Medijski natpis o tome da u Srbiji imam šest nekretnina najvećim dijelom je netačan.
To je poručio lider SDS, Mirko Šarović, povodom teksta o njegovim neprijavljenim nekretninama u Srbiji koji je objavio CIN BiH, a preneli gotovo svi mediji.
– Tačno je da u Srbiji supruga i ja imamo dvije nekretnine. Nemam nikakav problem i potpuno sam otvoren da ako treba dokažem njihovo porijeklo – napisao je Šarović na Fejsbuku.
U banjalučkom porodilištu godišnje se obavi do 3.200 poroda, a generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Vlado Đajić istakao je danas da čine sve da obezbijede što bolje uslove za porodilje i novorođenčad, kao i za rad babica.
Povodom Međunarodnog dana babica, Đajić je naveo da je cilj UKC da dobro obuči babice, a istovremeno da skrene pažnju koliko je važan korektan i fin odnos prema pacijentima.
– Zahvalan sam babicama za sve što rade za naše porodilje i bebe i svakodnevno dobijam pohvale za njihov rad. To je posebna profesija, jer one su te koje svakodnevno gledaju rađanje novog života, ali to je i veoma odgovoran posao, jer i od njihovog rada zavisi tok poroda – rekao je Đajić novinarima u Banjaluci.
Đajić je podsjetio da je UKC potpisao ugovor i da se kreće u rekonstrukciju Klinike za ginekologiju i akušerstvo.
– Saniraćemo podove i mokre čvorove, a da nije bilo pandemije sigurno bi rekonstruisali kompletnu kliniku. Pravimo plan za početak vještačke oplodnje u UKC, a istovremeno su u toku radovi na prvoj banci humanog mlijeka u Republici Srpskoj i rješavanja polikliničkog dijela Klinike za dječije bolesti – istakao je Đajić.
Babica Milijana Makivić, koja u UKC radi 32 godine, navela je da je ova profesija lijepa i odgovorna, jer prisustvovati najljepšem događaju u životu majke i pomoći u tome je najljepše na svijetu.
Naše porodilište zadovoljava svjetske standarde, tako je i opremljeno. Imamo pet porođajnih sala. Porodilište je usko vezano za operacionu salu i za Odjeljenje intenzivne njege, jer se svi porodi ne završe prirodnim pitem, nego i carskim rezom – napomenula je Makivićeva.
Ona je navela da je svaka porodilja pod intenzivnim nadzorom ljekara, akušera i obučene babice, kao i da u banjalučkom porodilištu rade četiri ljekara specijaliste, pet ljekara specijalizanata i 14 edukovanih babica.
Babica Dragana Bašić 16 godina radi u Klinici za ginekologiju i akušersvtvo, od čega osam godina u porodilištu.
– Babica je jedno od najljepših zanimanja, emotivno, ali i jako odgovorno. Nema ništa ljepše od toga da budete prisutni kada majka prvi put u naručje uzme svoje novorođenče – naglasila je Bašićeva.
Ona je dodala da babice moraju biti spremne za sve situacije koje vrijeme donosi, što su na najbolji način pokazali prilikom pandemije, kada je uspješno porođeno više od 80 porodilja oboljelih od kovida 19.
– Naš cilj je da svaka porodilja iz UKC izađe zadovoljna i sa osmijehom na licu – rekla je Bašićeva.
Babice u UKC pohvalila je i mlada porodilja Dobrila Knežević, koja je istakla da su joj porodi u banjalučkom porodilištu prošli bez ikakvih problema i zamjerki, te da su joj babice pomogle da kroz ovo iskustvo prođe što lakše i bezbrižnije.
Vlada Republike Srpske dostavila je Savjetu ministara Bosne i Hercegovine prednacrt sporazuma o izgradnji plinovoda Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Srbije kojim bi se povezali od granice BiH i Srbije, Bijeljina, Banja Luka, Prijedor i Novi Grad
U incijativi za zaključenje međudržavnog ugovora navodi se da su ugovorne strane Savjet ministara Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Srpske, te da je izgradnja plinovoda Nova istočna interkonekcija označena od strane Vlade Republike Srpske kao nacionalni projekat od strateškog interesa.
Prednacrtom se konstatuje da bi realizacijom ovog projekta kao i realizacijom projekta Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske osigurala diverzifikacija u izvorima snadbjevanja prirodnim plinom.
Realizacijom ovog projekta prema tekstu prednacrta sporazuma omogućilo bi se snadbjevanje iz Balkanskog/Turskog toka, TAP i TANAP (Azerbejdžanski plin) i LNG terminala u Alekandroupolisu (ukapljeni plin iz čitavog svijeta).
Osim toga Nova istočna interkonekcija bi povezala Bosnu i Hercegovinu sa skladištem plina u Banatskom dvoru (Srbija), te bi kroz planiranu dvosmjernu vezu novog i starog plinovoda na trasi Šepak – Bijeljina omogućio sigurno snabdjevanje potrošača.
Iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu su reagovali na ovaj prijedlog navodima da se radi o energetskom udaru na Bosnu i Hercagovinu.
Kažu kako se ovim nacrtom od Savjeta ministara očekuje da se ozakoni gradnja plinovoda koji bi samo transportovao ruski plin u trenucima kada se Evropa trudi da oslobodi ovisnosti o ruskom plinu. Takođe, izrazili su sumnju u tvrdnje da ovaj plinovod osigurava snadbjevanje plinom Federacije Bosne i Hercegovine jer uopšte nema vezu sa trenutnim pravcem snadbjevanja na tački Zvornik.
Stranci za BiH su takođe sporne odredbe kojima BiH preuzima odgovornost za štete do kojih bi došlo ako bi se odustalo od realizacije projekta.
“Tražimo od predstavnika FBiH u Savjeta ministara da odbiju predloženi sporazum, a vlasti u FBiH da odbiju bilo kakav razgovor na ovu temu i ubrzaju realizaciju projekta Južne interkonekcije djelima, a ne samo retorikom. Južna interkonekcija je jedini projekat u BiH kojim se diversificiraju izvori snabdjevanja gasom, a manji entitet Republika Srpka neka realizuje gasne projekte bez kubika gasa iz FBiH jer ta potrošnja joj je upravo i potrebna da bi gasovod Nova Istočna interkonekcija imao uopće šta da transportuje”, poručili su iz Stranke za BiH.
Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH raspisao je konkurs za izbor glavnog tužioca Tužilaštva BiH, potvrdio je Srni predsjednik VSTS-a BiH Halil Lagumdžija.
“Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja i kandidati su dužni da prijave podnesu do 19. maja”, rekao je Lagumdžija.
Odgovarajući na pitanje da li očekuje puno prijava za ovu poziciju Lagumdžija je rekao da ne može predviđati i prognozirati koliko će se kandidata prijaviti.
On je napomenuo da je otvoren konkurs za mnogo pozicija u pravosudnim institucijama u BiH, a da je za pravosudne institucije na nivou BiH konkurs otvoren za tri pozicije.
Osim konkursa za glavnog tužioca Tužilaštva BiH, raspisan je konkurs i za jednog sudiju Suda BiH koji će raditi na krivičnom referatu i jednog dodatnog sudiju Suda BiH.
Vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanko Kajganić na ovu poziciju imenovan je 20. oktobra prošle godine nakon što je sa pozicije glavnog tužioca smijenjena Gordana Tadić.
VSTS BiH raspisao je, osim za poziciju glavnog tužioca Tužilaštva BiH i druga upražnjena mjesta za pozicije u pravosuđu u BiH, i konkurs i za predsjednika Vrhovnog suda Republike Srpske.
Mirko Šarović, predsjednik SDS-a i državni poslanik, sa suprugom Stojankom ima šest vrijednih nekretnina u Beogradu u Srbiji koje nije prijavljivao u imovinskim kartonima. Dok on poriče da ih ima, njegova supruga govori suprotno, objavio je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
CIN prenosi da Šarović, predsjednik SDS-a i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, sa suprugom Stojankom ima dva stana, kuću i tri parcele u Beogradu.
“Prema njenim riječima, ove nekretnine su stekli od 1997. do 2008. godine. Šarović ih nikada nije navodio u imovinskim kartonima, iako ih je prema važećim propisima bio dužan prijaviti. Imao je četiri puta priliku to uraditi: 2002. godine kada je bio član Predsjedništva BiH, 2012. i 2015. kada je imenovan za državnog ministra spoljne trgovine i 2018. kao poslanik u Državnom parlamentu”, navodi CIN.
Kako dodaje, stan na Dedinju jedina je nekretnina koju bračni par Šarović ima u suvlasništvu, dok su stan na Vračaru u centru Beograda, kuća i tri zemljišne parcele na Zvezdari uknjižene na suprugu.
“Stan od 39 kvadrata se nalazi u trospratnoj zgradi, okruženoj zelenilom u mirnom kraju Dedinja – javnosti poznatom dijelu glavnog grada Srbije po raskošnim vilama i modernim zgradama u kojima žive poznate ličnosti. Prema zemljišnim dokumentima, oni ovaj stan imaju od 2006. godine. Prezime Šarović stoji na jednoj od pločica na interfonu”, navodi CIN.
Dodaje da je on poricao da sa suprugom ima ovu nekretninu, pokušavajući da izbjegne razgovor sa novinarkom Centra za istraživačko novinarstvo (CIN). Negiranje je nastavio i nakon što mu je novinarka pokazala dokumente o vlasništvu.
“Sa njom nemam ništa, ja ništa”, kratko je odgovorio, dodavši da u Srbiji i Beogradu na svom imenu nema imovine.
Šarović, kako prenosi CIN nije htio govoriti ni o drugim nekretninama koje njegova supruga ima u Beogradu, dodavši da u njeno ime ne želi govoriti.
CIN dodaje da Stojanka Šarović je, za razliku od supruga, priznala da zajedno imaju stan na Dedinju i da su ga kupili uz pomoć njegovog strica: “Tu nam je sin stanovao dok je studirao, dok se školovao gore. To je bilo najvećim dijelom i poklon od suprugovog strica koji živi već pedeset godina u Južnoj Africi.”
Tvrdi da sada imaju dva stana i da su kuću sa zemljištem prodali.
Prema njenim riječima, nekretnine u ovom gradu posjeduju još od kraja devedesetih godina, objašnjavajući da se ne može sjetiti tačnih godina kada su ih pojedinačno sticali i prodavali. O kupoprodajnim cijenama nije željela govoriti. Iz srbijanskog katastra su, takođe, odbili novinarima dostaviti ove podatke.
“Kuća na Zvezdari bila je prva nekretnina koju su Šarovići stekli u glavnom gradu Srbije. Ovo naselje, jedno od popularnijih i mirnijih naselja u Beogradu, smješteno je blizu centra grada. U to vrijeme njen suprug je bio gradonačelnik Istočnog Sarajeva”, navodi se u izvještaju CIN-a.
Šarovićeva supruga je za CIN rekla da je kuću izgradila zajedno sa bratom. Prema njenim riječima, građena je tokom 1997. i 1998. godine pa “posle prešla na mene i onda sam ja prodala tu kuću”.
Uz ovaj objekat bile su i još tri parcele zemljišta. Ove nekretnine sve zajedno, kaže Stojanka, bile su površine nešto veće od 400 kvadrata. Iako se u zemljišnim knjigama i dalje vodi kao vlasnica, tvrdi da je svu imovinu na Zvezdari prodala, ali da zbog komplikovanih imovinsko-pravnih odnosa još nisu uknjiženi novi vlasnici.
Zajednički stan bračnog para Šarović u elitnom naselju Dedinje druga je nekretnina koju su stekli. Prema podacima Registra cijena nepokretnosti, dostupnih na stranici srbijanskog geodetskog zavoda, cijena kvadrata u ovom dijelu Beograda danas vrijedi najmanje 3.800 maraka, objavio je CIN.
Stojanka tvrdi da se lako može dokazati porijeklo novca kojim su kupili ovaj stan: “Najvećim dijelom, to se može provjeriti i preko mog deviznog računa, su tih nekih možda sedam-osam godina (…..) gdje je novac dolazio za školovanje i za smještaj za rješavanje smještaja za starijeg sina, pošto stric nije imao djece.” Rekla je da ovaj stan sada izdaju.
Sljedeća kupljena nekretnina u Beogradu je stan na Vračaru. Stojanka kaže da su novac od prodaje kuće uložili u kupovinu ovog stana u kojem danas živi njihov sin. Nije mogla da se sjeti da li je kupljen 2006. ili 2008. godine. Stan je udaljen oko 150 metara od “Hrama Svetog Save”, najveće pravoslavne građevine u Srbiji. Zbog svog građevinskog i religijskog značaja koji hram ima, ova lokacija je jedna od najpopularnijih i najposjećenijih u gradu. Cijena kvadrata, prema podacima Registra cijena nepokretnosti, u ovom dijelu grada danas vrijedi u prosjeku 4.000 maraka, stoji u izvjštaju CIN-a.
Prema Izbornom zakonu BiH i Zakonu o Savjetu ministara BiH, svaki izabrani kandidat i državni ministar dužan je prijaviti ukupan iznos i izvor prihoda iz prethodne godine te svu imovinu: kuće, stanove, zemljišta, preduzeća, poslovne prostore i automobile.
Dužni su prijaviti i ušteđevinu, iznose na bankovnim računima, zatim vrijednosti dionica, obveznica kao i dugovanja. Osim svoju, izabrani političari su dužni u kartonima koje predaju Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) prijaviti i imovinu članova najuže porodice.
CIK ne provjerava sadržaj imovinskih kartona niti je predviđena sankcija za nepotpuno ili lažno prijavljivanje imovine.
CIN je prije dvije godine pisao da Šarović u imovinskom kartonu koji je predao CIK-u u martu 2019. godine nije prijavio ni kuću koju ima njegova supruga u Istočnom Sarajevu. Naveo je samo da posjeduje polovinu kuće u ovom gradu, ostale nekretnine je izostavio prijaviti.
Njegova supruga kaže da nije upoznata šta je navodio u imovinskim kartonima i da imovinu u Srbiji nema razloga skrivati: “Smatram da nije bilo nikakvog razloga da ne popuni”, navedeno je u izvještaju CIN-a.
Mirko Šarović je član SDS-a od osnivanja, a predsjednik Stranke od 2019. godine. Tokom političke karijere bio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva, potpredsjednik pa predsjednik Republike Srpske, a zatim i član Predsjedništva BiH. Visoki predstavnik u BiH Pedi Eštaun 2003. godine zabranio mu je političko djelovanje zbog nepoštivanja Dejtonskog sporazuma. Zbog optužbi za organizovani kriminal i zloupotrebu položaja uhapšen je 2005. i godinu dana je proveo u pritvoru. Oslobođen je optužbi i od države je naplatio odštetu u iznosu od 100.000 maraka.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko 2011. godine donosi odluku kojom mu dozvoljava politički angažman. Od tada je dva puta bio ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a od 2018. je poslanik u Državnom parlamentu.
Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, u svom izvještaju koji će predati Savjetu bezbjednosti UN-a naveo je da vlasti Republike Srpske rade na potkopavanju BiH, njenih nadležnosti i institucija te da paralizuju državne institucije blokirajući njihovu sposobnost rada i odlučivanja.
U izvještaju koji su objavili pojedini mediji navode se i konkretne aktivnosti Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa Zakonom o lijekovima RS, zatim Zakona o imovini, te Zakona o VSTS-u Republike Srpske.
“Vlasti Republike Srpske još uvijek aktivno rade na potkopavanju BiH, njenih nadležnosti i institucija, a time i Opšteg okvirnog sporazuma za mir. S jedne strane, izabrani i imenovani iz Srpske u državne institucije nastavljaju paralizovati te insitutcije”, napisao je Šmit ističući da je rezultat toga da zakonodivani učinak ne postoji, reforme, uključujući i one potrebne za napredak prema EU su u zastoju dok su međunarodni sporazumi na čekanju.
U svom izvještaju, Šmit se osvrnuo i na proslavu Dana Republike Srpske 9. januara u Banjaluci te na proteste ljudi koji su se okupili ispred OHR-a tražeći od međunarodne zajednice da reaguje.
Takođe, Šmit je utvrdio i da su se članovi Predsjedništva BiH razišli oko ukrajinske krize te da je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, bojkotovao sjednicu Predsjedništva BiH nakon što su druga dva člana odbila raspravu o tom pitanju.
Naveo je i da je morao reagovati kada je riječ o Zakonu o državnoj imovini te da je u nekoliko gradova u Srpskoj bilo incidenata usmjerenih prema manjinskim zajednicama i to oko pravoslavnik i praznika RS u januaru.
Šmit je naveo i da su političke turbulencije u BiH najvidljivije u Predsjedništvu BiH, jer su različiti stavovi Dodika s jedne strane te druga dva člana Željka Komšića i Šefika Džaferovića sa druge strane.
Dio izvještaja Šmit je posvetio i izborima i odnosima između Bošnjaka i Hrvata te da je nedostatak dogovora potaknuo hrvatske stranke na sumnjaju u održavanje Opštih izbora 2022. godine.
“Hrvatski politički predstavnici su sugerisali da bi teritorijalna reorganizacija mogla biti potrebna, podižući avet ratne težnje za trećim entitetom”, napisao je Šmit.
Kada je riječ o Vladi Federacije BiH, Šmit navodi da još nema dogovora o imenovanje nove Vlade FBiH niti o imenovanju ministara koji nedostaju ali da se ona ipak redovno sastaje i donosi odluke.
U svom izvještaju, Šmit je optužio i Marinka Čavaru, predsjednik FBiH, da opstruiše izbor sudija Ustavnog suda Federacije BiH.
Odbornici Skupštine opštine Višegrad izglasali su večeras inicijativu za opoziv načelnika ove opštine Mladena Đurevića i najavili referendum za 12. juni.
Za opoziv je glasalo 11 odbornika skupštinske većine koju čini sedam stranaka, dok je 10 bilo protiv.
Đurević je rekao novinarima da su odbornici okupljeni oko SNSD-a na sjednici ukazali na neregularnosti, odnosno nezakonite radnje u vezi sa prijedlogom odluke za njegov opoziv.
“Grupa odbornika može da podnese inicijativu, ali ona treba da bude predočena Skupštini opštine. Parlament treba da donese prijedlog odluke i na taj prijedlog ja kao načelnik imam zakonsku obavezu da u roku od 15 dana dam mišljenje. Oni nisu zatražili mišljenje od načelnika na njihov prijedlog odluke i samim tim prekršili su Poslovnik, Statut i Zakon o lokalnoj samoupravi”, pojasnio je Đurević.
On je najavio da će se obratiti nadležnim ministarstvima i zatražiti pravnu pomoć kako bi dokazao da odbornici koji su podnijeli inicijativu nisu radili u skladu sa zakonom, kao što što je to bilo i prošle godine kada je opština bila 11 mjeseci u blokadi.
“Svi mi zajedno smo izgubili skoro godinu dana zbog nečije tvrdoglavosti i samovolje. To nam se izgleda i sada dešava”, kaže Đurević.
On je poručio da će SNSD zajedno sa koalicionim partnerima biti spreman za referendum i da očekuju veliku podršku sugrađana.
Šef Kluba odbornika SNSD-a Darko Andrić rekao je da je opoziv pokrenut nezakonito.
“Brojna su kršenja zakona, nisu htjeli da uvaže naše prijedloge i ovo je još jedna nepotrebna stvar za građane Višegrada koja će koštati 60.000 KM. Nakon dvije godine nemamo uspostavljen normalan sistem, a najviše od svega će trpjeti građani”, istakao je Andrić.
On je napomenuo da datumski nije ispoštovana procedura kako to definišu Poslovnik, Statut i sam zakon.
“Spremni smo za referendum, nama nije bitan datum, ali nam je bitno da se referendum sprovede na zakonski način”, rekao je Andrić.
Predsjednik Skupštine opštine Višegrad Muamer Sofović rekao je da su razlozi za opoziv neformiranje izvršne vlasti opštine Višegrad i kašnjenje u usvajanju budžeta.
Domaćin današnjeg sastanka vladajuće koalicije u Srpskoj, predsjednik Ujedinje srpske (US) Nenad Stevandić, predložio je kolegama u vlasti da podrže vraćanje toplog obroka za zaposlene u javnom sektoru, saznaje Srpskainfo.
To je zahtjev Sindikata uprave i još četiri sindikata u RS, a u skladu sa zaključkom Narodne skupštine iz novembra prošle godine.
Kako saznajemo, Stevandić je liderima i predstavnicima SNSD, SP, DEMOS, NPS i NDP ponudio i kalkulaciju koji je prije nekoliko dana iznio i na konferenciji za novinare.
– Prijedlog nije ni odbijen, ni prihvaćen na prvu, nego je dogovoreno da nadležna ministarstva u Vladi RS do narednog sastanka koalicije naprave analizu za eventualno vraćanje toplog obroka. Koalicija će o ovom pitanju raspravljati ponovo na idućem sastanku. Sve je realnije da će ova inicijativa proći, ali možda kao prijedlog Vlade RS – kaže naš izvor iz koalicije.Ukoliko ova inicijativa bude prihvaćena, svi zaposleni u javnom sektoru mjesečno bi dobijali po 150 KM neoporezivog toplog obroka, umjesto da dobiju najavljeno povećanje plate od 10 odsto. Odnosno, topli obrok je pravednija opcija, bolja za radnike, a u US tvrde da bi opterećenja po budžet bila slična.
Podsjećamo, predstavnici pet sindikata predali su prošli petak u Narodnu skupštinu Republike Srpske inicijativu za pokretanje interpelacije o tome da zaposlenima u javnom sektoru Republike Srpske bude vraćeno zakonsko pravo na topli obrok i regres.
Iza ovog poteza stoje Sindikat uprave Republike Srpske, Sindikat radnika unutrašnjih poslova, Strukovni sindikat doktora medicine, Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara, te Samostalni sindikat radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srpske.
Povod za pokretanje interpelacije je to što Vlada Srpske nije ispoštovala raniji zaključak Narodne skupštine Srpske da sa sindikatima dogovori i predloži izmjene zakona o radu u kojima će naknade za topli obrok i regres biti posebno iskazane.
To sada nije slučaj jer su one utopljene u platu za oko 54.000 zaposlenih. Interpelacija je kontrolni instrument Narodne skupštine nad radom Vlade. Kada najmanje 15 poslanika potpišu interpelaciju, Vladi se daje rok da na nju odgovori, a potom slijedi rasprava u NSRS. Ujedinjena Srpska je za sada jedina parlamentarna stranka koja je otvoreno podržala inicijativu sindikalaca, između ostalog i zbog toga što je ova partija bila formalni predlagač zaključka NSRS prošle godine. Tada su za njega glasali poslanici svih stranaka, a kada ga treba realizovati, čini se da mnogi “vrdaju”.
Inače, sastanci vladajuće koalicije redovni su svake sedmice, a u žižu javnosti dospjeli su prošle sedmice, kada je domaćin bio predsjednik SP, Petar Đokić. Povod je bio krišom uslikan dnevni red, kada je Đokić predložio da se u žiži političke krize u RS i BiH prvo raspravlja o raspodjeli funkcija.
Ovaj put, kako saznajemo, dnevni red je bio drugačije formulisan. Stevandić je na prvo mjesto stavio “nastavak usaglašavanja koalicionih aktivnosti sa prethodne sjednice”, potom “stavovi o raspisanim izborima”. Treća tačka je bila “razno”, a u okviru nje i pomenuta rasprava o toplom obroku.
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH odgovorajući na pitanje novinara da li će 9. maja prisustvovati paradi povodom Dana pobjede nad fašizmom koja se održava u Moskvi, rekao je ” postavite kamere na granične izlaze pa snimite ko izađe”.
Pojedini mediji u Bosni i Hercegovini objavili su da je Dodik dobio poziv službene Moskve da prisustvuje paradi 9. maja ali da je odbio odnosno uz izvinjenje rekao da ne može prisustvovati.
Dodik: Nove sankcije EU Rusiji proizvešće probleme
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da će novi paket sankcija Evropske unije Ruskoj Federaciji, koji uključuje zabranu uvoza ruske nafte, sigurno proizvesti probleme na ovom prostoru.
“Mi se ne možemo lako prebaciti na neka druga tržišta, pogotova na tržišta koja su skupa. Veliko je pitanje kako ćemo u budućem vremenu. Imamo korentan odnos sa naftnom industrijom, odnosno sa kompanijom koja se ovdje bavi time”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
On kaže da je očegledno da EU ubrzava proces isključivanja Rusije iz svih tih stvari.
Dodik je ponovio da Republika Srpska neće dozvoliti da BiH uvede sankcije Ruskoj Federaciji.
Odgovarajući na pitanje ko će izložiti izvještaj u Savjetu bezbjednostu UN, koji je za 11. maj zakazao sjednicu posvećenu BiH, Dodik je rekao da je Predsjedništvo BiH zaduženo za spoljnu politiku, dodajući da je sektor spoljne politike “potpuno razvaljen” antiustavnim i protivzakonitim ponašanjima pojedinaca proteklom periodu.
“Pokušaćemo da obezbjedimo da se naš glas tamo čuje i on će se čuti svakako”, rekao je Dodik.
Iz Ambasade Velike Britanije u BiH komentarisali su danas pismo lidera HDZ BiH Dragana Čovića međunarodnim zvaničnicima nakon što je CIK BiH raspisao održavanje Opštih izbora u oktobru.
Kako su rekli iz britanske ambasade, ozbiljno shvataju pokušaje destabilizacije ili ugrožavanja BiH.
– Svakog političkog aktera, koji razmatra ili prijeti jednostranim potezima suprotno zakonskom i ustavnom poretku ove zemlje, podsjećamo da je to put koji će samo voditi ka povećanoj izolaciji, i da je takvo djelovanje suprotno interesima građana ove zemlje. Kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo nedavno pokazalo upotrebom sankcija, ozbiljno shvatamo pokušaje destabilizacije ili ugrožavanja BiH – poručili su iz britanske ambasade.
Podsjećamo, Čović je danas u pismu međunarodnim zvaničnicima poručio da će Hrvatski narodni sabor pristupiti realizaciji svih zaključaka s Izvanrednog zasjedanja HNS u BiH od 19. februara 2022. godine.prApp=0&gdprVer=2&uspIab=Ad
– Te pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju Bosne i Hercegovine na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, čime će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH – napisao je Čović u pismu upućenom brojnim zvaničnicima međunarodne zajednice, piše Kliks.