Kategorija: Vijesti

  • “U subotu početak izgradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor”

    “U subotu početak izgradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će u subotu, 6. novembra, početi izgradnja auto-puta Banjaluka-Prijedor i istakao da će naredne godine u Srpskoj biti uloženo 500 miliona KM za infrastrukturne projekate.

    “Važno je da smo zajedno i da možemo da realizujemo značajne projekte u lokalnim zajednicama. Godinama je traženo da bude završena saobraćajnica Saračica-Čokorska polja i sada možemo biti zadovoljni”, rekao je Dodik u obraćanju, nakon što je otvorio ovu obnovljenu saobraćajnicu u Banjaluci.

    On je istakao da je sredstva za navedenu saobraćajnicu izdvojila Vlada Republike Srpske.

    “Veoma je lijepo biti sa vama ovdje i kada u izazovnim vremenima realizujemo važne projekte. Naredne godine uložićemo 150 do 200 miliona KM u izgradnju i obnovu magistralnih puteva u Srpskoj, a sve snage smo usmjerili da sagradimo auto-put od Doboja do Bijeljine kako bi se povezali sa Beogradom”, kaže Dodik.

    On je ocijenio da Banjaluka, kao najveći gad Republike, zaslužuje da funkcioniše nesmetano.

    “Republika Srpska kvalitetno funkcioniše, a penzije i plate uredno ćemo isplaćivati. Plate ćemo povećati početkom naredne godine i sigurno je da nemamo izazova”, istakao je Dodik.

  • “Nemam ko većina Srba mišljenje o svemu” Vučić poručio da neće komentarisati Šmitov izvještaj dok ga detaljno ne pogleda

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je vidio sa portala da su u izvještaju Kristijana Šmita glavne optužbe na račun Republike Srpske i kako žele da ruše Dejtonski sporazum, ali da smatra da je problem u tome što su svi drugi pokušavali da to urade.

    Vučić je napomenuo da nije pročitao Šmitov izvještaj o BiH i da ne bi da ga komentariše dok ga cijelog i s pažnjom ne pročita.

    – Nemam ko većina Srba mišljenje o svakom pitanju. Video sam sa portala i da su glavne optužbe na račun Republike Srpske i kako žele da ruše Dejtonski sporazum. Ali, mislim da je problem u tome što su svi drugi pokušavali da to urade. Ponavljam, želim s pažnjom to da prvo pročitam – rekao je Vučić za TV Pink.

    On je rekao da, kada se govori o BiH, Srbija čini sve da pomogne kada je ta pomoć potrebna, te podsjetio koliko vrsta pomoći je Srbija uputila BiH.

    – Oko BiH mi učinimo sve, damo vakcinu, gas, gradimo auto-puteve prema njima. Popravljamo odnose sa Crnom Gorom. Nacionalna ambicija su nam ekonomija, mir u regionu, populaciona politika bez koje ništa što radimo ne vrijedi, a jedan od ciljeva treba da bude i zelena agenda, kao i snaga i mogućnost Srbije da odgovori na sve bezbjednosne i političke izazove – rekao je Vučić.

    On je napomenuo da je napravljen izuzetak u poštovanju međunarodnog javnog prava.

    – Zato mi je i smiješno da danas pričaju o pravu i pravdi, to je glupost. Samo Srbija nema pravo na samoopredeljenje i nema pravo ni na šta, već su nas bombardovali – rekao je Vučić, koji boravi u Glazgovu na klimatskom samitu.

    On je rekao da u Srbiji vide uvijek potencijalnu opasnost i da nju treba, kad god izbije na prvo mjesto po ekonomiji, skratiti, sabiti, da ne bi “ugrožavala” druge u regionu.

    – Ovo su činjenice, mi toga treba da smo svjesni, samo oni ne treba da govore o otvaranjima Pandorine kutije i tome kako smo samo mi izvor sveg zla. Mi možemo da se borimo za snažniju ekonomiju, brži napredak Srbije, da sarađujemo sa regionom i to je najvažnije za nas – kaže Vučić.

    On je dodao da će insistirati narednih dana na nacionalnoj ambiciji, koja podrazumijeva da je Srbija ekonomski najrazvijenija u regionu, da ima što bolje odnose sa komšijskim državama.

  • Dodik: Ono što je bitno za Srpsku nema stranački predznak

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je ideja da se svi okupe oko fundamentalnih pitanja za Republiku Srpsku i da bi bilo normalno da ono što ugrožava Srpsku svi odbace, ali i ukazao da priča o jedinstvu vlasti i opozicije postaje floskula.

    “Ako je Ustavni sud BiH onaj koji odlučuje van Ustava to je opasno za Republiku Srpsku. Onda se svi alarmi pale i sva zajednica se mora usmjeriti da se brani, a najlakši način je da budemo svi jedinstveni u tome”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Dodik je podsjetio da je prije mjesec dana, kada je Ustavni sud BiH donio odluku o šumama, opozicija prva tražila da se održi posebna sjednica i da se to odbaci.

    “Sada ih nema. Ne želim ovdje da vodim nikakvu političku bitku, ali smatram da ono što je ključno za Republiku Srpsku nema stranački predznak i da svi oko toga treba da budu okupljeni”, istakao je Dodik.

    On je rekao da ne želi da iritira opoziciju stalnim pozivima, ali je naglasio da je uvijek spreman da bude dio cjelokupnog odgovora Republike Srpske na ugrožavanje.

    Dodik je podsjetio da je vladajuća koalicija juče u Banjaluci razmatrala izradu dokumentacije za Narodnu skupštinu koja se odnosi na povratak prenesenih nadležnosti.

    “Idemo u to da preispitamo sve stvari koje su donesene mimo Ustava, bilo od visokog predstavnika ili Ustavnog suda BiH, koji je postao inkvizicijski sud, sud represije, u kome nema prava. To je politički sud, koji je odlukama prema Republici Srpskoj pokazao da ima samo politički cilj”, naglasio je Dodik.

    Ako su šume, kaže Dodik, oduzete Republici Srpskoj, a ostaju u vlasništvu Federacije BiH i Brčko distrikta, onda je jasno o čemu se radi.

    “Mi nismo oni koji bi pristali da nas dovedu do prazne ljušture i zato se borimo pravnim sredstvima. Ništa se ovdje ne dešava, osim zakonodavne aktivnosti našeg parlamenta. Mi ne ulazimo ni u šta što nije nadležnost Republike, ne diramo nijednu nadležnost koja pripada BiH”, kategoričan je Dodik.

    Sa druge strane, tvrdi Dodik, prijeti se nasiljem da bi se sačuvale nadležnosti otete od Republike Srpske.

    “To neće ići i Republika će to staviti na dnevni red. Vladajuća koalicija je dogovorila da ćemo se ponovo naći početkom iduće sedmice. U međuvremenu svi će, u okviru svojih političkih partija, analizirati akte koje su pripremile radne grupe. Mi smo danas te akte dostavili i opoziciji. Ako su voljni da pričaju na te sadržaje, može”, istakao je Dodik.

    Produžiti mandat EUFOR-u, ali Šmit nema šta da traži
    Dodik je izjavio da nema ništa protiv da Savjet bezbjednosi UN produži mandat EUFOR-u u BiH, ali da visoki predstavnik nema više šta da traži u BiH.

    Komentarišući predstojeću sjednicu Savjeta bezbjednosti UN o stanju u BiH, Dodik rekao da se ovaj put definitivno odlučuje da li ima ili nema visokog predstavnika u BiH.

    “Ja mislim da visokog predstavnika nema i neće ga ni biti! Sve ono što bi on donosio i prijetnje da bi koristio bonska ovlaštenja – neka koristi, to nema nikakvog značaja u Republici Srpskoj”, istakao je Dodik.

    Dodik je ponovio da Šmit treba da ode u Savjet bezbjednosti UN i pribavi potvrdu da je imenovan, onda će se ovdje razgovarati.

    “Šmit je isključivo u funkciji muslimana i sprovođenja njihove politike u BiH. Ono što je on napisao u svom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN je puno klevetanja Srba i Republike Srpske i ponešto Hrvata”, istakao je Dodik.

    On je naveo da u Šmitovom izvještaju nema gotovo pasusa da nije oklevetana Republika Srpska i Milorad Dodik.

    “Šmit je samo u funkciji opravdanja muslimanskih interesa ovdje, a njegov izvještaj je pun laži, netačnosti i spekulacija i zato neće proći u Savjetu bezbjednosti UN”, ponovio je Dodik.

    On je dodao da je Šmit politički motivisan, te da bi trebalo da štiti slovo Dejtonskog sporazuma.

  • Vučić u Glazgovu: “Velika prilika za Srbiju”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uzeo je učešće na Samitu o klimatskim promenama – COP26 u Glazgovu.

    Tom prilikom zahvalio se na gostoprimstvu i izjavio da je privilegovan što predstavlja Srbiju na samitu.

    “Na samom početku, osećam obavezu da se zahvalim Borisu Džonsonu i vladi Njenog veličanstva na posebnoj gostoprimljivosti. Čast mi je da predstavljam Srbiju na ovom visokom mestu gde raspravljamo o najvažniji temi današnjice – zaštiti klime”, rekao je predsednik Srbije.

    Kako je dodao, svi smo saglasni u tome da moramo investirati u zaštitu klime, kao i da se nove generacije moraju obrazovati “tako da ne smeju grešiti kao naše i naškoditi planeti”.

    “Velika mi je čast što Republika Srbija kopredsedava ovim skupom, ovo je velika šansa za Srbiju i vidimo poseban doprinos našeg ekspertskog tima u finalizaciji pregovora o implementaciji Člana 6. Pariskog sporazuma, koji se odnosi na uspostavljanje globalnog tržišnih i netržišnih mehanizama za redukciju emisije gasova sa efektom staklene bašte”, ocenio je.

    Prema njegovim rečima, milijardu evra je prikupljeno za zelene projekte u našoj zemlji, a prihod od zelenih obveznica biće iskorišćen za dodatna ulaganja u obnovljive izvore energije i unapređenje cirkularne ekonomije.

    Predsednik Srbije je istakao da Srbija želi da kao rezultat do 2050. godine godine prilagodi kroz nove, industrije i nova radna mesta, kako bi se smanjio efekat staklene bašte. On je istakao i pitanja kojima bi trebalo da se pozabavimo, a neka od njih bi trebalo daju odgovore koja će biti interesna stopa, kako da se pristupi interesnim fondovima, kako da se tretiraju nuklearne elektrane, kako da se grade obnovljivi izvori energije…

    “Kako ćemo rešavati sisteme javnog duga, kako ćemo tretirati cene prirodnog gasa. Došao sam ovde da korostim električno vozilo od Londona do Glazgova, kako ćemo uspeti da mikrokobalt, koji nastaje od tih vozila preradimo…”, rekao je Vučić.

    Naš zeleni plan je u velikoj meri povezan sa ekonomskom stabilnošću zemlje, naglasio je.

    “Svi znamo šta je naš krajnji cilj, a moramo mnogo da radimo, da budemo 100 posto posvećeni i iskreni”, napomenuo je predsednik.

    Ljudi zavise od primene ovih planova, tvrdi on.

    “Veliki Šekspir je rekao da treba pisati za one koji hoće da slušaju, a ako ovu trku izgubimo, neće ostati ništa za našu decu”, zaključio je.

    Predsednik je prethodno poručio da je borba protiv klimatskih promena, borba za zdraviju životnu sredinu je borba za budućnost, borba za generaciju mladih koja ne želi i nema vremena da čeka.

    “Neće biti lako, jer ta borba zahteva mnogo novca i posvećenog rada, ali nemamo prava na neuspeh”, naveo je predsednik danas u objavi na Instagramu.

    Podsetimo, Vučić je, uoči početka skupa, poručio da će Srbija mnogo uraditi na polju Zelene agende i na garantovanju energetske bezbednosti građanima.

    “U prelepoj Škotskoj danas razgovaramo o klimatskim promenama i merama koje svi moramo da preduzmemo kako bismo zaštitili život i sigurnu budućnost ljudi na Zemlji”, napisao je Vučić ranije na Instagramu, uz fotografiju iz Glazgova.

    Predsednik je poručio i da će Srbija, svakako, mnogo toga da uradi na polju Zelene agende, ali i garantovanju pune energetske bezbednosti za naš narod.

    “Pravo mesto da po ovom pitanju razgovaram sa svetskim liderima”, dodao je on.

  • Dodikov savjetnik reagovao: Izvještaj Kristijana Šmita kao da je pisala SDA

    Dodikov savjetnik reagovao: Izvještaj Kristijana Šmita kao da je pisala SDA

    Da je neko tražio od SDA ili neke druge stranke iz Sarajeva da dostavi izvještaj Savjetu bezbjednosti UN o situaciji u BiH, taj dokument bi bio bukvalno identičan kao izvještaj građanina Kristijana Šmita, izjavio je Srni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH za pravna pitanja Milan Tegeltija.

    “To govori sve o njegovom sadržaju, kvalitetu i pristrasnosti. To takođe govori dodatno u prilog svima koji ističu prevaziđenost OHR-a u BiH, koji više nije rješenje nego dio problema u BiH”, istakao je Tegeltija.

  • “Srbija dala Sarajevu dovoljno gasa da se niko ne smrzne, daće i danas”

    “Srbija dala Sarajevu dovoljno gasa da se niko ne smrzne, daće i danas”

    Direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović rekao je da je Srbija, i pored havarije na gasovodu u Bugarskoj, dala gas Sarajevu i Tuzli, te da će to učiniti i danas.

    “Dali smo juče dovoljne količine gasa da se niko ne smrzne. Daćemo im i danas. Nismo još ni potpisali papire, ali nema veze”, rekao je Bajatović.

    Bajatović je naveo da je sa partnerima dogovoreno da Srbija i danas uveze pet miliona kubnih metara gasa i istakao da problema u snabdijevanju neće biti, a da se otklanjanje kvara na cijevi na gasovodu u Bugarskoj očekuje do ponoći.

    “Danas će biti dodatnih pet miliona i biće nastavljeno dok god treba. ‘Srbijagas’ je poslovala kako treba i ima para, ali u Evropi nema gasa. Međutim, partneri su razumjeli situaciju, nismo koristili mehanizme za pomoć, već sarađujemo u regionu”, rekao je Bajatović za Televiziju “Pink”.

    On je dodao da je “Srbijagas” u najkraćem mogućem roku uspio da obezbijedi dodatnih pet miliona metara kubnih gasa, najvećim dijelom iz Mađarske, ali nešto i iz Austrije i Ukrajine.

    Bajatović je dodao da je do kvara došlo, jer se gasovodna cijev “pocijepala”, ali ne na novoizgrađenom Balkanskom toku.

    “Kako se to desilo, još uvijek se ne zna. Istraga je dugo trajala, kvar nije mali, rijedak je i neobičan. Srećom pa cijevi nisu spiralne”, naveo je on.

    Bajatović je rekao da su zalihe gasa u Srbiji trenutno na 400 miliona metara kubnih, ali da će biti izgrađeno još jedno skladište od milijardu metara kubnih.

    On smatra da treba u Srbiji izraditi barem dvije gasne centrale, pa čak i dvije elektrane prebaciti na gas da se smanji emisija ugljen-dioksida.

    Što se tiče nuklearki, Bajatović je rekao Srbiji treba jedna atomska centrala na njenoj teritoriji, ali da je za izgradnju nuklearke potrebno sedam godina, a za potrebne papire do tri godine.

    “Mi je ne možemo dobiti ranije, u najboljem slučaju za 12 godina da bude spremna za isporuke energije”, rekao je Bajatović.

    On je podsjetio da je Srbija dala saglasnost za nuklearke u Bugarskoj i Mađarskoj, te da ne vidi razloga da oni ne daju saglasnost Srbiji 50 kilometara od granice.

    Bajatović je rekao da će Srbija industrijski rasti, da je potrebno sve više energije i da se treba razmišljati na duži rok.

  • U BiH gotovo da i nema dokumenata jugoslovenske službe: Udbine tajne završile u privatnim arhivama

    Od dosijea Udbe koji su ostali u BiH nakon raspada bivše Jugoslavije, a koji se trenutno nalaze pod kontrolom OBA, ostao je samo mali dio, i to uglavnom manje interesantnih dokumenata, jer je najveća količina tih tajnih spisa po izbijanju rata završila u rukama pojedinih bošnjačkih, ali i hrvatskih kadrova koji su im u to vrijeme imali pristup.

    Kaže ovo za “Glas Srpske” bivši operativac jugoslovenske i srpske Službe državne bezbjednosti Božidar Spasić komentarišući izvještaj Evropskog parlamenta o borbi protiv organizovanog kriminala na zapadnom Balkanu, u kojem se navodi da države regiona što prije treba da otvore dosijee jugoslovenskih tajnih službi kako bi se “iskorijenile političke veze sa organizovanim kriminalom”.

    • Po izbijanju rata u BiH određeni kadrovi Službe državne bezbednosti BiH, operativci i načelnici, iskoristili su tu priliku i napravili svoje privatne arhive, a dobar deo tih spisa, koliko mi je poznato, završio je i u sefovima inostranih banaka. Ono što je ostalo uglavnom je poplavljeno. Imena saradnika su zacrnjena, tako da, ukoliko hoćete da ustanovite ko je radio za službu i šta, to gotovo nikako ne možete saznati. Bar ne iz dokumenata koja se još čuvaju – kaže Spasić.

    Ovaj bivši operativac smatra da je zahtjev evropskih diplomata, a koje su u pomenutom izvještaju konstatovale kako vjeruju da su “Udba, KOS i druge službe koristile i kriminalce za svoje djelovanje, te da su to činile i u državama EU u svoje vrijeme, ali i nakon toga”, prije svega politički motivisan čin.

    • Ovde nije u pitanju nikakva borba protiv organizovanog kriminala, već se radi o politici. Žele da otkriju ko su sve bili saradnici Udbe, ali i tajnih službi nastalih nakon raspada Jugoslavije, a koji su radili na tlu EU. Od svega ovog ne treba ništa spektakularno očekivati – objasnio je Spasić dodajući kako je Brisel licemjeran jer opšte je poznato kako sve države, pa i one evropske, koriste ljude iz podzemlja za prikupljanje informacija ili za određene akcije.

    Slično mišljenje ima i bivši pripadnik SDB-a BiH, objašnjavajući kako je samo mali dio tih dosijea ostao, a koji bi možda mogao biti interesantan Briselu, ali i domaćoj javnosti.

    • Ta dokumentacija je nekada čuvana u Sarajevu i ona se po izbijanju rata našla pod nadzorom novih bošnjačkih tajnih službi. Jedan manji dio tih spisa bio je i pod srpskom kontrolom na Zlatištu, ali kako ljudi nisu znali o čemu se radi, spisi su bacani i uništavani. Kada je u pitanju Sarajevo, pojedinci su dio tih dosijea sklonili, a onda ih koristili za kompromitovanje određenih uticajnih ličnosti. Prisjetimo se samo pokušaja diskreditacije Adila Zulfikarpašića. Oni su tada pokušali da iskoriste određena tajna dokumenta kako bi iznudili pare. Koliko mi je poznato, dio tih dokumenata odnijeli su i Hrvati prije početka rata. Tadašnji šef SDB-a BiH je pokupio mikrofilmove i odnio ih prvo u Mostar, a onda u Hrvatsku – kaže ovaj bivši bezbjednjak koji je želio da ostane anoniman dodajući kako arhivu koji trenutno čuva OBA srpska strana nema pristupa, pa čak ni aktuelni kadrovi.

    Smatra i da je ono što je najviše žuljalo evropske zemlje, a prije svega Njemačku, u vezi sa slučajem “Josip Perković”, već rasvijetljeno.

    • Zbog svega toga i na ovaj novi izvještaj treba gledati samo kroz prizmu nekih novih političkih pritisaka na zemlje u regionu – poručio je on.

    Cerić i Izetbegović

    Bivši radnik službe bezbjednosti vjeruje da se u sadašnjim “zvaničnim” tajnim arhivama zemalja u regionu vjerovatno više ne može naći kako je Franjo Tuđman sa Gojkom Šuškom, inače dugogodišnjim saradnikom službe, išao u Ameriku i šta je tamo radio, ali i kako je bivši reis Muhamed Cerić, kodnog imena “Car”, dugo vremena blisko sarađivao sa Udbom.

    • Isto tako postoje indicije i da je Alija Izetbegović jedno vrijeme, nakon što je osuđen na tri godine zatvora, blisko sarađivao sa tadašnjom Kontraobavještajnom službom – kaže on.
  • Cvijanovićeva u Pentagonu: Srpska odlučno brani Dejton i ustavne nadležnosti

    Cvijanovićeva u Pentagonu: Srpska odlučno brani Dejton i ustavne nadležnosti

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović naglasila je, tokom današnjeg razgovora u Pentagonu sa zamjenikom pomoćnika sekretara za odbranu SAD Lorom Kuper, da je Srpska odlučna da brani Dejtonski sporazum i u potpunosti štiti svoje ustavne nadležnosti.

    Tokom susreta je razgovarano o aktuelnim političkim i bezbjednosnim temama u Srpskoj i BiH, te bezbjednosnim izazovima sa kojima se susreću zemlje regiona, a Cvijanovićeva je tom prilikom naglasila čvrstu opredijeljenost institucija Srpske očuvanju mira i stabilnosti.

    Cvijanovićeva je istakla da cijeni dosadašnju saradnju sa SAD u oblasti bezbjednosti, izrazivši uvjerenje da će ona biti nastavljena, što su sagovornice i potvrdile, te zaključile da postoji prostor za civilno-vojnu saradnju, naročito u oblastima civilne zaštite i sajber bezbjednosti, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.

    Predsjednik Srpske naglasila je da institucije Republike Srpske očekuju izbalansiran pristup svih međunarodnih faktora kada je u pitanju BiH i izrazila zabrinutost zbog tendencije da se privatizuju zajedničke institucije i funkcije u njima, i to od jedne političke stranke i jednog konstitutivnog naroda, a na štetu druga dva konstitutivna naroda.

    Cvijanovićeva je upoznala Kuperovu o tome da je Republika Srpska opredijeljena za saradnju sa svima, u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim rješenjima i u skladu sa iskazanom voljom i opredijeljenjem njenih građana.

  • “Grenel nam je dao 7 dana da srušimo Kurtija”

    “Grenel nam je dao 7 dana da srušimo Kurtija”

    Bivši specijalni izaslanik Bele kuće za dijalog Prištine i Beograda Ričard Grenel dao nam je u martu 2020. sedam dana da zbacimo sa vlasti Aljbina Kurtija.

    To je izjavio šef poslaničke grupe DSK u kosovskoj skupštini Arben Gaši, govoreći o premijeru tzv. Kosova.

    On ističe da je Grenel dao jasnu poruka DSK po ovom pitanju i da kako su dani prolazili, pritisak je rastao.

    “Imali smo tačno i jasno napisano da imamo sedam dana da srušimo vladu. I svaki dan stiže poruka, 7, 6, 5 nema ništa novo…Sam američki ambasador je rekao da su na njega vršili pritisak da obore vladu Aljbina Kurtija“, rekao je Gaši za Kanal 10, a prenosi Kosovo onlajn.

    On je dalje istakao da je odnos Kurtijeve vlade arogantan prema opoziciji. Kaže da svaki put kada izađu sa predlozima u Skupštini dobijaju optužbe od vladajuće koalicije, ali da takvo ponašanje, kaže, dovodi do pada poverenja naroda.

  • Političku krizu u BiH rješavati dijalogom, Inckova odluka udar na Dejton

    Političku krizu u BiH rješavati dijalogom, Inckova odluka udar na Dejton

    Političke krize i izazovi u BiH mogu i treba da se rješavaju unutrašnjim dijalogom, uz poštovanje Ustava BiH i njegovih ključnih principa, navedeno je u 26. Izvještaju Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

    “Iako opterećena političkim podjelama i problemima kakvi postoje u brojnim zemljama, BiH je, zahvaljujući Dejtonskom sporazumu, bila mirna i bezbjedna dugi niz godina”, navedeno je u četvrtom dijelu izvještaja pod nazivom “Političke probleme u BiH treba rješavati unutrašnjim dijalogom”.

    U sklopu 26. Izvještaja Vlada je Savjetu bezbjednosti dostavila i nekoliko priloga u kojima obrazlaže zbog čega u BiH nije imenovan novi visoki predstavnik, te napad bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka na ustavni poredak BiH.

    U tekstu se podsjeća da je u posljednjim danima svog mandata, u julu ove godine, doskorašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo cenzorski zakon koji kriminalizuje izražavanje određenih mišljenja o ratnoj istoriji BiH.

    Vlada napominje da Inckova odluka predstavlja protivpravan i destabilizujući udar na Dejtonski sporazum, kao i demokratski ustavni poredak BiH i pravo na slobodu izražavanja.

    Pored toga, navodi se da je odluka nerazborita i ne može biti sprovedena na pravičan način, lišen politizacije.

    “Očigledno je da je nametanje cenzorskog zakona ili bilo kog zakona u BiH od visokog predstavnika nelegalan čin. BiH je suverena država, a njen ustav definiše demokratski sistem za donošenje zakona”, piše u prilogu izvještaja.

    U izvještaju se pojašnjava da bilo koji propis, da bi bio pravno obavezujući, mora usvojiti Parlamentarna skupština BiH u skladu sa Ustavom BiH.

    “Parlamentarna skupština, ne samo da nije usvojila nijedan cenzorski zakon poput Inckovog, nego je u više navrata glasala protiv takvog zakona. Prijatelji BiH u međunarodnoj zajednici često naglašavaju značaj vladavine prava. Nametanje BiH dekreta jednog stranog ambasadora bez ikakvog pravnog ovlaštenja ismijava vladavinu prava u BiH. Inckova odluka podriva suverenitet BiH i u velikoj mjeri unazađuje mogućnost članstva BiH u EU”, stav je Vlade Srpske.

    Ističe se i da Inckov cenzorski zakon predstavlja grubo kršenje prava građana BiH na slobodu izražavanja, koje je garantovano članom Ustava BiH dogovorenog u Dejtonu, kao i Evropske konvencije o ljudskim pravima.

    Evropski sud za ljudska prava jasno je stavio do znanja da države ne mogu usvajati zakone kojima se strogo ograničava i kriminalizuje sloboda govora, čak i kada govor predstavlja poricanje potvrđenog istorijskog genocida.

    U tekstu se naglašava da, ako pravo na slobodu izražavanja iz Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima išta znači, ono mora uključiti i pravo kritikovanja javnih organa.

    “To pravo bilo bi isprazna varka ako bi se dozvolilo zatvaranje pojedinca zbog neslaganja sa odlukom suda ili drugog javnog organa. Ipak, upravo je to ono što Inckova nepromišljena mjera čini”, tvrde u Vladi.

    Inckova mjera, navodi se u dokumentu, tako je loše formulisana i toliko usmjerena protiv Srba da uopšte ne sadrži kriminalizaciju poricanja svakog genocida.

    “Na primjer, prema Inckovoj mjeri, pojedini bošnjački analitičari i istoričari mogu nastaviti da poriču genocid koji je nacistički režim počinio nad Jevrejima, imajući u vidu da taj genocid nije utvrđen presudama međunarodnih sudova. Takođe, prema Inckovoj odluci, bilo bi moguće nazvati neku ulicu po Osami bin Ladenu ili Adolfu Hitleru zato što ta dvojica nikada nisu osuđena za ratni zločin”, dodaje se u izvještaju.

    Vlada ukazuje na to da odluka već izaziva zbrku u sudskim postupcima i optuženima čini nemogućim uživanje prava na pravičan postupak.

    U tekstu se ističe da je ono što Inckovu odluku čini još teže objašnjivom činjenica da je ona bila potpuno nepotrebna, jer Krivični zakon BiH već sadrži odredbu kojom su propisane kazne za svakog ko “javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima”.

    U Vladi navode da pomirenje dolazi sa pravdom, dijalogom i slobodnim istorijskim istraživanjem u traganju za istinom, te da Republika Srpska i njeni lideri snažno podržavaju istragu svih ratnih zločina i privođenje svih ratnih zločinaca pravdi, bez obzira na nacionalnost i počinilaca i žrtava.

    “Zatvaranje onih koji izražavaju određena mišljenja o istoriji, ne samo da je daleko od zalaganja za pomirenje, nego služi jedino produbljivanju nepovjerenja i raspirivanju međunacionalne netrpeljivosti”, poručuju iz Vlade Srpske.

    U tekstu se navodi da su vlast i opozicija u Republici Srpskoj ujedinjeno pružili otpor Inckovom napadu na Dejtonski sporazum i u Narodnoj skupštini 30. jula glasovima svih stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj zauzeli stav da Republika Srpska neće prihvatiti sprovođenje nezakonite Inckove odluke.

    Podsjeća se i da je Narodna skupština, takođe jednoglasno, usvojila skup zaključaka prema kojima, uz usko ograničene izuzetke, politički predstavnici Republike Srpske neće učestvovati u donošenju odluka na zajedničkom nivou dok ne bude razriješeno pitanje Inckove odluke.

    “Pune posljedice političke krize koju je izazvala Inckova nezakonita odluka još nisu jasne, međutim, odluka je još jednom pokazala da OHR ne čini ništa da doprinese miru u BiH, nego samo provokacijama izaziva ozbiljne političke tenzije”, navedeno je u prilogu 26. Izvještaja Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.