VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Konačno završena osnova pravne borbe BiH protiv opasnog otpada

    Konačno završena osnova pravne borbe BiH protiv opasnog otpada

    Pravni tim za izradu strategije pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine u vezi sa pitanjem odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora konačno je nakon skoro godinu i po dana završio Nacrt ovog dokumenta.

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, objavio je da je bio nezadovoljan dinamikom rada Pravnog tima, da je insistirao na ubrzanju aktivnosti te da je ovaj nacrt konačno završen.

    Nakon što ga Ministarstvo uputi u proceduru i Savjet ministara BiH usvoji, država će imati Nacrt pravnih mogućnosti koje će moći koristiti u zaštiti rijeke Une i oko 250.000 stanovnika od nuklearnog otpada u blizini svoje granice.

    Nemanja Galić, član Pravnog tima, istakao je da se Nacrt strategije sastoji od četiri najbitnije cjeline.

    “Ovo je sveobuhvatan pregled trenutnog činjeničnog stanja jer nije postojao nijedan dokument koji je to analizirao, što je izuzetno bitno kako bi se znali naredni koraci. Prvi dio strategije je pregled stanja nakon prikupljene cijele dokumentacije koja nam je dostavljena. Naredni dio se odnosi na međunarodne obaveze Hrvatske u pogledu planiranog nuklearnog odlagališta, odnosno kojim se međunarodnim pravnim aktima reguliše. Ovo je analiza toga da li ih je Hrvatska prekršila i koje je prekršila”, objašnjava Galić za “Nezavisne novine”.

    Dalje ističe da su treći dio procesne mogućnosti, odnosno šta sve BiH može da preduzme povodom eventualnih kršenja međunarodnih obaveza Hrvatske ili njihovih budućih kršenja.

    “Četvrti dio strategije su akcioni plan, zaključci i naši prijedlozi daljih mjera Bosne i Hercegovine”, kazao je Galić.

    Na pitanje da li postoji mogućnost tužbe protiv Hrvatske, Galić ističe da je ipak u ovom trenutku rano govoriti o mogućoj tužbi.

    “Sve opcije su analizirane. Ključni problem u cijeloj situaciji je što Hrvatska odlaže sve procedure koristeći formalistički izgovor da ta lokacija još nije zvanično određena kao lokacija za odlaganje otpada. Hrvatska mora uraditi studiju uticaja na životnu sredinu i to će biti pod velikim monitoringom Međunarodne agencije za atomsku energiju i Evropske komisije uz obaveznu konsultaciju sa BiH. Hrvatska je obećala da će uključiti BiH, a po našem mišljenju to je trebalo dosta ranije. Nacrt ima oko 100 strana”, naglasio je Galić.

    Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, istakao je za “Nezavisne” da trenutno nije moguće komentarisati kvalitet urađenog, ali da čvrsto vjeruje da će pomenuti dokument koji treba predstavljati osnovu pravne borbe biti predmet analiza svih relevantnih aktera vezanih za ovaj slučaj. “Razočarani smo što je toliko vremena potrošeno za ovaj korak jer moram podsjetiti da je Hrvatska u prostorni plan još 1999. godine upisala Trgovsku goru kao željenu lokaciju za radioaktivne i druge opasne otpade, a to što BiH kasni decenijama je tema za sebe”, naveo je Crnković.

    Dodao je da pravno mišljenje koje je kreirano od Pravnog tima treba da bude jedan od ključnih dokumenata.

    “Prema informacijama kojima raspolažemo, Hrvatska ove godine kreće u izradu najvažnijeg dokumenta – studije uticaja na životnu sredinu. S druge strane, BiH nije ni započela planirana istraživanja. Uz to, u planovima za istraživanja koje je BiH imala na umu nedostaju socijalni uticaji deponovanja radioaktivnih i drugih opasnih otpada te ekonomski uticaji – jer već sada imamo određene negativne uticaje. Pravni koraci su mogli i morali početi daleko ranije. BiH je ispucala sve džokere iz rukava i propustila mnoge rokove, a bilo koja dalja odugovlačenja mogu dovesti do posljedica koje će se osjećati vijekovima. Podsjećam da je objekat lociran na 800 metara od rijeke Une”, zaključio je Crnković.

  • Angažovan tim koji će istražiti mogućnost tužbe protiv Šmita

    Angažovan tim koji će istražiti mogućnost tužbe protiv Šmita

    Tužba za lažno predstavljanje i udar na ustavni poredak protiv fizičkog lica koje se zove Kristijan Šmit – to bi, tvrdi Milorad Dodik, uskoro moglo da bude pokrenuto. Očekuje i pritiske. Bilo ih je, podsjeća, i kada je tužen Pedi Ešdaun.

    Sada je, tvrdi, neprihvatljivo to što se Šmit lažno prestavlja kao visoki predstavnik, a drugima drži moralne pridike. Za to mu podrška stiže iz Velike Britanije i Amerike. Drugi mu polako okreću leđa. Italijanska ambasada u BiH je pokušala da spriječi Šmita u donošenju odluke o finansiranju izbora u BiH. U tome, tvrdi Dodik, nisu bili sami.

    „Nisu samo Italijani, nego i Francuzi i briselska administracija bili su protiv toga i pored svega toga, to je učinjeno. To je potpuno bilo nepotrebno“, rekao je Milorad Dodok, srpski član Predsjedništva BiH.

    Predsjednik Republike Srpske kaže da postoji veliki broj predstavnika iz međunarodne zajednice koji nisu za nametanja. Oni su, kaže Željka Cvijanović, za podsticanje unutrašnjeg dijaloga da se dođe do rješenja.

    “Međutim, u okviru današnjeg međunarodnog faktora više nije bitno da li neko nešto ne želi. Uvijek imate neki “glavni tok” u kome oni jači u njega utjeruju malo slabije, da budu sastavni dio nekih zajedničkih odluka. Ja cijenim da se tako nešto desilo”, rekla je Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske.

    Da nametnuta odluka Šmita o finansiranju izbora narušava sve odnose u BiH, poručuje i Dragan Čović. Predsjednik HDZ-a kaže da za tim nije bilo potrebe, jer je već sve urađeno da se stvori ambijent i u skladu sa zakonom dobije budžet institucija.

    “Oni koji su to blokirali željeli su profitirati, na način da optuže kako neko ne želi na izbore. Imam osjećaj da je nekoga iznenadilo naše opredjeljenje da idemo na izbore i da izbore dobijemo”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

    Da će BiH biti protektorat sve dok jedan čovjek može da nameće i donosi odluke umjesto zvaničnih institucija, poruka je premijera Srpske. Dobro je, kaže Radovan Višković, što je Italija podržala stav Srpske.

    “Mi uvijek kažemo da će Republika Srpska prihvatiti Šmita ako u Savjetu bezbjednosti UN dobije saglasnost da bude visoki predstavnik u BiH. Do tada, on je samo Kristijan Šmit i želim mu dobro zdravlje i sreću, te da se fino provodi u BiH”, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.

    Većina srpskih I hrvatskih zvaničnika je saglasna da je Šmitova nametnuta odluka bila nepotrebna. Iz Republike Srpske su I ranije stizale poruke da izbori u BiH treba da se održe, te da se stvore materijalne i finansijske pretpostavke da bi taj proces mogao da se sprovede.

  • Tužilaštvo BiH ne može da potvrdi izjavu Zaharove

    Tužilaštvo BiH ne može da potvrdi izjavu Zaharove

    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je saopštilo da za sada nije došlo do podataka koji bi potvrdili izjavu portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove da je deo oružja iz Ukrajine prošvercovan u Bosnu i Hercegovinu.

    Zaharova je juče izjavila da države Zapada ignorišu to što će pošiljke oružja namenjene Ukrajini, “sigurno dovesti do širenja crnog tržišta oružja” u Zapadnoj Evropi, i da je deo oružja iz Ukrajine već prošvercovan u Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i na Kosovo.

  • NSRS će odlučiti da li je trgovinski sporazum BiH sa Velikim Britanijom štetan za Srpsku

    U Narodnu skupštinu Republike Srpske danas je stigao zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za održavanje posebne sjednice na kojoj bi parlament trebalo da se izjasni o Odluci o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, usvojenoj bez konsenzusa na 27. sjednici Predsjedništva BiH 8. juna 2022. godine, saopšteno je iz Odsjeka za odnose s javnošću NSRS.

    Srpski član Predsjedništva ovu Odluku proglasio je veoma štetnom po vitalne interese Srpske i pozvao narodne poslanike da se izjasne.

    Po Ustavu BiH, NSRS razmatra Izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH i ukoliko je deset dana od dana proslijeđivanja potvrdi dvotrećinskom većinom, osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu, navodi se u saopštenju.

    Kolegijum Narodne skupštine sljedeće sedmice trebalo bi za zakaže održavanje posebne sjednice, koja će u skladu sa Ustavom i Poslovnikom biti zakazana u predviđenom roku.

  • Novitović: Voda se povukla sa zaplavljenih područja, najpotrebniji isušivači

    U Prijedoru i Novom Gradu voda se povukla sa zaplavljenih područja i sada su najpotrebniji isušivači, rekao je vršilac dužnosti direktora Uprave civilne zaštite Republike Srpske Milan Novitović.

    Novitović je rekao Srni da su pripadnici Uprave civilne zaštite Republike Srpske na terenu i prate situaciju.

    “Sva materijalno-tehnička sredstva koja lokalna zajednica trebuje od Republičke uprave, da bi ubrzali i što prije otklonili štetu, biće stavljena na raspolaganje”, istakao je Novitović i dodao da rade na svim aktivnostima koje za cilj imaju da ublaže i otklone posljedice ovih poplava.

    On smatra da je došlo do nesmotrene izjave komandira Vatrogasno-spasilačke jedinice u Prijedoru kojom je doveo do uznemiravanja javnosti, a i do stvaranja drugačije medijske slike, jer se ne radi o više od 200 zaplavljenih kuća, s obzirom da se voda već vratila u korito.

    Prema njegovim riječima, pripadnici Civilne zaštite su od juče na terenu, a i u stalnom su kontaktu sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Radovanom Viškovićem.

    “Iako je Višković na Jahorini, ali interesovanje koje je pokazao govori o tome da se o svakom dijelu Republike Srpske vodi briga u ovakvim situacijama”, rekao je Novitović.

    On ističe da i građani svojim djelovanjem mogu znatno doprinijeti da posljedice poplava budu što manje, a da zajednički i lokalna zajednica, građani, privredni subjekti i republičke institucije moraju pomoći u otklanjanju posljedica i štete nastale u ovakvim poplavama.

    Što se tiče školskih objekata, Novitović podsjeća da je juče ministar prosvjete i kulture Natalija Trivić dala nalog da je to bio zadnji školski dan za školarce u Novom Gradu.

    Novitović kaže da će danas poplavljena područja u Prijedoru posjetiti zamjenik direktora Republičke uprave civilne zaštite Nenad Ćuk, pomoćnik direktora Uprave Dragan Kos, a od juče je na terenu načelnik Područnog odjeljenja civilne zaštite Mile Međed.

  • Stabilizovano stanje u Novom Gradu, prijavljeno sedam odrona

    Stabilizovano stanje u Novom Gradu, prijavljeno sedam odrona

    U Novom Gradu stabilizovano je stanje nakon današnjeg nevremena, a angažovane su dežurne ekipe da dalje prate situaciju, rekao je večeras Srni zamjenik načelnika opštine Bojan Lukač.

    Lukač je naveo da je prijavljeno da je voda ušla u 19 dvorišta i stambenih objekata, četiri druga objekta, kao i u dva privredna objekta.

    On je objasnio da je normalizovano stanje u Srednjoškolskom centru “Đuro Radmanović” i Sportskoj dvorani, a voda se povukla iz dvorišta kod Osnovne škole “Vuk Karadžić”, gdje će sutra biti obavljena dezinfekcija prostora.

    Lukač je rekao da su evidentirani odroni, po jedan, u naselju Jablanica, na putu prema novom groblju, u naselju Gračani i u naselju Roga, a tri odrona pored magistralnog puta u gradskom području.

    On je dodao da je lokalni Centar za obavještavanje dobio 11 prijava, a 16 prijava je upućeno vatrogascima.

    Komunalno preduzeće “Komus” čisti i pere gradske ulice, a posao je završen na području Capraga na gradskom području.

    “Angažovana su i privatna preduzeća za čišćenje nanosa pijeska sa ulica i iz privatnog dvorišta i na odčepljivanju odvoda”, pojasnio je Lukač.

    Lukač je rekao da se ujutro, prema prognozama, očekuje prestanak padavina i stabilizacija vremena što će omogućiti da se obavi čišćenje i sanacija odrona.

    U Novom Gradu, u užem gradskom području, danas je za oko dva časa palo 111 litara kiše po metru kvadratnom, sve gradske ulice i saobraćajnice su bile poplavljene i otežano se odvijao saobraćaj.

    Kiša i dalje pada, ali je slabijeg intenziteta.

  • Istražna komisija: Bh. pravosuđe dotaklo dno

    Sprega između politike i pravosuđa je evidentna, duboko je prisutna na najvišim pravosudnim nivoima i ovakav pravosudni sistem ne može dugo opstati i u konačnici će se neminovno urušiti.

    Ovo se, između ostalog, navodi u Izvještaju o radu Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, a u kojem se naglašava da su pojave političkih imenovanja bliskih srodnika sudija i tužilaca učestale na svim nivoima vlasti te da takva praksa ne pokazuje bilo kakve znake jenjavanja.

    “Istražna komisija smatra da, uzimajući u obzir široku rasprostranjenost ovakvih pojava, postoji osnov da disciplinski tužilac istraži da li je kod ovih ili sličnih imenovanja došlo do bilo kakvih disciplinskih prekršaja od strane sudija i tužilaca čiji su bliski srodnici imenovani na rukovodeće funkcije na kojim političke stranke imaju kontrolu, te u skladu sa rezultatima eventualno preduzme dalje radnje iz svoje nadležnosti”, navodi se u izvještaju.

    Dodaje se da stanje u BiH, uključujući i njeno pravosuđe, u potpunosti odgovara definiciji Svjetske banke za termin zarobljena država, koji se odnosi na situacije u kojima “male korumpirane grupe koriste svoj uticaj na vladine strukture da preuzmu donošenje odluka kako bi ojačali sopstvenu ekonomsku poziciju”.

    U izvještaju su navedena i svjedočenja sudija, tužilaca i pojedinaca pred ovom komisijom, a niko od njih stanje u pravosuđu nije opisao kao dobro i uglavnom su korišteni termini “alarmantno”, “katastrofalno”, “dotakli smo dno”, “pravosuđa gotovo da i nema” itd. Takođe, u izvještaju se navodi i da većina pravosudnih radnika ne želi ili ne smije javno govoriti o korupciji jer smatraju da postojeći mehanizmi nisu adekvatni za rješavanje problema.

    Poseban dio izvještaja posvećen je konformizmu, odnosno tome da veći dio pravosudne zajednice izbjegava da se zamjeri krugovima koji uživaju percepciju moći ili čak nedodirljivosti. Istaknuto je i da je saradnja pravosuđa i medija, posebno onih istraživačkih, na zabrinjavajuće niskom nivou i pored toga što su upravo takvi mediji najzaslužniji za otkrivanje i ukazivanje na brojna djela visoke korupcije, koruptivna ponašanja unutar pravosuđa itd.

    “Svjedoci su ukazali na činjenicu da nadležna tužilaštva ne procesuiraju koruptivna djela ni nakon opsežnih i dokumentovanih medijskih izvještaja. Takođe, kultura animoziteta prema medijima je primjetna unutar pravosudnog sistema, što se ogleda kroz nizak procenat postupanja na osnovu medijskih saznanja, agresivna procesuiranja za “neovlaštena snimanja”, insistiranja na otkrivanju izvora, zahtjeve za upoznavanje tužilaštva o konkretnim saznanjima prije objavljivanja i slično”, navodi se u izvještaju.

    Predstavljajući izvještaj, članovi Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine istakli su da se radi o izvještaju koji je bolji od svih prethodnih koje su radile međunarodne organizacije te da su se članovi, iako dolaze iz različitih političkih partija, izdigli iznad politike.

    “Posebno je zabrinjavajuće da je ogroman procenat ljudi u pravosudnoj zajednici pošten, da rade svoj posao, ali smo primijetili primjese konformizma. To se ogleda u tome da ljudi u pravosudnoj zajednici koji su pošteni i koji se ne bave korupcijom te ne žele veze s politikom jednostavno puštaju da stvari idu svojim tokom”, rekao je Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH.

    Komisija je u izvještaju navela i 15 preporuka koje bi trebalo da sprovedu različiti nivoi vlasti, između ostalog da se kod ocjenjivanja sudija i tužilaca vrednuje kvalitet, a ne kvantitet, zatim da se nosiocima pravosudnih funkcija onemogući napredovanje nakon izrečene disciplinske mjere te da se pri tumačenju neovlaštenog fotografisanja i snimanja uvedu zapadni standardi.

    Izvještaj Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine uskoro bi trebalo da se nađe i pred poslanicima Predstavničkog doma parlamenta BiH.

  • “Standard”: Italijanska ambasada u BiH pokušala da spriječi Šmita u donošenju odluke

    Italijanska Ambasada u Sarajevu intervenisala je da spriječi Kristijana Šmita u donošenju odluke o finansiranju izbora u BiH, piše bečki list “Standard”.

    List piše da “visokog predstavnika mnogi predstavnici EU vide kao konkurenciju, a mnoge snage unutar EU htjele bi da tu funkciju oslabe ili čak ukinu”.

    “One su pokušale da uoči odluke i spriječe da Šmit primijeni svoja ovlašćenja. Prije svega, intervenisala je italijanska Ambasada u Sarajevu”, navodi se u tekstu.

    U tekstu se opravdava Šmitova intervencija “s obzirom na opasnost koja proizlazi od nacionalista u zemlji koji su povezani sa Kremljom”, te je Šmit “ipak obavezan da interveniše, jer bi u suprotnom bio ugrožen mirovni sporazum u BiH”.

    Nijemac Šmit, koji nije izabran u Savjetu bezbjednosti UN na dužnost za koju se predstavlja da je obavlja u BiH, nametnuo je u utorak, 7. juna, odluku o finansiranju opštih izbora u BiH.

    Takvoj odluci su se usprotivili srpski i hrvatski zvaničnici u BiH koji su ocijenili da to predstavlja okupaciju BiH i poništavanje njenog suvereniteta. Ruska strana je ocijenila da je to “besramno zadiranje u tuđi novčanik”.

    Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika, kao ni Rusija i Kina.

  • Dodik: RS angažovala pravni tim da podnese tužbu Njemačkoj protiv Šmita

    Dodik: RS angažovala pravni tim da podnese tužbu Njemačkoj protiv Šmita

    Republika Srpska je angažovala pravni tim da podnese tužbu u Njemačkoj protiv Kristijana Šmita za lažno predstavljanje i štetno djelovanje u BiH, napisao je Milorad Dodik, sprski član Predsjedništva, na svom Twitter nalogu.

    Dodik je naveo da tim već počinje da prikuplja dokaze koje će dostaviti uz tužbu.

  • Srpska bi mogla čekati novac još godinu dana

    Srpska bi mogla čekati novac još godinu dana

    Pravobranilaštvo BiH zatražilo je da rok, do kada Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH treba da Srpskoj izmiri oko 30 miliona maraka na osnovu pravosnažne presude, bude pomjeren sa 11. juna ove godine na isti dan iduće.
    Iz Pravobranilaštva BiH kazali su “Glasu Srpske” da su u svojstvu zakonskog zastupnika UIO, 27. maja ove godine podnijeli prijedlog Sudu BiH.

    “Naš prijedlog odnosi se na odgađanje sprovođenja izvršenja rješenja Suda BiH od 28. septembra 2016. godine do 11. juna 2023. godine. Sud BiH još uvijek nije donio odluku po tom prijedlogu”, rekao je zamjenik pravobranioca BiH Ismet Velić.

    Iz Suda BiH juče nisu dobijeni odgovore na pitanje da li su razmatrali prijedlog Pravobranilaštva BiH, te da li će ponovo biti prolongiran rok do kada UIO treba da izmiri dug Srpskoj na osnovu pravosnažne presude.

    Sud BiH je u septembru 2018. godine donio rješenje kojim privremeno odgađa postupak izvršenja pravosnažne presude i u kontinuitetu odgađa dalje izvršenje zaključno sa 11. junom ove godine.

    Iz Ministarstva finansija RS juče se nisu oglašavali, a dan ranije kazali su da će insistirati na prinudnoj naplati ako presuda Suda BiH za izmirenje duga po osnovu raspodjele prihoda ne bude realizovana do 11. juna.

    “Insistiraćemo na prinudnoj naplati jer se neizvršenjem pravosnažnog sudskog rješenja stvara pravna nesigurnost, a RS trpi posljedice pravne nedorečenosti i komplikovanih odnosa u oblasti indirektnih poreza u BiH”, podvukli su u Ministarstvu finansija.

    Naglasili su da su u proteklom periodu iskorištene sve sudske i vanparnične mogućnosti kako bi bilo naplaćeno oko 30 miliona KM po osnovu pravosnažne sudske presude za izmirenje duga po osnovu raspodjele prihoda za 2009. i 2010. godinu.

    “Srpska je u toku 2018. godine blokadom računa UIO uspjela naplatiti 4,7 miliona KM, dok ostatak sredstava i pored pravosnažne presude nije dobijen jer Sud BiH u kontinuitetu odgađa dalje izvršenje zaključno sa 11. junom”, naglasili su u Ministarstvu finansija.

    Zbog cjelokupne situacije Srpska je bila i za postizanje vansudskog sporazuma o izmirenju obaveza sa Ministarstvom finansija FBiH, imajući u vidu činjenicu da je riječ o novcu koji je raspodjelom sredstava UIO pripao FBiH, a trebalo je RS. Međutim, sporazum o izmirenju obaveza nikada nije potpisan.

    Građani čekaju
    Iz UIO naveli su da su više puta o ovom problemu informisali Upravni odbor te institucije i Savjet ministara BiH, te da su im objasnili kakve je sve probleme izazvalo prinudno izvršenje sudske presude 2018. godine.

    “Tada je skinuto i 1,4 miliona maraka sa depozitnih računa. Na tim računima nalazio se novac građana i pravnih lica koja su polagala depozite prilikom uvoza automobila u BiH. Dakle, građani čekaju taj novac, a mi ga nemamo jer je zaplijenjen”, kazali su u UIO.

    Zbog toga, kako su naveli i nakon četiri godine ne mogu ispuniti svoju obavezu i vratiti novac građanima i pravnim licima.