VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Stevandić: Više ulagati u male proizvođače

    Stevandić: Više ulagati u male proizvođače

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je da Srpska treba više da ulaže u male proizvođače koji bi mogli da opstanu na svojim gazdinstima.
    Stevandić je ocijenio da bi na taj način bilo sačuvano stanovništvo koje ne bi odlazilo iz Srpske.

    “Srpska ima najveću povvršinu obradivog zemljišta po glavi stanovnika u Evropi, odnosno hektar, te najveći broj kilovat časova po glavi stanovnika”, rekao je Srni Stevandić, koji je na izletištu Brezičani u opštini Čelinac prisustovao promociji kandidata stranke za predstojeće opšte izbore.

    Stevandić smatra da se Srpska “ogriješila o manje gradove, opštine i poljoprivredne proizvođače”, naglasivši da je “previše novca usmjereno na veće proizvođače”.

    “To se mora rekonstruisati i moramo se okrenuti prema masovnim plastenicima i podsticajima za male proizvođače koji bi mogli da opstanu na svojim gazdinstvima”, rekao je Stevandić

  • Cvijanovićeva o zdravstvenom stanju Brđanina

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović smatra da je nepravda glavno obilježje sudovanja u BiH, ali i međunarodnih pravosudnih institucija, što je vidljivo i u slučaju bivšeg šefa Kriznog štaba Srpske Autonomne Oblasti (SAO) Krajina Radoslava Brđanina, koji je u teškom zdravstvenom stanju pušten na slobodu nakon 23 godine tamnovanja.

    Očito je riječ o jednoj unaprijed pripremljenoj političkoj slici koja je poslije popunjavana određenim pravosudnim ili sudskim odlukama i presudama – rekla je Cvijanovićeva novinarima komentarišući činjenicu da je Brđanin zbog izuzetno lošeg zdravstvenog stanja prebačen u bolnicu na liječenje po dolasku u Banjaluku iz Haga.

    Cvijanovićeva je konstatovala da su tu i nehumani uslovi i odnosi prema presuđenim Srbima, kao i nejednak tretman svih onih koji su trebali da se nađu pred pravosudnim institucijama.

    – Nažalost, ovo nije jedini slučaj gdje je neko ko je teško obolio, a (tek) u lošem stanju mu se dozvoljava da izađe na slobodu, iako su neki uslovi stečeni i prije toga – naglasila je Cvijanovićeva.

    Brđanin je nakon 23 godine provedene u zatvoru pušten na slobodu zbog teškog zdravstvenog stanja i sinoć je stigao u Banjaluku.

    Na banjalučkom Aerodromu dočekalo ga je vozilo Hitne pomoći, a potom je smješten u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske u Banjaluci u jedinicu za intenzivno liječenje.

  • Cvijanovićeva pozdravila ideju identifikacionih kartica Srba

    Cvijanovićeva pozdravila ideju identifikacionih kartica Srba

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je kreiranje nacionalnih identifikacionih kartica projekat od nacionalnog značaja.

    Cvijanovićeva je rekla da Republika Srpska identifikacionom karticom Srba želi da identifikuje sve njene ljude koji žive u inostranstvu, koji žele da ulažu u Srpsku i da koriste sve pogodnosti koje imaju njeni građani.

    – Ovo je nadogradnja jednog projekta koji je počeo prije nekoliko godina, a podrazumijevao je mapiranje dijaspore- izjavila je Cvijanovićeva novinarima u Istočnom Sarajevu.

    Ona je pojasnila da je to značilo identifikovati naše ljude, gdje su oni danas zastupljeni, kako stoje u okviru političkog i ekonomskog života tamo gdje žive, na koji način su situirani, kao i njihove podatke vezane i za crkvu ili uključenost u određene organizacije i udruženja.

    Cvijanovićeva je istakla da će ovo biti projekat od nacionalnog značaja.

    – Predradnje su nastavljene i mi već danas imamo dobru bazu podataka, ali želimo da se naši ljudi intenzivnije aktiviraju, te da konačno raspolažu svim onim pravima koji imaju građani Republike Srpske i da ih tretiramo kao ljude koji žive ovdje – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da ti ljudi, u konačnici, i jesu dio korpusa Republike Srpske, ali na ovaj način se nastoji to i potvrditi.

  • Đajić: Brđanin primljen u UKC sa znacima teške iscrpljenosti, u veoma zapuštenom stanju

    Bivši šef Kriznog štaba Srpske Autonomne Oblasti Krajina Radoslav Brđanin primljen je u Univerzitetsko klinički centar Srpske sa znacima teške iscrpljenosti, u veoma zapuštenom stanju, sa povišenim upalnim parametrima koji upućuju na sepsu, rekao generalni direktor UKC-a Vlado Đajić.

    “Na osnovu dijagnostike uočava se i oštećen rad jetre”, naveo je Đajić.

    Brđanin je smješten u intenzivnoj jedinici, gdje se primjenjuje najsavremenija dijagnostika i terapijske mjere.

    “Dozvolili smo porodici da ga vidi, u stalnom smo kontaktu sa njima”, dodao je Đajić.

    Podsjećamo, Brđanin je osuđen na 30 godina u Haškom tribunalu, a nakon 23 godine provedene u zatvoru stigao je u Banjaluku zbog teškog zdravstvenog stanja.

    Njemu je u nekoliko navrata predsjednik suda Karmel Ađijus odbio zahtjeve za puštanje na prijevremenu slobodu iako je Brđanin formalno ispunio uslove.

  • Radoslav Brđanin pušten na slobodu, stigao u Banjaluku

    Radoslav Brđanin pušten na slobodu, stigao u Banjaluku

    Radoslav Brđanin, bivši šef Kriznog štaba Srpske Autonomne Oblasti (SAO) Krajina kojeg je Haški tribunal osudio na 30 godina zatvora, pušten je na slobodu.

    Brđanin je danas sletio na banjalučki Aerodrom nakon 23 godine provedene u zatvoru, a na slobodu je pušten iz zdravstvenih razloga, javlja ATV.

    Podsjećamo, predsjednik Međunarodnog mehanizma za krivične sudove u Hagu Karmel Ađijus u martu 2020. godine je odbio Brđaninov zahtjev za puštanje na prijevremenu slobodu.

    Tada je u svojoj odluci Ađijus naveo kako “ne smatra prikladnim da iskoristi svoje diskreciono pravo i odobri prijevremeno puštanje Brđanina u ovoj fazi”.

    Radoslava Brđanina je 2007. godine Haški trubunal pravosnažno proglasio krivim za zločine nad nesrpskim stanovništvom u BiH, a naročito u SAO Krajini tokom 1992. godine.

    On je 1999. uhapšen u BiH, a od marta 2008. godine nalazio se u zatvoru u Danskoj.

    Brđanin je prvi ministar građevinarstva, saobraćaja i komunalnih djelatnosti Republike Srpske i potpredsjednik Vlade Republike Srpske.

    Po uvođenju višepartijskog političkog sistema postao je član SDS-a. Izabran je 1991. za potpredsjednika Skupštine zajednica opštine SAO Krajine, a iste godine izabran je za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Nakon rata, Brđanin je bio predsjednik Narodne stranke Republike Srpske sve do njegovog hapšenja u julu 1999. godine i odvođenja u Hag pod optužbom da je odgovoran za zločine u Krajini.

  • Počinje godišnji remont Termoelektrane Stanari

    Počinje godišnji remont Termoelektrane Stanari

    Termoelektrana u Stanarima danas počinje planirani godišnji remont koji će, kako se očekuje, trajati 25 dana, najavljeno je iz kompanije EFT Rudnik i termoelektrana Stanari.

    Iz ove kompanije navode da su za potrebe izvođenja remonta na kotlovskom i turbinskom postrojenju obnovili saradnju sa pojedinim lokalnim kompanijama, te angažovali stručni kadar saradničkih kompanija iz okruženja.

    “Ovo je ujedno drugi prekid u proizvodnji električne energije ove godine predviđen planom proizvodnje i održavanja s ciljem izvođenja remonta. Manji remont u trajanju od 15 dana uspješno je realizovan tokom februara”, saopšteno je iz kompanije.

    Od početka godine do danas proizvedeno je ukupno 1.499.554 megavat časova električne energije.

  • Agencija za javne nabavke BiH kršila Zakon o javnim nabavkama

    Agencija za javne nabavke BiH kršila Zakon o javnim nabavkama

    Agencija za javne nabavke BiH imala je propuste u javnim nabavkama! Na ovaj apsurd upozorila je Kancelarija za reviziju institucija BiH u izvještaju za 2021. godinu.

    Doduše, propusti nisu bili toliki da bi Agencija dobila lošu ocjenu revizora. Međutim, u Agenciji za javne nabavke, koja treba da bude primjer ostalima, i najmanji propust ove vrste izgleda ogroman.

    – Konstatovali smo da Agencija u postupku konkurentskog zahtjeva u pozivu za dostavu ponuda nije zahtijevala dokaze o plaćenim direktnim i indirektnim porezima, kako je propisala Instrukcijom od 10.09.2021. godine, već je naknadno, prilikom zaključenja ugovora, tražila ove dokaze – naveli su revizori.

    Dakle, donijeli su instrukciju koja važi za druge institucije u BiH, ali ne i za njih.

    Sljedeća zamjerka je još ozbiljnija.

    – Takođe smo konstatovali da, u postupku nabavke usluga održavanja informacionog sistema e-nabavke (192.285 KM bez PDV), Agencija nije zahtijevala garanciju za ozbiljnost ponude i garanciju za uredno izvršenje ugovora koje su predviđene Zakonom o javnim nabavama kao mehanizam zaštite Agencije od neprofesionalnog ponašanja ponuđača – navodi se u Izvještaju o obavljenoj finansijskoj reviziji Agencije za javne nabavke BiH za 2021. godinu.

    Naime, Agencija je tokom godine, s obzirom na privremeno finansiranje, donijela kvartalne privremene planove javnih nabavki za 2021. godinu koje je objavila na svojoj veb stranici.

    Za svaki postupak javne nabavke imenovana je komisija, koja je ocjenjivala ponude i birala najpovoljnije nabavke. Prema prezentovanim podacima, Agencija je provela 52 postupka javnih nabavki iz tekućih izdataka, od kojih su dva otvorena postupka u vrijednosti 206.803 KM bez PDV, tri konkurentska postupka ukupne vrijednosti 40.860 KM bez PDV, jedan pregovarački postupak bez objave obavještenja u vrijednosti 6.000 KM bez PDV, četiri postupka u skladu s Aneksom II dio B u vrijednosti 3.489 KM bez PDV.

    Ostalo su direktni sporazumi ukupne vrijednosti 21.792 KM bez PDV. Agencija je objavila podatake o zaključenim ugovorima i njihovoj realizaciji na svojoj internet stranici.

  • Njemačka ambasada reagovala na izjave Dodika: Nismo protiv srpskog naroda

    Njemačka ambasada reagovala na izjave Dodika: Nismo protiv srpskog naroda

    Optužbe da je Njemačka opredijeljena protiv srpskog naroda su neodržive i neutemeljene, rečeno je u Ambasadi Savezne Republike Njemačke u BiH.
    “Savezna Republika Njemačka podržava ugovor iz Dejtona, u kojem je utvrđeno i postojanje RS. Njemačka sarađuje sa svojim lokalnim i međunarodnim partnerima za funkcionalnu BiH u kojoj su svim njenim građanima sa svim njihovim posebnostima zagarantovana prava, i koja ima budućnost u evropskoj familiji naroda i u EU”, odgovorili su iz ove ambasade na pitanje “Nezavisnih novina” kako komentarišu stavove Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, da je Njemačka protiv RS i srpskog naroda.
    Podsjećanja radi, Dodik je rekao da je glasao protiv dodjeljivanja agremana novom njemačkom ambasadoru u BiH jer je Bundestag usvojio rezoluciju u kojoj se, kako tvrdi, traži uvođenje građanske BiH i ukidanje Dejtonskog sporazuma, na štetu srpskog i hrvatskog naroda, a u korist Bošnjaka.

  • Ambasada Rusije potvrdila: Ne učestvujemo u konsultacijama o izmjeni Izbornog zakona i Ustava FBiH

    Ambasada Rusije potvrdila: Ne učestvujemo u konsultacijama o izmjeni Izbornog zakona i Ustava FBiH

    Ambasada Ruske Federacije ne učestvuje u konsultacijama koje OHR provodi o procesu izmjena Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH, potvrđeno je Srni iz ove ambasade.
    “Ne učestvujemo u ovim konsultacijama. Polazimo od toga da bi po svim ovim pitanjima trebalo da odluke donose sami politički subjekti BiH”, naveli su iz Ambasade Rusije.

    U OHR-u od juna traju konsultacije u vezi sa nametanjem izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona.

    Prema pisanju federalnih medija, razmatra se mogućnost da OHR reaguje na sam dan ili dan nakon opštih izbora koji bi trebalo da budu održani 2. oktobra.

  • Poslodavci i sindikat traže svoja ministarstva

    Poslodavci i sindikat traže svoja ministarstva

    Socijalni partneri ubrzano pišu zahtjeve koje će proslijediti na adresu Vlade RS kako bi ih uvrstili u ključna dokumenta za iduću godinu, a poslodavci i sindikat ovaj put imaju istu želju – da dobiju ministarstva koja će se baviti isključivo njihovim problemima.
    Iz Unije udruženja poslodavaca RS naveli su da su pri kraju pisanju zahtjeva koje polovinom mjeseca planiraju proslijediti Vladi RS koja je već i otpočela aktivnosti na izradi programa ekonomskih reformi za period 2023-2025. godina.
    – Naš najveći zahtjev jeste da se podignu kapaciteti Ministarstva privrede i preduzetništva, odnosno da se formira ministarstvo ekonomije pod čijim okriljem bi bili svi sektori iz ostalih ministarstava koji imaju veze sa privredom. Trenutno po ministarstvima imamo razne resore koji su vezani za privredu, a koji se nedovoljno bave problemima – kazao je “Glasu Srpske” predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.

    Podvukao je da je zbog toga osnovni zahtjev formiranje jakog ministarstva ekonomije u kojem bi bili resori za drvnu, ali i metalnu i elektroindustriju, IT sektor, turizam, ali i ostali resori koji se odnose na privredu.

    – Trenutno nas je malo prisutno u ministarstvima energetike, privrede, turizma, poljoprivredi, IT-a. Ta ministarstva nedovoljno se bave tim sektorima. Zbog toga tražimo ministarstvo kako bismo svi, koji proizvode i stvaraju pare, bili na jednom mjestu i imali jednake uslove poslovanja – podvukao je Trivić i dodao da će zamoliti Vladu da odmah počnu sa izmjenama Zakona o republičkoj upravi kako bi taj akt dočekao novi saziv vlade i otvorio mogućnost da se zacrtano realizuje što prije.

    Naglasio je da će zahtijevati i reorganizaciju Razvojne agencije, APIF-a, kao i stavljanje IRB-a na raspolaganje privredi u punom kapacitetu. Poslodavci će tražiti na izmjene programa podrške za zapošljavanje.

    I iz Saveza sindikata poručuju da usaglašavaju prioritete za iduću godinu koji će proslijediti Vladi u zadatom roku. Ovaj put kao i poslodavci imaju istu želju, a to je da dobiju ministarstvo rada koje će se baviti isključivo tom oblasti.

    – Imaćemo određene smjernice kada je riječ o koncipiranju nove vlade. Zahtijevaćemo reformisanje Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, odnosno da imamo samo ministarstvo rada. Mi imamo drugačije poglede na oblast rada. Formiranjem ministarstva rada mnoge probleme bismo kvalitetnije i brže rješavali – rekla je “Glasu” predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić i podvukla da bi ministarstvo ekonomije koje traže privrednici i rada koje zagovaraju oni mogli doći do daleko boljih i bržih rješavanja problema privrede i bolje pozicije radnika.

    Naglasila je da će insistirati i na korjenitim promjenama rada Inspektorata RS, ali i da će zagovarati uređivanje sistema plata.

    – Tražićemo i donošenje novog zakona o zaštiti zdravlja na radu jer je prestojeći prevaziđen. Dostavićemo određene sugestije i za oblast politike zapošljavanja. Zavod za zapošljavanje je institucija koja se isključivo finansira iz novca koji pripada radnicima, odnosno iz doprinosa za nezaposlenost, pa je logično da najveći dio tog novca pripadne onima koji ostanu bez posla – zaključila je Mišićeva.

    Vlada

    Vlada RS razmatrala je juče informaciju o aktivnostima na izradi programa ekonomskih reformi RS za period 2023-2025. godine i koordinaciji aktivnosti vezanih za pripremu toga ključnog dokumenta. Takođe, pred ministrima je juče bio i spisak članova tima za izradu programa ekonomskih reformi RS za trogodišnji period.