetbegović, HDZ-a BiH Dragan Čović, SNSD-a Milorad Dodik, te lideri opozicionih stranaka iz Republike Srpske – SDS-a, PDP-a i DNS-a.

    Također, danas je održan sastanak i u centrali Stranke demokratske akcije (SDA).Pregovori će biti održani u hotelu “Marea”

  • Sud u Hagu produžio pritvor bivšem vođi OVK

    Sud u Hagu produžio pritvor bivšem vođi OVK

    Specijalni sud za zločine pripadnika “OVK” odlučio je da bivšem vođi te paravojne formacije i nekadašnjem predsjedniku samozvane države Kosovo Hašimu Tačiju produži mjeru pritvora zbog rizika od opstrukcije sudskog procesa i činjenja drugih krivičnih djela.

    Usaopštenju Specijalnog suda navodi se da je u slučaju Tačija i drugih sudija za prethodni postupak redigovao javnu verziju rješenja kojim se određuje produženje pritvora.

    – Sudija je utvrdio da se rizik da optuženi ometa suđenje ili počini druga krivična djela može dovoljno smanjiti samo kroz pravila za praćenje komunikacije koja važe u pritvorskom objektu Specijalizovanih vijeća – saopšteno je iz Specijalnog suda.

    Optužnica protiv Tačija podignuta je u novembru 2020. godine, nakon čega je otišao u Hag.

  • Jasna poruka Eskobara: Vlada u Prištini da formira ZSO

    Jasna poruka Eskobara: Vlada u Prištini da formira ZSO

    Kosovska Vlada obavezala se da će imati Zajednicu srpskih opština a SAD očekuju da Kosovo i Srbija ispoštuju prethodne obaveze, izjavio je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD i izaslanik američkog predsednika za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.

    On je za prištinski Reporteri dodao da SAD pozivaju kosovsku Vladu da sprovede odluku Ustavnog suda i izvrši uknjižbu zemljišta na manastir Visoki Dečani.

    Eskobar je kazao da SAD ne diktiraju i neće diktirati šta ZSO treba da radi, ili koje treba da budu njene nadležnosti jer je to suverena odluka koju kosovska vlada mora da donese.

  • EUFOR saopštio da je dobio pojačanje iz Rumunije u vidu oklopnih transportera

    EUFOR saopštio da je dobio pojačanje iz Rumunije u vidu oklopnih transportera

    Rumunija je nedavno u EUFOR poslala motorizovani vod koji se sastoji od oklopnih transportera, a takođe i vozila logistike i podrške, koji EUFOR donosi oklopni kapacitet u sastavu MNBN i predstavlja dobrodošlo pojačanje snaga za EUFOR operativni dio.

    Ta informacija je saopštena iz EUFOR u BiH, a na njihovoj Fejsbuk stranici objavljen je video snimak pomenutih vozila.

    – Oklopni transporteri će se pridružiti ostalim, neoklopljenim vozilima MNBN u obavljanju redovnih operacija EUFOR, pa građani BiH trebaju znati da će i ove oklopne transportere od sada moći viđati na putevima – kažu u EUFOR.

    Kako kažu, glavna operativna jedinica EUFOR je Multinacionalni bataljon (MNBN), pješadijska jedinica koju čine komponente iz Austrije, Mađarske i Turske. Ova jedinica je posvećena okvirnim operacijama EUFOR, a to su patroliranje, kombinovana obuka sa OS BiH i zaštita snaga EUFOR, snaga EU zaduženih za nadgledanje mira u BiH.

  • Srbi u MUP-u FBiH statistička greška

    Srbi u MUP-u FBiH statistička greška

    • Poslanik SDA i bivši potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Senad Bratić pokušava da problematizuje pitanje relativno malog broja zaposlenih Bošnjaka u MUP-u Republike Srpske, potpuno zanemarujući činjenicu da je broj Srba u Federalnoj upravi policije te federalnom i kantonalnim MUP-ovima na nivou statističke greške.

    Bratić je od MUP-a Srpske u ime poslaničke grupe “Zajedno za BiH” zatražio podatke o sprovođenju ustavnih i zakonskih odredaba o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i drugih u toj instituciji. On je u poslaničkom pitanju naveo da podatke traži “vodeći se informacijama o pojavama provokativnog ponašanja, pucanja, pjevanja nacionalističkih pjesama, veličanja ratnih zločinaca, napada na imovinu i vjerske objekte povratnika, rizicima stvaranja incidentnih situacija, naročito 8. i 9. januara u povratničkim sredinama”.

    • Svojim prisustvom i neposrednim kontaktom s povratnicima, jer sam i sam jedan od njih, svjedok sam pojave nesigurnosti, straha, ali i ljutnje i ogorčenosti na ovakve pojave. Jedan od važnih segmenata koji stvara osjećaj nesigurnosti, pa i nepovjerenja, je nedovoljna zastupljenost manjinskih konstitutivnih naroda i drugih u organima MUP-a – istakao je Bratić, navodeći da se “takav zaključak lako može donijeti kroz izvještaje Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH”.

    Međutim, upravo to pokazuje da je Bratić licemjeran, jer su iz Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH ukazali na to da, prema specijalnom izvještaju Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, u MUP-u FBiH nema nijednog Srbina na rukovodećim pozicijama.

    • U MUP-u Kantona Sarajevo, od 19 rukovodećih pozicija nema nijednog Srbina. U MUP-u Bosansko-podrinjskog kantona od 33 rukovodeća radnika nema nijednog Srbina. U MUP-u Srednjobosanskog kantona, od 23 rukovodeća, nema nijednog Srbina. U MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona nema nijednog Srbina na rukovodećim pozicijama, a u MUP-u Unsko-sanskog kantona od 42 rukovodeća radnika samo je jedan Srbin – naveli su nedavno u ovom odboru, nakon što je isto pitanje kao i Bratić pokrenuo njegov bivši stranački kolega Denis Zvizdić.

    Prema pomenutom izvještaju, u Federalnoj upravi policije od 14 rukovodećih radnika samo je jedan Srbin, u MUP-u Zeničko-dobojskog kantona od 58 rukovodećih radnika samo su dva Srbina, a u MUP-u Tuzlanskog kantona od 99 rukovodećih samo su tri Srbina.

    • Izvještaj ombudsmana o nacionalnoj i polnoj strukturi zaposlenih u policijsko-bezbjednosnim agencijama BiH pokazuje da se na rukovodećim pozicijama u MUP-u Srpske nalazi 18 Bošnjaka – poručuju iz Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH.

    Šef Kluba poslanika Ujedinjene Srpske i član Odbora za bezbjednost Narodne skupštine Republike Srpske Kostadin Vasić kaže da osuđuje sve incidente, a posebno one zasnovane na nacionalnoj ili vjerskoj mržnji, ali kaže da Bratićev pokušaj da problematizuje broj njegovih sunarodnika u MUP-u Srpske sigurno nije usmjeren ka poboljšanju međunacionalnih odnosa.

    • To je jeftini pokušaj dodvoravanja povratničkoj populaciji koja od toga neće imati nikakve koristi. Pri tome je veoma licemjerno problematizovati to pitanje, a istovremeno zatvarati oči pred činjenicom da Srba nema, ne samo u federalnom MUP-u, nego u Federaciji BiH. Popis iz 2013. godine je pokazao da FBiH živi manje od tri odsto Srba, a Bratić o tome ćuti – kaže Vasić.

    Licemjerno

    Poslanik SNSD-a i član Odbora za bezbjednost NSRS Ilija Tamindžija podsjeća da je prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području današnjeg Kantona Sarajevo bilo 27,2 odsto Srba.

    • Licemjerno je kada poslanik stranke čija politika je Srbe u tom kantonu i na području cijele FBiH svela na manje od tri odsto ćuti o tome, a postavlja pitanje o broju zaposlenih Bošnjaka u MUP-u Srpske. Republika Srpska i njen MUP garantuje bezbjednost i zaštitu svim svojim građanima, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost – kaže Tamindžija.
  • Šmit predlaže sankcije protiv Dodika

    Šmit predlaže sankcije protiv Dodika

    Kristijan Šmit smatra da je moguć dogovor unutar EU o uvođenju sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku. Šmit je nedavno rekao da bi sankcije bile dobra opcija, piše austrijski Standard.

    List dalje piše kako je “Bosna i Hercegovina od jeseni u najgoroj krizi od završetka rata 1995. godine, jer su Dodik i njegova stranka SNSD preduzeli konkretne korake na eliminaciji zajedničkih državnih struktura.”

    “Međutim, EU se nije pridružio ovim američkim sankcijama. U EU postoje političari poput mađarskog premijera Viktora Orbana, koji čak podržavaju Dodika. Druge države, poput Austrije, zabrinute su zbog austrijskih kompanija koje su zastupljene u RS, ali diplomati takođe kažu da su zabrinuti zbog negativnih reakcija Srba u Beču. Njemačka se s druge strane aktivno zalaže za sankcije Dodiku”, piše Standard.

    Male šanse za dogovor
    Isti list takođe piše o tome da bi ove sedmice trebali biti nastavljeni pregovori o ustavnoj reformi u BiH.

    “Ove sedmice počinje nova runda pregovora o reformi izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, koju su pokrenuli EU i SAD. Dosadašnji pregovori nisu dali nikakve rezultate. Osim tehničkih izmjena kojima se trebaju spriječiti prevare i koje ne zahtijevaju ustavne izmjene, hrvatski HDZ želi osigurati da ubuduće samo jedan od njegovih predstavnika može sjediti u državnom Predsjedništvu kao hrvatski član”, piše Standard.

    Standard piše da trenutno srpskog člana biraju Srbi, bošnjačkog člana Bošnjaci, ali hrvatskog člana nije izabrala većina Hrvata.

    “Iako to ne predstavlja diskriminaciju i ustavno je, za mnoge Hrvate ostaje politički neprihvatljivo”, piše Standard.

    Pomenuti list ocjenjuje da se “kompromis u cijeloj stvari čini malo vjerovatnim”, prenosi DW.

  • Dodik: Srpski narod najskuplje platio svoju slobodu i opstanak

    Dodik: Srpski narod najskuplje platio svoju slobodu i opstanak

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, da je srpski narod, zajedno sa Jevrejima, najskuplje platio svoju slobodu i opstanak na evropskom kontinentu, boreći se uvijek na strani patriota i pobjednika koji su bili izloženi raznim strahotama i neviđenoj torturi fašista i okupatora.

    Dodik je istakao da se na današnji dan, ali i svaki dan sa velikim poštovanjem i pijetetom treba sjetiti jednog od najvećih zala u novijoj istoriji – Holokausta.

    “Milioni nevinih ljudi, djece, žena, staraca izgubili su živote tokom Drugog svjetskog rata, stradajući od zloglasne nacističke ruke. Takođe, posebno treba da se sjetimo onih koji su tada preživjeli sve strahote i muke koncentracionih logora i nacističkog divljanja”, istakao je Dodik.

    On je naglasio da srpski narod treba da bude ponosan na svoju pobjedničku prošlost i pretke, kao i na činjenicu da je uvijek bio na pobjedničkoj strani, koja je bila jedina prava i slobodarska.

    “Treba da budemo ponosni što pripadamo srpskom narodu koji je, zajedno sa Jevrejima, najveći stradalnik u Drugom svjetskom ratu. I Srbi i Jevreji su narodi hrabrosti, slobode, pravde i ponosa. Obaveza svih nas, kao i budućih generacija jeste da nikada ne dozvolimo da se naši preci postide nas, svojih potomaka. Mi ne smijemo da dozvolimo da budemo manje hrabri, manje odvažni, manje ponosni i odlučni od naših predaka. Mi moramo da budemo njihov ponos kao što smo i mi ponosni na herojsku prošlost naših predaka”, poručio je Dodik.

    On je istakao da je na današnji dan 1996. godine, dva mjeseca nakon što je potpisan Dejtonski mirovni sporazum, zatvoren i koncentracioni logor “Silos” u Tarčinu kod Sarajeva, u kojem je bilo zatočeno više od 600 srpskih civila.

    “To je porazna činjenica da i danas ima onih koji slijede ideje najcrnje i najmračnije istorije koja se dogodila u 20. vijeku. To treba da nam bude stalna opomena da je fašizam zlo koje nikada nikome ne smije da se ponovi”, naveo je srpski član Predsjedništva BiH.

    Generalna skupština UN 2005. godine usvojila je rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta 27. januara, kada su jedinice Sovjetske armije 1945. godine oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor – Aušvic.

    Taj dan se posebno obilježava u evropskim zemljama u kojim je tokom Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 miliona ljudi, među kojima gotovo 31 milion civila.

    Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima je život izgubilo 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo i 20.000 djece.

  • Prije puta u Neum Palmer i Eichhorst se sastali sa članovima Interresorne radne grupe

    Prije puta u Neum Palmer i Eichhorst se sastali sa članovima Interresorne radne grupe

    Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst i specijalni izaslanik Ministarstva vanjskih poslova SAD-a Matthew Palmer poslovo su u Parlamentu BiH jer se susreću sa članovima Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH.

    Iza njih je prvi dan teških pregovora o izmjeni Izbornog zakona, u kojem su osim sastanka sa članovima kolegija oba doma državnog parlamenta imali i niz sastanaka s političkim liderima parlamentarnih stranaka.

    Nakon prvih današnjih obaveza cijela svita stranih i domaćih pregovarača seli se u Neum, gdje se u zatvorenom formatu namjerava okončati cijeli proces dogovora o izbornoj reformi.

    Večeras je u Neumu planirana uvodna večera, a u narednim danima američki i EU diplomati izložit će svoje posljednje argumente u želji da približe stavove političkih lidera.

    Lider SDA Bakir Izetbegović kazao je, nakon jednog od jučerašnjih sastanaka, da izlaz iz svega može biti spremnost HDZ-a da prekine blokadu 100% tema u FBiH.

    “Prijedlozi HDZ-a sada su tri koraka unatrag. Treba shvatiti da ne mogu predstavnici Hrvata raditi ovo što rade već tri godine ili, kada je riječ o Ustavnom sudu, već dvije godine”, istakao je.

    Njegov kolega s druge strane predsjednik HDZ-a Dragan Čović jučer nije davao izjave.

    Dok se neki spremaju za mediteranske vizure i ispijanje kafa na terasama neumskih hotela, drugi su u posve drugom raspoloženju.

    Dženan Đonlagić, generalni sekretar Demokratske fronte (DF) i član državne Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva, saopćio je kako ova politička stranka neće učestvovati u neumskim pregovorima.

    “Zahvaljujemo se na pozivu, ali Demokratska fronta, dok traje državni udar koji provodi Milorad Dodik, ne može učestvovati na pregovorima kojima se pokušava udovoljiti Draganu Čoviću”, kazao je on.

    Sličnog su stava u Socijaldemokratskoj partiji i njihovo prisustvo u Neumu nije izvjesno. Oni ostaju dosljedni odlukama partijskog Predsjedništva da nema pregovora dok dominiraju secesionističke težnje režima Milorada Dodika.

  • Dodik: Nema mogućnosti da Srpska prihvati indirektni izbor

    Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da neće ići na pregovore o Izbornom zakonu BiH jer je to stvar Federacije BiH, te da ne treba trošiti vrijeme jer nema mogućnosti da Republika Srpska prihvati indirektni izbor.

    Dodik je, nakon sastanka predsjednika stranaka vladajuće većine u Srpskoj sa višim zvaničnikom Ministarstva spoljnih poslova SAD zaduženim za izbornu reformu u BiH Metjuom Palmerom i direktoricom pri Evropskoj službi za spoljne poslove Angelinom Ajhorst, rekao da je ključno pitanje Izborni zakon i izborna reforma koja ga definiše.

    “Mi iz većinske koalicije u Republici Srpskoj imali smo razgovor. Koliko smo razumjeli, razgovor će se obaviti i sa predstavnicima opozicije iz Srpske. Oni su nam iznijeli svoju tehničku agendu da obave ovdje razgovor ujutro sa Interresornom grupom, a onda se sele u Neum”, rekao je Dodik.

    On je dodao da će Palmer i Ajhorst pokušati da nađu rješenje.

    “U Neumu će pokušati da dobiju određena olakšenja koja se referiraju na dvije stvari, odnosno Predsjedništvo BiH i Dom naroda FBiH. Ono što oni smatraju da će biti neophodne neke male izmjene Ustava, kako oni to kažu, kako bi se obezbijedilo da se donese taj novi izborni zakon. I to naravno ne može bez nas. Mi smo zainteresovani da za rješenja vezana za Dom naroda u FBiH, jer smo svih ovih godina bili potpuno diskriminisani kao narod u Federaciji. I u tom pogledu gledaćemo na koji način će biti predložene promjene, da vidimo i da bude omogućeno da Srbi mogu birati delegaciju. I ta delegacija u pravilu ima popunu kakva se predviđa Ustavom, a ne da bude od 17, deset, devet, kako jue to bilo”, rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je na današnjem sastanku prvi put razgovarano o Domu naroda PSBiH i načinu izbora predstavnika.

    “Narodna skupština Republike Srpske ima pravo da izabere svoju delegaciju i Republiku Srpsku mogu predstavljati i drugi, ne samo Srbi. Da li će doći BiH u takvo stanje, to je stvar procesa. Ali, u Republici Srpskoj je propisan način izbora i Srpska će svojom skupštinskom većinom birati svoju delegaciju. Ne tvrdim da neće biti drugih naroda u toj delegaciji”, rekao je Dodik.

  • Milorad Dodik stigao u zgradu Delegacije EU na razgovor s Palmerom i Eichhorst

    Milorad Dodik stigao u zgradu Delegacije EU na razgovor s Palmerom i Eichhorst

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik stigao je u zgradu Delegacije Evropske unije na sastanak s direktoricom pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst i specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova SAD-a Matthewom Palmerom.

    Njih dvoje su u Sarajevo stigli jučer na novu rundu pregovora o izbornim i ustavnim reformama u BiH.

    Jutros su imali sastanak sa članovima kolegija oba doma državnog parlamenta, nakon čega će uslijediti niz sastanaka u zgradi Delegacije EU, prije nego što sutra odu u Neum na završne pregovore.

    S Dodikom je na sastanak stigao i Petar Đokić, lider Socijalističke partije Republike Srpske, Nenad Stevandić, lider Ujedinjene Srpske, i Darko Banjac, predsjednik Narodne partije Srpske.Osim izbornih reformi, moguće je da će neka od tema biti i blokada državnih institucija s obzirom na to da je danas, nakon sastanka u Parlamentu BiH, Angelina Eichhorst pozvala na vraćanje u institucije i iskazala jasan stav da je ponašanje zvaničnika iz RS-a neprihvatljivo.