VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Dodik obavijestio Šahida da iza sporne inicijative ne stoji BiH

    Dodik obavijestio Šahida da iza sporne inicijative ne stoji BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik obavijestio je Generalnu skupštinu UN da BiH ne stoji iza inicijative da UN usvoji rezoluciju u kojoj se, kako je navedeno, “osuđuje genocid u Srebrenici”, jer o tome u BiH ne postoji konsenzus, rekla je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Ana Trišić Babić.

    Babićeva je istakla da je Dodik u pismu predsjedniku Generalne skupštine UN Abduli Šahidu naveo da u vezi sa tim nije razgovarano, odnosno da je to lažno predstavljanje.

    Ona je precizirala za “Glas Srpske” da je još krajem maja nevladina organizacija pod nazivom “Radna grupa za BiH” uputila u UN sporni prijedlog rezolucije, te da je problem što stalna misija BiH u Njujorku, koju predvodi Sven Alkalaj, a na osnovu instrukcija ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković, predstavlja tu njihovu inicijativu kao zahtjev BiH.

    Babićeva navodi da je Dodik u pismu Šahidu istakao da “Alkalaj ima krivične prijave zbog antiustavnog ponašanja, te da svi ti navodi na kojima insistiraju vode ka previranju”.

    “Jednostavno je u pismu naveo da iza sveg tog djelovanja ne stoji BiH”, istakla je Babićeva.

    Prema njenim riječima, svi ti pokušaji sada u proceduri da sporni dokument završi na dnevnom redu kako bi o njemu glasale zemlje članica UN na Generalnoj skupštini.

  • Odluka o bh. kandidaturi za EU u foto-finišu

    Odluka o bh. kandidaturi za EU u foto-finišu

    Zbog pritiska pojedinih zemalja EU, BiH je bliže kandidaturi za članstvo nego što je bila prije preporuke Evropske komisije prošle sedmice da Ukrajini i Moldaviji bude dodijeljen status kandidata za članstvo, a BiH ne.

    Međutim, svi sagovornici “Nezavisnih novina” upozoravaju da se radi o odluci političke prirode i da samo 27 premijera i predsjednika EU imaju ekskluzivno pravo da odluče hoće li dodijeliti status bilo kojoj zemlji, uključujući BiH i Ukrajinu, ili neće. Podsjećanja radi, Evropska komisija je liderima EU preporučila da dodijele status kandidata Ukrajini i Moldaviji, a što se tiče BiH, smatra da je prvo potrebno pokazati neki napredak u ispunjavanju 14 preporuka u Mišljenju Evropske komisije, ali lideri nisu obavezni da prihvate preporuku ovog izvršnog evropskog tijela.

    Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske komisije, po svemu sudeći napravila je mali uzmak prema BiH jer je u intervjuu austrijskom listu “Wiener Zeitung” rekla da je 14 prioriteta za BiH uslov za otpočinjanje pregovora, što je naredna faza nakon dobijanja statusa kandidata. Iako je i u samom Mišljenju Evropska komisija naznačila da 14 prioriteta nisu uslov za kandidaturu, već da BiH mora demonstrirati napredak njihovim ispunjavanjem, ova izjava Fon der Lejenove bi mogla značiti omekšavanje pozicije Evropske komisije uoči sjednice Evropskog savjeta na kojoj će se odlučivati o proširenju.

    Na pitanje novinara zašto Ukrajina, a ne BiH, Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, juče je objasnio da se 24. februara i, kako je rekao, invazijom Rusije na Ukrajinu, svijet promijenio.

    On je, međutim, takođe naznačio da je pozitivno mišljenje Ukrajini zasnovano i na stvarnom napretku, poput usvajanja antikorupcijskog zakona.

    “Naravno da je važna implementacija, ali je takođe jasno da je to početak dugog puta. Treba biti realističan, članstvo je daleko, ali kandidatski status je prepoznavanje i jak signal zemlji s 40 miliona ljudi koji vode bitku za svoju nezavisnost, ali i za našu slobodu”, rekao je on.

    Što se tiče BiH, on je podsjetio na Mišljenje i 14 prioriteta, kao i da je jako malo urađeno kad je riječ o ispunjavanju obaveza, ali da je istovremeno sve više zemalja u EU koje preporučuju da se za BiH dodijeli kandidatura.

    “Moja uloga ovdje je da se založim za BiH. Iako nisam zadovoljan onim što je urađeno od strane vaših političara, moramo poslati pozitivan signal. To ne bi bila nagrada za vaše političare, nego jasan signal za stanovništvo, da postoji perspektiva za ovu zemlju”, rekao je on.

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da bi nedavanje statusa BiH štetno djelovalo na dogovor lidera u Briselu, koji je postignut uz posredovanje Šarla Mišela, predsjednika Evropskog savjeta, tijela koje će donijeti odluku o BiH.

    Dodik je na svom Twitter profilu obećao da sve potpisano sa dogovora u Briselu treba ispoštovati ako se to desi, ali da u slučaju negativnog raspleta situacije po BiH, dogovor iz Brisela ne važi.

    “Sastanak u Briselu bio je motivisan željom Šarla Mišela da ponudi Evropskom savjetu određen dogovor za političare iz BiH. I dalje stojim iza toga. Ako dobijemo kandidatski status, sve što je tamo dogovoreno treba da bude ispunjeno. Ako nema kandidatskog statusa za BiH, umire i dogovor u Briselu”, napisao je Dodik.

    Nakon sastanka s evroparlamentarcima u Sarajevu, Dodik je izrazio nezadovoljstvo zbog 14 prioriteta, za koje je rekao da djeluju kao kazna, i dodao da postavljanje visokog predstavnika bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN predstavlja kršenje pravnog sistema. Takođe je istakao da RS želi EU integracije, ali da nije spremna da se odrekne svoje autonomije.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost uticajnog instituta iz Berlina, kaže za “Nezavisne novine” da je zasad nemoguće reći hoće li BiH dobiti kandidaturu jer, kako je rekao, istorija pokazuje da mnogo odluka zavisi od trenutnih odnosa evropskih lidera i brojnih manjih faktora.

    On, međutim, ističe da bi za region bila odlična vijest ako bi Savjet donio barem neke od četiri odluke za koje on smatra da bi bile od velike važnosti.

    “Prva odluka bi bila da se BiH, Kosovu, Ukrajini i Moldaviji dodijeli kandidatura za članstvo u EU, a druga da se Crnoj Gori ponudi mjesto 28. članice Unije do 2025. godine”, kaže on i dodaje da je to godina do koje bi Crna Gora imala razumno dovoljno vremena da završi reforme koje bi bile uslov za članstvo.

    Dalje, kako ističe, EU bi trebalo da kaže da svih pet zemalja zapadnog Balkana mogu postati punopravne članice do kraja decenije pod uslovom da se reformišu, posebno kad je u pitanju vladavina prava, ali i pod uslovom da EU prilagodi svoj institucionalni okvir.

    Faris Kočan, slovenački ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, ocjenjuje da će prioritet na Balkanu imati Sjeverna Makedonija i Albanija, odnosno odblokiranje pristupnih pregovora.

    “U tom smislu očekujem da će pažnju na samitu imati i inicijativa ‘Otvoreni Balkan'”, naglasio je on i istakao da je potencijal pokazao i Berlinski proces, koji zagovara Njemačka.

  • Dodik: Srpska će graditi dvije elektrane na gas

    Dodik: Srpska će graditi dvije elektrane na gas

    Srpska će graditi dvije elektrane na gas, potvrdio je za ATV, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, poslije povrtka iz Rusije. Instalisana snaga, svake od elektrana biće 600 megavata, što bi obezbijedilo energetsku stabilnost Srpske u narednih 50 godina.

    “Ranije je to bilo negdje na prostoru gdje je danas Incel. Nakon toga je u blizini Prijedora, trebalo bi da se grade te dvije elektrane. to je veoma zahtjevan investicija, to će biti preko milijardu i po evra ulaganje. Tu treba rješiti mnogo strvari, ali mi smo odlučni da to radimo. To je zelena energija, to su obnovljivi izvori, to ne zagađuje i to daje energetsku sigurnost ovom našem kraju”, izjavio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    To će biti zajednički projekat, Republike Srpske i Rusije, kaže Dodik, u kome će Srpska biti manjinski partner. Obaveza Republike Srpske će biti da provede procedure, a ruska strana je spreman da finansira. Preduslov za ovaj projekat je gasovod od Bijeljine do Banjaluke i Prijedora.

    “U Sarajevu imamo već nekoliko godina zastoj u pogledu dobijanja dozvole da se iz Srbije pređe u Republike Srpske, preko granične linije, odnosno Drine i da to u Sarajevu namjerno opstruišu”, dodaje Dodik.

    Prepreke na putu gasifikacije, Federacije i Republike Srpske, trebalo bi da otkloni razgovor dva premijera Viškovića i Novalića.

    “Da mi po pitanju zapadne konekcije, koja treba iz smejra Hrvatske, preko Posušja da uđe u BiH, da ćemo mi sa strane Republike Srpske dati saglasnost, pod uslovom da Federacija da saglasnot za istočnu konekciju da u okolini Bijeljine ili Pavlovića mosta izvrši se konekcija, prelaz preko Drine u Srpsku”, kaže Radovan Višković, predsjednik Vlade Srpske.

    Ranije je potpisan sporazum između kompanija “Srbija Gas” iz Novog Sada i “Gas- Res” iz Banjaluke o zajedničkoj izgradnji gasovoda od Inđije preko Bijeljine – Banjaluke – Prijedora do Novog Grada. Planirano je da pristupna interkonekcija bude Novo Selo kod Bijeljine.

    Gasovod će biti dugačak 325 kilometara, a okvirno procijenjena vrijednost projekta je oko 125 miliona evra.

  • Višković o povećanju plata

    Višković o povećanju plata

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas u Banjaluci da skoro svaki gradonačelnik, pa čak i većina načelnika u Republici Srpskoj, ima veću platu od premijera.

    Komentarišući povećanje plata u javnom sektoru za 10 odsto, Višković je rekao da su povećane i plate članova Vlade, kao i svih državnih službenika.

    “To je rezultat dogovora sa sindikatima. Bilo je reakcija određenih ministara da će bez korekcije ministarskih plata pomoćnici ministara sa platama doći na nivo ministara”, rekao je Višković novinarima u Banjaluci.

    Prema njegovim riječima, plata premijera u Republici Srpskoj po visini nije ni u prvih 1.500.

    “Često sam govorio u javnosti da skoro svaki gradonačelnik, a čak i većina načelnika, imaju veću platu nego premijer. O javnim preduzećima da i ne govorim”, naveo je Višković.

  • Ganićeve krivične prijave protiv tužilaca – pritisak na svjedoke

    Ganićeve krivične prijave protiv tužilaca – pritisak na svjedoke

    1. Juna 2022. 14:24 BLportal_IV
      Krivična prijava koju je pravni tim Ejupa Ganića, jednog od optuženih za ratni zločin u Dobrovoljačkoj, podnio protiv tri tužioca Tužilaštva BiH angažovana u ovom predmetu, predstavlja pravni nonsens, nedopustiv pritisak na svjedoke i njihovo zastrašivanje, smatra direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.
      “Ovdje se radi o pravnom nonsensu da optuženi za ratne zločine nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici podnose krivičnu prijavu zbog, kako se navodi, nekih pogrešaka u toku istrage i zlopupotrebe položaja”, rekao je Kojić Srni.

    Kojić ističe da to u stvari može biti predmet njihovog dokazivanja na samom Sudu, a ne podnošenje krivične prijave.

    On smatra da je ovo nastavak ogromnog pritiska optuženih na Tužilaštvo i Sud BiH, čime svjedoke žele obeshrabriti i zastrašiti da ne bi svjedočili o onome što su vidjeli i doživjeli u Doborovoljačkoj maja 1992. godine u Sarajevu.

    Kojić je poručio da niko od svjedoka ne treba da strahuje jer su ovo samo neke od metoda kojim optuženi pokušavaju da prikažu kako su dominantni i mogu uticati na postupak, što se neće desiti.

    “Ohrabrujem sve svjedoke i sve ljude koji su uključeni u sam postupak da ovo u stvari bude podsticaj da se predmet što prije okonča i da se zadovolji pravda osuđujućom presudom”, naglasio je Kojić.

    Pravni tim optuženog Ganića podnio je krivičnu prijavu protiv vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanka Kajganića i tužilaca Gordane Tadić i Gorana Salihovića, jer su, kako je navedeno, počinili krivična djela u istrazi predmeta “Dobrovoljačka”.

    Sud BiH podigao je u maju optužnicu protiv 10 lica u predmetu “Dobrovoljačka”, osumnjičenih da su 3. maja 1992. godine u Sarajevu izvršila napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, koja je bila pod pratnjom mirovnih snaga UN.

    Osim Ganića, optuženi su i Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.

    Uz optužnicu predloženo je saslušanje 277 svjedoka, kao i više vještaka, a priloženo je više od 500 materijalnih dokaza kojima se potkrepljuju navodi optužnice.

  • Džakula: Nisam pristalica “Otvorenog Balkana”

    Džakula: Nisam pristalica “Otvorenog Balkana”

    Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, rekao je da će ta institucija provesti eventualnu političku odluku da BiH uđe u “Otvoreni Balkan”, ali da on lično nije pristalica te ideje.

    “To bi značilo da cijeli zapadni Balkan bude carinska unija, nešto po principu EU, bila bi jedinstvena carinska politika, a poreska politika bi bila na nivou država. To je pitanje za političare i stvar je politike kako će se dogovoriti i u kom smjeru će se ići”, rekao je Džakula.

    Dodao je da kod “Otvorenog Balkana” države gube carinski suverenitet, te da se postavlja pitanje koliko bi se to odrazilo na prihode svake od tih članica.

    “U svakom slučaju UIO će provesti svaku od eventualnih odluka, a na politici je da se dogovori da vidi ima li ili nema prednosti. Ako hoćete moje osobno mišljenje, ja nisam pristalica te ideje”, rekao je Džakula.

  • BiH pozvana na madridski samit NATO

    BiH pozvana na madridski samit NATO

    Bosna i Hercegovina, kao zemlja partner, pozvana je na predstojeći NATO samit koji će biti održan u Madridu 29. i 30. Juna.

    Delegaciju Bosne i Hercegovine predvodiće ministar odbrane Sifet Podžić, a samit će okupiti lidere NATO koji će u glavnom gradu Španije razgovarati o važnim pitanjima sa kojima se Alijansa suočava, saznaje Kliks.

    Dvodnevni skup u Madridu odrediće strateški smjer NATO za sljedeću deceniju i više, osiguravajući da Alijansa nastavi sa prilagođavanjem svijetu koji se mijenja i da milijardu ljudi, koliko stanovnika broje članice, čuva na sigurnom.

    Samit je sazvan s ciljem da se osigura da NATO nastavi ispunjavati svoju ključnu svrhu i najveću odgovornost, a to je osiguravanje kolektivne odbrane za svoje zemlje članice.

    Iako BiH nije članica NATO, Sjevernoatlantski savez je odavno prepoznao kao ključnog partnera na Balkanu, a naročito u vrijeme ruske agresije u Ukrajini.

    – Bosna i Hercegovina je cijenjen partner za NATO. Podržavamo vaš suverenitet i integritet i ostajemo posvećeni evroatlantskim aspiracijama. NATO podržava mir i stabilnost u BiH. Naš dijalog i kooperacija važnija je nego ikada zbog ruskog rata u Ukrajini i malignog uticaja u regiji – rekao je Stoltenberg prošlog mjeseca nakon sastanka s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem.

    Naglasio je kako će NATO učiniti više da stane uz partnere što uključuje i razvoj novih odbrambenih kapaciteta i kooperaciju u cyber sigurnosti i borbi protiv terorizma.

    Uoči samita u Madridu Jens Stoltenberg izjavio je da će NATO proglasiti da Rusija više nije partner, nego prijetnja po sigurnost, mir i stabilnost.

  • Ganićevi advokati podnijeli krivičnu prijavu protiv tužioca zbog predmeta “Dobrovoljačka”

    Ganićevi advokati podnijeli krivičnu prijavu protiv tužioca zbog predmeta “Dobrovoljačka”

    Pravni tim bivšeg člana Predsjedništva Republike BiH Ejupa Ganića podnio je krivičnu prijavu protiv tri tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, za koje smatraju da su počinili krivična djela u istrazi predmeta “Dobrovoljačka”.

    Senad Pećanin, koji je na čelu pravnog tima, potvrdio je za Kliks da je krivična prijava podnesena, i to protiv v.d. glavnog tužioca državnog tužilaštva Milanka Kajganića te tužioca Gordane Tadić i Gorana Salihovića.

    Najavljeno je da će protiv njih pred Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) biti podnesene disciplinske prijave.

    Ocijenjeno je da su oni počinili krivična djela “Zloupotreba položaja ili ovlaštenja” i “Nesavjestan rad u službi”. Ganićevi advokati smatraju da su spomenuti tužioci svjesno opstruisali istragu u predmetu “Dobrovoljačka”, odnosno u krivičnom predmetu protiv Ejupa Ganića. Tvrdi se da su navedeni tužioci poduzimali radnje suprotne vršenju tužilačke funkcije.

    Podsjećamo, Sud Bosne i Hercegovine je nedavno potvrdio optužnicu protiv deset osoba osumnjičenih u predmetu “Dobrovoljačka”.

    Osim Ganića, optuženi su bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Ismet Dahić, ratni član Štaba Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine (TO BiH) Zaim Backović, penzionisani generali Hamid Bahto, Hasan Efendić i Fikret Muslimović, komandant u Armiji Republike Bosne i Hercegovine (AR BiH) Jusuf Pušina, bivši načelnik Policijske stanice Stari Grad Enes Bezdrob i komadant odreda Bosnae 52 Mahirr Žiško.

    Optuženi su početkom ovog mjeseca od VSTV zatražili da preispita djelovanje Tužilaštva Bosne i Hercegovine u ovom predmetu.

  • Deda Đorđe više nije čuvar groblja na Zejtinliku, evo ko ga je zamijenio

    Deda Đorđe više nije čuvar groblja na Zejtinliku, evo ko ga je zamijenio

    Dobar dan. Ja sam Krstimir. Dobro nam došli, tako goste, uz topao osmijeh i čvrst stisak ruke, dočekuje novi čuvar Srpskog vojničkog groblja na Zejtinliku u Solunu.

    Naslijedio je 94-godišnjeg Đorđa Mihailovića, legendarnog čuvara, koji je, kako Krstimir Copas (Tzopas) kaže, rođen u čuvarskoj kućici na Zejtinliku, tu proveo detinjstvo, mladost i cijeli život.

    Na pitanje da li i njegovi potomci leže na groblju, pa je tako dobio posao, on kaže da nema potomaka na Zejtinliku, nego je to mjesto dobio zahvaljujući povjerenju koje je stekao.

    – Ja sam već 30 godina u Solunu. Sarađivao sam kroz građevinsku firmu u kojoj sam radio sa našim konzulatom ovdje, i stekao sam povjerenje, tako da su mi ponudili da postanem čuvar – priča Krstimir, piše Telegraf.

    Prethodno se pričalo da će deda Đorđa naslediti njegov nekadašnji zamjenik Predrag Nedeljković iz Kraljeva, ali pošto mu je krajem prošle godine istekao ugovor, nije mu produžen.

    Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković napisao je 24. decembra prošle godine na Instagramu da će “država umjeti da zaštiti našeg čestitog starinu Đorđa Mihailovića i naše vojničko groblje Zejtinlik od samovolje, bahatosti i nedoličnog ponašanja pojedinaca. Čuvari naše svetinje mogu da budu samo izvanredni ljudi, koji su moralno i na svaki drugi način dostojni veličine naših predaka na Solunskom frontu, a Predrag Nedeljković nije takva osoba”.

  • Delegacija Zelenih sa Dodikom

    Delegacija Zelenih sa Dodikom

    Delegacija Zelenih iz Evropskog parlamenta i njemačkog Bundestaga boravi u posjeti Banjaluci, a danas bi trebalo da razgovaraju sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.

    Evropski parlamentarci imali su odvojene sastanke sa potpredsjednikom NSRS, predsjednicom Zakonodavnog odbora i Odbora za evorpske integracije, kao i predsjednicima opozicionih stranaka.

    Poruka Zelenih je da nema kandidatskog statusa dok su, za njih, sporni zakoni Narodne skupštine na snazi. Među njima, i onaj o neutralnosti u rusko-ukrajinskom sukobu.