VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Banjac: Slijede dogovori oko zajedničkog nastupanja i kandidata na izborima

    Banjac: Slijede dogovori oko zajedničkog nastupanja i kandidata na izborima

    Predsjednik NPS-a Darko Banjac izjavio je danas da je na sastanku partija vladajuće koalicije u Republici Srpskoj dogovoreno održavanje niza susreta na kojima će se donijeti odluke o zajedničkim nastupima i kandidatima na opštim izborima 2. oktobra.

    On je rekao novinarima u Banjaluci nakon sastanka predstavnika partija vladajuće koalicije u Srpskoj da će se izbori, koje je danas raspisala Centralna izborna komisija (CIK) BiH, održavati u BiH i u Republici Srpskoj u posebnim, komplikovanim okolnostima, kakve su trenutno i u svijetu.

    Banjac je naglasio da će stranke u ovoj koaliciji i u narednom periodu nastupati zajedno.

    On je rekao da Srpsku u budućnosti čekaju teške odluke, ali i podsjetio da je slično bilo i ranije, ali je ova koalicija uspijevala zajednički da se izbori sa svima izazovima.

    “To znači i opstanak našeg naroda i Srpske i to ćemo činiti i u narednom periodu”, poručio je Banjac.

    Prema njegovim rječima, to i učvršćuje ovu koaliciju i okuplja je da zajednički nastupa na predstojećim izborima.

    Banjac je najavio sljedeći sastanak vladajuće koalicije u prostorijama Glavnog odbora NPS-a.

  • Dodik: Nove sankcije Rusiji neće donijeti ništa dobro

    Srpski član Predsjedništva Milorad Dodik poručio je da novi paket sankcije Evropske unije upućen Rusiji samo će dodatno zakomplikovati i otežati situaciju na ovim prostorima.

    “Ne možemo se lako prebaciti na neka druga tržišta, pogotovo na tržišta koja nisu skupa. Veliko je pitanje kako ćemo u budućem vremenu. Imamo korektan odnos sa naftnom industrijom, odnosno sa kompanijom koja se ovdje bavi time”, rekao je Dodik.

    Na pitanje hoće li povodom 9. maja prisustvovati paradi povodom Dana pobjede nad fašizmom koja se održava u Moskvi, on je rekao da postave kamere na granične prelaze pa neka snimaju ko izlazi”.

    Takođe je istakao da Republika Srpska neće dozvoliti da BiH uveden sankcije Rusiji.

  • Čović zabrinut zbog raspisivanja izbora

    Čović zabrinut zbog raspisivanja izbora

    Predsjednik Hvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović uputio je pismo međunarodnim liderima u kojem izražava duboku zabrinutost zbog današnje odluke Centralne izborne komisije (CIK) o raspisivanju Opštih izbora bez nužne izmjene Izbornog zakona u cilju otklanjanja svih utvrđenih diskriminacija.

    Kako ističe u pismu, “zabrinutost je tim veća ako se uzme u obzir da je Ustavni sud BiH neustavne odredbe Izbornog zakona o izboru izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH stavio izvan pravne snage, a da pregovori o izmjenama Izbornog zakona i ograničenih ustavnih reformi nisu ostvareni unatoč naporima hrvatske strane, te da ne postoje tehničke i pravne pretpostavke za održavanje i implementaciju izbornih rezultata”.

    “Taj potez smatramo protivnim ne samo vladavini prava nego i izravnom prijetnjom miru i političkoj stabilnosti u BiH te protivnim potpisanom Vašingtonskom sporazumu od 18. ožujka 1994. godine, kojim su Hrvatima i Bošnjacima zajamčena jednaka i suverena prava u Federaciji BiH, koja je potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini od 14. prosinca 1995. godine. Podsjećamo kako su paritet i jednakopravnost Hrvata i Bošnjaka u najvišim izvršnim i zakonodavnim institucijama Federacije BiH bili preduvjet za uspostavljanje mira između ova dva naroda. Jedan od osnovnih ciljeva dvaju sporazuma bio je osigurati paritet i jednaku predstavljenost konstitutivnih naroda u državi kako bi se spriječile zloupotrebe brojčano dominantnijeg naroda u budućnosti”, navodi Čović.

    On podsjeća kako su Hrvati, osim što su konstitutivan narod, ujedno i građani Evropske unije čija se “osnovna politička i građanska prava sustavno krše već više od dva desetljeća”.

    “Također, napominjemo kako hrvatski narod u BiH svakodnevno trpi individualne i kolektivne napade na svoj identitet, građanska i politička prava, a sve zbog brutalnog kršenja Ustava, rastuće netrpeljivosti koju radikalni bošnjački predstavnici koriste za ostvarivanje političke koristi u pokušaju stvaranja bošnjačke nacionalne države. Bojazan da bi se time u potpunosti urušili ne samo sporazumi već i stabilnost u ovom dijelu Europe je opravdana. Svjedočili smo da su visoki predstavnici za BiH nametnuli desetke obvezujućih amandmana na Ustav FBiH i Izborni zakon BiH. Time su narušili paritet Hrvata i Bošnjaka, osobito u Federaciji, kao i suverena prava Hrvata kao konstitutivnoga naroda”, ističe Čović.

    On navodi i da se uprkos izuzetnim naporima hrvatske strane, višegodišnje neispunjavanje presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu “Ljubić”, odluka Evropskog suda za ljudska prava, kao i neizvršenja obaveza iz Mostarskog sporazuma od 17. juna 2020. godine, potvrđuju “nastavak bošnjačke političke dominacije nad hrvatskim konstitutivnim narodom u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini”.

    “Stoga, duboko osuđujemo šutnju dijela međunarodnih aktera na zapaljivu retoriku i duboko zabrinjavajuće izjave dužnosnika SDA, uključujući njezina predsjednika, koji su dali do znanja da predstavnici koje hrvatski konstitutivni narod većinski izabere na izborima neće sudjelovati u vlasti. Jasna politička agenda o organiziranom preglasavanju Hrvata na idućim izborima, koja je i javno predstavljanja od radikalnih bošnjačkih stranaka, čija je politika danas mainstream u Bosni i Hercegovini, ne predstavlja temelj za vraćanje povjerenja između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH. Sa žaljenjem uočavamo kako dio međunarodnih aktera prisutnih u našoj državi svjesno ne reagira i ne izvještava o takvim malignim političkim pojavama i destruktivnim ciljevima. Istovremeno pozdravljamo sve napore koje su međunarodni predstavnici uložili i nastavljaju ulagati, uključujući SAD, EU i Vijeće Europe, u facilitiranju procesa donošenja održivih rješenja za odnose Bošnjaka i Hrvata, uključujući i pitanje izmjena Ustava BiH i Izbornoga zakona BiH”, navodi u pismu Čović.

    Dodaje i kako se “HNS BiH istinski zalaže za dijalog i žurni nastavak pregovora s bošnjačkim predstavnicima, uz facilitiranje međunarodnih predstavnika, kako bi Bosna i Hercegovina postala funkcionalna i stabilna država svih njenih građana”.

    “S obzirom na daljnji nastavak procesa ukidanja pariteta, ravnopravnosti i konstitutivnosti hrvatskoga naroda, Hrvatski narodni sabor će pristupiti realizaciji svih zaključaka s Izvanrednoga zasjedanja HNS-a u BiH od 19. veljače 2022. te pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju Bosne i Hercegovine na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, čime će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost hrvatskoga konstitutivnog naroda u BiH”, poručuje Dragan Čović u pismu upućenom brojnim liderima EU, SAD i tijela međunarodne zajednice.

  • CIK raspisao izbore za 2. oktobar

    CIK raspisao izbore za 2. oktobar

    ​Centralna izborna komisija BiH raspisala je Opšte izbore za nedjelju, 2. oktobar ove godine.

    Od sedam članova CIK-a BiH pet ih je glasalo za ovu odluku i održavanje izbora u oktobru dok je jedan član bio protiv, a drugi nije prisustvovao sjednici i vjerovatno će se izjasniti naknadno.

    Kako je istaknuto na samoj sjednici izbori su raspisani prema zakonu, odnosno najmanje 150 dana prije datuma održavanja izbora.

    U oktobru ove godine, građani BiH biraće članove Predsjedništva BiH, i poslanike Parlamentarne skupštine BiH, a biće birani i poslanici Parlamenta FBiH i Narodne skupštine Republike Srpske, zatim predsjednik Republike Srpske kao i poslanici Skupštine Brčko distrikta i kantonalnih skupština.

    Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH koji je glasao protiv odluke o rapsisivanju izbora rekao je da ne postoje zakonske odredbe i preduslovi za slobodne i demokratske izbore dok je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a pozvao nadležne da donesu odluku o finansiranju izbora.

  • Srpska će realizovati projekat vjetroparka “Hrgud”

    Srpska će realizovati projekat vjetroparka “Hrgud”

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da će Srpska realizovati projekat vjetroparka “Hrgud”, koji je veoma isplativ i profitabilan, i da neće imati problem da obezbijedi drugi izvor finansiranja, nakon što je javno najavljeno da NJemačka obustavlja ovaj projekat.

    “Mi još nemamo zvaničan akt kojim njemačka državna KVF razvojna banka obavještava `Elektroprivredu Republike Srpske, odnosno Vladu, o tome da je obustavljen projekat. Imamo samo javnu najavu da je NJemačka obustavila projekte za Republiku Srpsku. Nakon što nas pisano obavijeste, mi ćemo odlučiti kako ćemo dalje djelovati”, rekao je Đokić.

    On je istakao da nije bio nijedan razlog da KVF obustavi ovaj projekat, dodajući da bi Evropa trebalo da pomogne BiH da prevazilazi ekonomske i političke teškoće.

    “Ekonomske teškoće možemo prevazići ako bi imali što više zajedničkih projekata, a političke ako bi oni pokazali razumijevanje za specifičnosti ove države”, rekao je Đokić za N1.

    Govoreći o izgradnji Hidroelektrane “Buk Bijela”, Đokić je rekao da ovaj projekat ne može da bude blokiran jer je u njega do sada investirano desetine miliona maraka i da bi u tom slučaju neko morao da plati odštetu.

    Đokić je istakao da iza odluke da se to pitanje nađe pred Ustavnim sudom BiH stoji politika i želja da se blokira razvoj, dodajući da Ustavni sud o tome ne treba da rješava.

    “Nije načinjena nijedna greška. Elektroprivreda Srpske je ranije dobila koncesiju za izgradnju HE Buk Bijela u skladu sa zakonom, ali očito je nekom zasmetalo što će se taj projekat realizovati sa Elektroprivredom Srbije kao javnom kompanijom”, rekao je Đokić.

    On je istakao da u Republici Srpskoj ne postoji namjera da se povećava cijene struje, niti za privredu, niti za domaćinstva.

    “Danas je cijena električne energije u Srpskoj za građane i privredu najniža u regionu, a za stanovništvo u Evropi. Znamo šta znači tako niska cijena u uslovima velikih troškova, ali to je odgovornost ove vlasti prema građanima i ostaćemo pri toj politici do kraja ove godine”, rekao je Đokić.

    On je istakao da će “Elektroprivreda Republike Srpske” ostati u vlasništvu Srpske i neće doći do njene privatizacije.

    “Nemamo namjeru prodavati akcije koje su u vlasništvu Srpske, niti prepuštati Elektroprivredu bilo kojoj drugoj kompaniji, pa ni Elektroprivredi Srbije, niti državi Srbiji”, rekao je Đokić.

    On kaže da o tome nije bilo nikakvih razgovora do sada, niti zvanične ponude Srbije.

    “Imamo jasno definisanu Strategiju razvoja energetike do 2035. godine kojom nije predviđena privatizacija državnog kapitala Elektroprivrede Republike Srpske, a imamo i odluku Narodne skupštine Srpske koja je vrlo jasno ograničila mogućnst prodaje akcija ili privatizaciju ove kompanije”, rekao je Đokić.

  • Njemačka ministrica odbrane danas stiže u posjetu BiH

    Njemačka ministrica odbrane danas stiže u posjetu BiH

    Delegacija Ministarstva odbrane Savezne Republike Njemačke, na čelu sa ministricom Christine Lambrecht, boraviće danas u zvaničnoj posjeti Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine, a planirane su posjete i Srbiji.

    Domaćin posjete delegaciji Ministarstva odbrane SR Njemačke je ministar odbrane BiH Sifet Podžić sa delegacijom Ministarstva odbrane BiH, saopćeno je iz MOD BiH.

    Kako je saopštila njemačka ambasada u BiH, u kampu Butmir bit će održan i sastanak sa komandantom EUFOR-a generalmajorom Antonom Wesselyjem.

    U fokusu razgovora će biti aktuelna politička i sigurnosna situacija u Evropi, njen uticaj na Zapadni Balkan i politička situacija u Bosni i Hercegovini.

  • Begić otvoreno o eksplicitnom videu i sukobu s Jelenom Trivić

    Begić otvoreno o eksplicitnom videu i sukobu s Jelenom Trivić

    Nekadašnji odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka Ivan Begić rekao je da je Jelena Trivić bila protiv njegova kandidature za odbornika zato što je Hrvat.

    Idalje sa 90 odsto ljudi sa kojima sam komunicirao i dalje imam korektne odnose. Sa nekim ljudima se nisam čuo mjesecima zbog njihovih obaveza ili neinteresovanja da se čuju sa mnom. Nije nikakva tajna da ja sa nekim ljudima od samog početka mog političkog djelovanja i odabira PDP kao političke opcije nisam imao slaganja. To je nekad izlazilo u javnost, nekad nije. Smatrao sam da to treba da ostane u četiri zida, kaže Begić u emisiji Tet-a-Tet i objašnjava:

    – Nije tajna da nisam imao korektne odnose sa Jelenom Trivić. Ona je tražila za mene nepojmljive stvari. Dobio sam rečenicu da ne mogu biti na listi za odbornika u Skupštini grada Banjaluka zato što sam Hrvat. Onda su me pokušali na sve moguće načine diskreditovati da ne budem na listi. Pronašli smo kompromis da budem 15. na listi i ušao sam kao odbornik sa najviše glasova- poručuje on.

    Begić kaže da je uvijek mirovne misije i zadržati korektan odnos, što će činiti i dalje ako će to biti presudno za pobjedu opozicije na izborima.

     Ja nisam imao kontakt sa SNSD, a Jelena Trivić jeste 2020. godine kada nije dobila podršku za kandidaturu za gradonačelnika Banjaluke. Ti veliki opozicionari su imali kontakt sa SNSD, pravili dogovore i to rade i dan danas – rekao je Begić.

    Begić ističe da je spreman da pređe i preko sukoba sa Jelenom Trivić zarad ideje o promjeni vlasti u Republici Srpskoj. On naglašava da mu nije jasno zašto neki ljudi ne mogu da savladaju svoju sujetu i zašto se opozicija svađa oko funkcija koje uopšte nemaju.

    Begić je govorio o svemu što ga je pratilo zajedno sa pojavljivanjem snimka u javnosti, od ucjena i osuda, do podrške.

    – Dobio sam ucjene u septembru, dijelovi snimka se pojavljuju u decembru. Neko je sebi uzeo za pravo da viri u nečije krevete. Niko nema pravo da ruši moje dostojanstvo, ni bilo koga drugog. A to su pokušali mnogi politički lešinari da urade u Republici Srpskoj. Jedan dio iz opozicije, ali u 99 odsto slučajeva nakon objavljivanja snimka ljudi iz vlasti. Podsjetiću vas da je Dragoslav Topić na svom tviter profilu najavljivao taj snimak. Izlazi snimak i politički lešinari pokušavaju diskreditovati što veći broj ljudi u opoziciji – kaže Begić.

    Na pitanje o ko je sa Begićem na snimku, on poručuje da nije riječ o političaru.

    -Možda je filozof. Šta je bitno? Ne možemo dopustiti da neko viri u nečiji krevet. Rekao sam vrlo jasno da nije bitno ko je na tom snimku. U dobrim sam odnosima sa tom osobom i jasno ću demantovati to što se implicira da je Draško Stanivuković na snimku. Ne, na snimku nije Stanivuković. Gospodin Stanivuković i ja smo bili u zaista korektnim i prijateljskim odnosima. Radili smo u PDP, vodili zajedno kampanju, performanse i negdje je to zlonamjerna javnost pokušala povezati iz razloga da politički diskredituje i njega i mene. Zašto? Zato što je trn u oku i vlasti i opoziciji. Moram priznati da prvi poziv koji sam dobio je bio od gospodina Stanivukovića, drugi poziv je bio dvije osobe iz njegovog tima. Idući je bio od gospodine Borenovića. Moram priznati da je gospodin Stanivuković poslao svog prijatelja da me odveze, doveze, otišao sam potražiti stručnu pomoć. Poslije toga smo prekinuli komunikaciju – rekao je Begić.

    Begić ističe da je spreman da pređe i preko sukoba sa Jelenom Trivić zarad ideje o promjeni vlasti u Republici Srpskoj.

    – Kada govorimo o samom snimku radi se o montaži. Dio snimka je autentičan, dio je montiran sa ciljem da se politički diskredituju neki ljudi, u prvom redu ja. Nije pokazan kompletan video snimak, nego je iskorišćen jedan segment u kojem se pokušava prikazati da sam ja homoseksualac. Reći ću vam otvoreno, možda se uskoro promijeni i ovo sa početka “neoženjen”. Mnoge stvari u političkom životu Republike Srpske su otišle zaista dođavola – kaže Begić.

    On poručuje da je u prvim danima nakon objavljivanja snimka strahovao za svoju bezbjednost od nerazumnih osoba, ali umjesto toga dobio je podršku, prenosi ATV.

  • Kalabuhov: Šmit nema nikakva ovlašćenja

    Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov rekao je da je principijelni stav Rusije da se bez odgovarajuće rezolucije Savjeta bezbjednosti UN Kristijan Šmit ne može smatrati visokim predstavnikom, odnosno da, u smislu Dejtonskog sporazuma, nema nikakva ovlaštenja za vršenje svojih aktivnosti u BiH.

    Kalabuhov ističe da je na tom planu nelegitimna Šmitova upotreba bonskih ovlaštenja i kada je riječ o Zakonu o nepokretnoj imovini Republike Srpske.

    “Zadatak Kancelarije i normalnog visokog predstavnika jeste da pomaže političkim partijama i političarima u BiH da nalaze zajednička rješenja ovdašnjih problema, a ne da unosi dodatne momente destabilizacije kao što se dogodilo sa njegovim i određenim odlukama bivšeg visokog predstavnika (Valentina Incka))”, rekao je Kalabuhov za ATV.

    On je istakao da je stav Rusije da se završilo vrijeme postojanja Kancelarije visokog predstavnika, te da visoki predstavnik predstavlja relikt prošlosti u BiH.

    Kalabuhov je rekao da se ova kancelarija vremenom pretvara, ne u instrument za rješavanje političkih pitanja, već za pogoršanje ovdašnje političke situacije.

    “Ona ne pomaže pomirenju u BiH. Dakle, smatramo da je neophodno ukinuti i zatvoriti Kancelariju visokog predstavnika. Ovdje treba reći i da naše kolege iz EU smatraju da Kancelarija visokog predstavnika nije u skladu sa suverenitetom BiH, ali oni imaju drugačiji pogled na to kako ona treba da funkcioniše”, rekao je Kalabuhov.

    Po mišljenju Rusije, kaže Kalabuhov, oni su prekršili postojeće uslove za imenovanje novog visokog predstavnika. “Zato polaze od nekih svojih shvatanja, ali mi smatramo da je prošlo vrijeme Kancelarije visokog predstavnika”“, ocijenio je Kalabuhov.

    On je dodao da je Rusija u tom smislu obustavila finansiranje Kancelarije visokog predstavnika u BiH, ponovivši da kolege iz Savjeta za provođenje mira /PIK/ imaju nerealno viđenje toga koje zadatke treba rješavati u BiH.

    Kalabuhov je ocijenio da britansko uvođenje sankcija predsjedniku Republike Srpske Željki Cvijanović i srpskom članu predsjedništva BiH Miloradu Dodiku predstavlja odraz monopolističke svijesti Zapada, koji polazi od toga da može sankcionisati bilo kog političara u bilo kojoj zemlji.

    “To po meni proističe iz svijesti zapadnog čovjeka i civilizacije da nekažnjeno može koristiti resurse cijelog svijeta. To, takođe, vidimo i u aktuelnim sankcijama usmjerenim prema imovini Rusije u inostranstvu, pojedinih ruskih građana, pa čak i prema umjetničkim predmetima koji se tamo nalaze. Oni misle da mogu sve. U tome je smisao zapadnog mentaliteta”, kaže Kalabuhov.

    Osim tog “jedinog” puta kojeg kolektivni Zapad hoće da nametne cijelom svijetu, kaže Kalabuhov, postoje i drugi, realni putevi u smislu da se stvori svjetski poredak u kojem bi svaka država imala svoj suverenitet i nacionalni interes, gdje ne bi bilo diktature i monopola i gdje bi postojao dijalog uzajamnog poštovanja među svim zemljama.

    “To se naglašava i potrebom rješavanja globalnih problema u kojem su dužne da učestvuju sve države svijeta. Nadam se da to znači da smo na putu stvaranja multipolarnog svijeta, uzajamnih i ravnopravnih odnosa što je posebno sada važno kada se bližimo obilježavanju 77 godina od pobjede nad fašizmom”, rekao je Kalabuhov.

    Ruski ambasador žali što se lekcije Drugog svjetskog rata zaboravljaju, iskrivljuju, falsifikuju.

    “U pitanje se dovode sva ona postignuća čovječanstva poslije Drugog svjetskog rata, smisao i značenje organizacije UN. U pitanje se dovodi i samo međunarodno pravo koje se mijenja nekim pravilima diktiranim iz jednog centra”, rekao je Kalabuhov.

    Ruski ambasador je rekao da BiH nije na spisku zemalja koje se neprijateljski odnose prema Rusiji, te da se na nju ne odnose mjere koje se primjenjuju na neprijateljske države, a među kojima je odluka o prelasku trgovine gasom na rublje.

    On kaže da u cjelosti gleda optimistično na razvoj svijeta i da se nada da će vremenom sve više zemalja da se uvjeri u potrebu stvaranja poštenog i pravednog svijeta, te da na tom planu nema mjesta pesimizmu.

    Kalabuhov ne očekuje da će SAD i druge članice NATO donijeti odluku o direktnom vojnom kontaktu sa Rusijom, odnosno da se bore protiv Rusa u Ukrajini.

    “Međutim, u posljednje vrijeme vidimo realizaciju strategija usmjerenih na borbu protiv Rusije preko marionetske Ukrajine i sve te odluke poput slanja oružja svjedoče da SAD i njihovi sateliti žele poraz Rusije, te da su za front izabrali Ukrajinu”, rekao je Kalabuhov.

    On je rekao da o tobožnjim ruskim zločinima u Buči i Kramatorsku ne govori cijeli svijet, već oni sa Zapada koji žele zlo Rusiji i trude se da manipulišu javnim mnjenjem na tom planu.

    “Rusija jasno zna šta je bilo u Buči i ko je priredio tu montiranu provokaciju. Ničeg sličnog nije bilo u periodu kada se na teritoriji Buče nalazila ruska vojska. O tome nije govorio ni gradonačelnik Buče, ni ljudi na javnim i društvenim mrežama”, rekao je Kalabuhov.

    On kaže da je Rusija sama odlučila o suspenziji svog članstva u Savjetu za ljudska prava UN, jer su američki i zapadni predstavnici vršili ogroman pritisak na ljude iz različitih država, poput ličnih i drugih prijetnji zabranom nastavka školovanja njihove djece, blokiranja računa i slično.

    “Sve se objašnjava strašnim pritiskom Zapada zarad izolacije Rusije na međunarodnoj sceni. Ali o toj izolaciji nema govora, jer se većina zemalja svijeta nije pridružila zapadnim sankcijama i one, u principu, razumiju smisao naših postupaka”, rekao je Kalabuhov.

    On je rekao da je nemoguće da Rusija bude izbačena iz Savjeta bezbjednosti UN, uprkos pojedinim pozivima na tom planu iz Ukrajine i sa Zapada.

    “Jasno da se ovdje ne radi samo o ekonomskim, nego o skoro egzistencijalnim sankcijama protiv Rusije i težnji da se ukine svako pominjanje kulturnog nasljeđa Rusije, njenog naučno-tehničkog nasljeđa, potencijala… Ali, mi na ovo gledamo kao šansu za jačanje našeg ekonomskog potencijala, rješavanje pitanja unutar ekonomsko-političkog razvoja i za, u određenoj mjeri, rješenje problema određene zavisnosti od Zapada, kao i za razvoj naših snaga u svim granama ekonomije”, pojasnio je Kalabuhov.

    Kada je riječ o cenzurisanju ruskih medija, Kalabuhov je rekao da time padaju u vodu zapadne priče o objektivnom informisanju i alternativnim gledištima.

    “Zapad na sredstva masovnog informisanja gleda kao na zgodno oruđe za manipulaciju javnim mnjenjem”, rekao je Kalabuhov i dodao da uprkos svemu raste interes za informacije koje u vezi sa dešavanjima u Ukrajini dolaze sa strane Rusije.

  • Savjet bezbjednosti UN-a zakazalo sjednicu zbog situacije u BiH

    Savjet bezbjednosti UN-a zakazalo sjednicu zbog situacije u BiH

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) za 11. maj zakazalo je sjednicu posvećenu situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Debata i analiza situacije u BiH dolazi uslijed visoke političke krize i napetosti koja traje skoro godinu dana, ali i rata u Ukrajini i proruskog utjecaja na Balkanu.

    Takođe tu je i pitanje visokog predstavnika u BiH čiji legitimitet i dalje osporavaju politički predstavnici iz Republike Srpske kao i prisustvo snaga EUFOR-a u BiH odnosno produženje mandata misije Althea, ali i pozicija BiH prema rata u Ukrajini i potezima Rusije.

    Treba podsjetiti da su u novembru prošle godine Rusija i Kina uspjele spriječiti obraćanje Christiana Schmidta u Savjetu bezbjednosti UN-a jer je u zraku “visilo” produženje mandata EUFOR-a u BiH. No sada postoji opcija da se Schmidt ipak obrati u Savjetu bezbjednosti UN-a i iznese svoje viđenje stanja u BiH tokom dosadašnjeg mandata.

    Savjetom bezbjednosti UN-a ovog mjeseca predsjedavaju Sjedinjene Američke Države.

    Inače, u Savjetu bezbjednostiUN-a ovih dana rastu tenzije jer je Rusija najavila da će bojkotovati sastanak Savjetu bezbjednosti UN-a s Političkim i sigurnosnim komitetom EU (PSC), što je još jedan znak pogoršanja odnosa između Moskve i njenih partnera iz Ujedinjenih naroda. Od početka ruskog napada na Ukrajinu, Moskva nije bojktovala niti jedan sastanak, no čini se kako se stvari i ovdje mijenjaju.

  • Centralna izborna komisija danas raspisuje Opšte izbore u BiH

    Centralna izborna komisija danas raspisuje Opšte izbore u BiH

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas će održati sjednicu na kojoj bi se trebala donijeti odluka o raspisivanju i održavanju Opštih izbora 2022. godine.

    “Prijedlog Odluke o raspisivanju i održavanju Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine”, glasi prva tačka 17. sjednice CIK-a.

    Osim odluke o raspisivanju izbora, Centralna izborna komisija bi trebala razmatrati i niz drugih propratnih odluka koje se tiču organizacije izbora, a prvenstveno odluke o zaključivanju Centralnog biračkog spiska zaključno s 3. majem te prijedloge pravilnika o prijavi političkih subjekata za učešće na Opštim izborima u oktobru 2022. godine.

    Predsjednik CIK-a Suad Arnautović ranije je najavio kako će CIK, i pored brojnih špekulacija u javnosti, postupati u skladu s odredbama Izbornog zakona te da će izbori biti raspisani na vrijeme.

    Ranije su iz Centralne izborne komisije iznijeli niz kritika na rad ministra finansija BiH Vjekoslava Bevande, ali i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije koji su 20. aprila na sjednici odbili uvrstiti u dnevni red posebnu odluku po zahtjevu CIK-a, a koja se tiče izdvajanja sredstava za održavanje izbora.

    Nakon što Centralna izborna komisija BiH donese odluku o raspisivanju izbora, odredbe Izbornog zakona predviđaju da se sredstva za njihovo održavanje mora osigurati u roku od 15 dana.

    Pripreme za raspisivanje izbora već mjesecima protiču u političkim prepucavanjima i osporavanju legitimiteta CIK-a, prijetnjama bojkotom izbora, tenzijama u vezi izmjena Izbornog zakona, upozorenjima o nedostatku finansijskih sredstava i političke volje za izbore te drugim bh. političkim trzavicama.

    Nakon sjednice koja je zakazana u 10 sati članovi CIK-a će se obratiti javnosti.