VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Sud BiH odgodio isplatu 30 miliona Srpskoj za još godinu

    Sud BiH odgodio isplatu 30 miliona Srpskoj za još godinu

    Sud BiH odgodio je isplatu oko 30 miliona maraka sa kamatama koje je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) trebalo da plati Srpskoj na osnovu pravosnažne presude do 11. juna, potvrđeno je “Glasu Srpske”.

    Sud BiH je tu odluku donio u petak, dan pred rok za izvršenje presude.

    Pravobranilaštvo BiH je kao zakonski zastupnik UIO tražilo od Suda BiH da izvršenje pravosnažne presude prolongira sa 11. juna ove na isti datum iduće godine.

    – Naš prijedlog odnosi se na odgađanje sprovođenja izvršenja rješenja Suda BiH od 28. septembra 2016. godine do 11. juna 2023. godine – kazali su “Glasu Srpske” prošle sedmice u Pravobranilaštvu BiH.

    Iz Ministarstva finansija RS ranije su naveli da će insistirati na prinudnoj naplati ako presuda Suda BiH za izmirenje duga po osnovu raspodjele prihoda ne bude realizovana do 11. juna ove godine.

    – Insistiraćemo na prinudnoj naplati jer se neizvršenjem pravosnažnog sudskog rješenja stvara pravna nesigurnost, a Srpska trpi posljedice pravne nedorečenosti i komplikovanih odnosa u oblasti indirektnih poreza u BiH – podvukli su u Ministarstvu finansija.

    Naglasili su da su u proteklom periodu iskorišćene sve sudske i vanparnične mogućnosti kako bi bilo naplaćeno oko 30 miliona KM po osnovu pravosnažne sudske presude za izmirenje duga po osnovu raspodjele prihoda za 2009. i 2010. godinu.

    – Srpska je u toku 2018. godine blokadom računa UIO uspjela naplatiti 4,7 miliona KM, dok ostatak sredstava i pored pravosnažne presude nije dobijen jer je Sud BiH donio rješenje kojim privremeno odgađa postupak izvršenja u septembru 2018. godine i u kontinuitetu odgađa dalje izvršenje zaključno sa 11. junom – naglasili su u Ministarstvu finansija.

  • Kovačević tvrdi da opoziv načelnika Višegrada još nije uspio

    U izbornom štabu SDS u Višegradu, nakon referenduma o opozovu načelnika Mladena Đurevića, sinoć se slavilo, ali bi sada mogao da uslijedi hladan tuš, ako je suditi prema tumačenjima iz SNSD.

    Portparol SNSD, Radovan Kovačević, kaže da prema trenutnim rezultatima, opoziv u Višegradu nije uspio i Mladen Đurević ostaje načelnik Višegrada.

    – Vidjećemo da li će eventualno rezultati koji stižu poštom ili rezultati mobilnih timova to da promijene, ali po ovom trenutnom, Đurević ostaje načelnik Višegrada – kaže Kovačević za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, jako je bitno da javnost zna odredbu Izbornog zakona koja kaže da je referendum o opozivu ispio onda kada za opoziv načelnika glasa više od 50 odsto izašlih na referendum.

    – To znači da se moraju uzeti u obzir i nevažeći glasovi. Kada sada uzmete u Višegradu broj glasova za opoziv, broj glasova protiv opoziva, broj nevažećih glasačkih listića (dakle ljudi koji su izašli na referendum) dobijete da za opoziv nije glasalo više od 50 odsto od izašlih građana na referendum. To su veoma jasne stvari. Nažalost, ima više glasova za opoziv, nego glasova protiv, iz tog razloga nismo zadovoljni takvim rezultatom i ozbiljno ćemo da ga analizramo – kaže Kovačević.

    Prema njegovim riječima, poražavajuće je da ljudi iz opozicije u RS ne znaju ni zakonsku regulativu, pa su već sinoć slavodobitno proglašavali pobjedu “koja očigledno ne postoji”.

    – Drugo, ne može se tu govoriti o bilo kakvoj pobjedi opozicije, jer su oni tu u saradnji sa bošnjačkim strankama i sa određenim strankama vladajuće koalicije na novou Republike Srpske. Još će biti borbe u Višegradu, a ja sam potpuno uvjeren da je Mladen Đurević dobar načelnik opštine i da u Višegradu postoje ozbiljni rezultati na osnovu kojih Đurević i SNSD zaslužuju da i dalje dobiju šansu građana Višegrada i da nastavimo sa ozbiljnim projektima od suštinskog značaja za bolji život ljudi u Višegradu. Ovo što smo do sada imali sa skupštinskom većinom sastavljenom od 11 odbornika iz 10 političkih stranaka jeste da su imali samo jedan program, da blokiraju razvoj Višegrada i da onemoguće bolji život Višegrađana – kaže Kovačević.

    Međutim, predsjednik Opštinskog opdbora SDS Višegrad, Miroslav Kojić, ne želi ni da čuje da opoziv nije uspio. Kako kaže, to je pokušaj da se ovakva situacija predstavi drugačijom.

    Pozivaju se na tumačenje te neke većine koja nema nikavog osnova u Izbornom zakonu. Mi smo prije toga imali konsultacije sa predstavnicima Republičke izborne komisije i sa CIK BiH, to apsolutno ne može uticati na rezultat. Jer se za brojanje rezultata sasvim uobičajeno uzima broj izašlih, odbiju se nevažeći glasovi i onda se prebroje glasovi za i protiv. Prosta je većina, opoziv je uspio i rezultat se tako mjeri. Ne može neko uzeti nevažeće glasove i pripisivati ih onima koji nisu dobili većinu. To su neki besmisleni pokušaji – kaže Kojić za Srpskainfo.

    Izborni zakon RS kaže: „Načelniku opštine mandat prestaje ako se za njegov opoziv izjasni natpolovična većina od broja birača koji su izašli na glasanje za opoziv“.

  • Srpski član Predsjedništva BiH u petak sa liderom Rusije

    Srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD, Milorad Dodik, potvrdio je danas da će se sastati sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Dodik je rekao da sutra putuje nu Tursku gdje će se sastati sa ministrom inostranih poslova te države Mevlutom Čavušogluom, a da dan kasnije putuje u Sankt Peterburg.

    Dodik će se 17. juna sastati sa predsjednikom Rusije, Vladimirom Putinom u 17 časova po našem vremenu.

    Dodik putuje u Sankt Peterburg gdje će učestvovati na Ekonomskom forumu, u okviru kojeg je dogovoren njegov sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Podsjećamo, Dodik i predstavnici parlamentarnih stranaka BiH sastali su se juče u Briselu sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.

  • Tegeltija se nada da će BiH uskoro postati dio “Otvorenog Balkana”

    Tegeltija se nada da će BiH uskoro postati dio “Otvorenog Balkana”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da većina u BiH apsolutno podržava inicijativu “Otvoreni Balkan” i da se nada da će u veoma kratkom roku postati njen dio, a otpor u političkim krugovima u BiH smatra da je uzrokovan nerazumijevanjem cijelog procesa.

    Otvoreni Balkanje odličan projekat. To je inicijativa koja pruža mogućnost da sami odlučujemo šta želimo, u kojoj niko nikome ne nameće rješenja.Otvoreni Balkan` može da ponudi i više nego što se mislilo, posebno ako se osvrnemo na izazove i probleme u kojima se sada nalazimo i koji su pred nama, a djelimično su izazvani i krizom u Ukrajini, ali i nekim drugim dešavanjima u svijetu – rekao je Tegeltija za Politiku.

    Tegeltija je istakao da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na Samitu “Otvoreni Balkan” u Ohridu predložio da formiraju zajednički tim koji će se baviti problemima i nuditi rješenja za sve zemlje zapadnog Balkana.

    – Prijedlog da zajednički analiziramo naše resurse energenata, hrane i da jedni drugima pomognemo u tom projektu znak je da Otvoreni Balkan nudi rješenja. Kada koristi od ekonomske saradnje budu vidjeli i građani i poslovna zajednica, onda to može da postane sve ono što mi želimo u ovom trenutku – rekao je Tegeltija.

    On podsjeća da su dugo svi tražili rješenja izvan zapadnog Balkana, uzdali se da će ih naći u EU, a “Otvoreni Balkan” omogućava da kroz dogovor budu određeni prioriteti šta je to što je važno za građane i poslovnu zajednicu.

    Tegeltija je istakao da nikada više ne bi trebalo da se dogode situacije iz devedesetih nakon što bude izgrađeno povjerenje između poslovne zajednice i među građanima.

    – Smatram da ćemo se, kada ova inicijativa u cjelosti zaživi, mnogo lakše kretati ka evrointegracijama, koje su, na kraju, ključni spoljnotrgovinski interes svih zemalja `Otvorenog Balkana – kaže predsjedavajući Savjeta ministara.

    Tegeltija je dodao da je u razgovorima sa poslovnom zajednicom i građanima uvidio da postoji velika podrška za ovu inicijativu, koja bi omogućila i zajednički nastup na trećem tržištu.

    – Većina u BiH apsolutno podržava Otvoreni Balkan i nadam se da će BiH u veoma kratkom roku postati dio te inicijative – rekao je Tegeltija, ocijenivši da otpor u političkim krugovima u BiH postoji zbog nerazumijevanja cijelog procesa.

    Prema njegovim riječima, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik DŽaferović ne žele uopšte da razgovaraju o inicijativi, iako nemaju nikakvih argumenata zbog čega inicijativa nije dobra za BiH i zašto ne žele uopšte da je razmatraju.

    – Ako ostanemo na periferiji, ako ne budemo dio inicijative, doći ćemo u situaciju da stojimo po strani i gledamo kako drugi uživaju u pogodnostima koje donosi. Ne želim da budem svjedok i gledam kako roba i kamioni iz BiH stoje na granicama, dok oni koji pripadaju zemljama Otvorenog Balkana nesmetano prolaze. Smatram da niko u BiH nema pravo da naše građane i poslovnu zajednicu dovodi u tu situaciju -rekao je Tegeltija.

    On je istakao da će nastaviti razgovore s poslovnom zajednicom i političkim elitama u BiH kako bi pokušao objasniti koliko je važno da BiH bude dio te inicijative.

    Tegeltija je podsjetio da je prije samita u Ohridu ponovo pisao članovima Predsjedništva BiH da odobre pristupanje BiH “Otvorenom Balkanu”, te najavio da će još jednom pokušati da im iznese razloge zbog čega BiH treba da bude dio ove inicijative.

    – Nadam se da ću naići na razumijevanje jer poruke da treba da budemo dio Otvorenog Balkana koje dolaze iz poslovne zajednice mnogo su glasnije i jasnije od nemuštih izgovora političara koji su suprotnog stava – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je izrazio zahvalnost što je nedavno u Ohridu prisustvovao Samitu “Otvoreni Balkan”, uz očekivanje da je posljednji iz BiH koji ovom samitu prisustvuje u svojstvu posmatrača.

  • Tegeltija: BiH sa sadašnjim ustavnim uređenjem može biti članica EU

    Tegeltija: BiH sa sadašnjim ustavnim uređenjem može biti članica EU

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ocijenio je da BiH sa sadašnjim ustavnim uređenjem apsolutno može biti članica EU i da Dejtonski sporazum i EU integracije nisu suprotstavljeni.

    Tegeltija je podsjetio da ima sličnih zemalja članica EU koje imaju decentralizovani sistem vlasti, kao što ima BiH, i koje su, kao takve, od početka članice EU.

    Naravno, istakao je on, nekima je to u BiH izgovor kojim bi željeli da kroz proces evropskih integracija promijene ustavno uređenje BiH kako bi se napravila unitarizacija BiH.

    “Evropske integracije nam jesu cilj, ali nisu način da se mijenja Ustav BiH na neustavan način. Naši unutrašnji odnosi imaju mnogo otvorenih pitanja, ali ta rješenja se ne mogu nametati sa strane”, rekao je Tegeltija za beogradski list “Politika”.

    Prema njegovim riječima, odgovori na unutrašnja otvorena pitanja moraju se postići dijalogom i konsenzusom, kao osnovnim načinom funkcionisanja u državi koju čine tri konstitutivna naroda i dva entiteta.

    “Ko želi da zaobiđe ili zanemaruje to osnovno opredjeljenje, ruši Ustav BiH”, istakao je Tegeltija.

    On je podsjetio da su sve zemlje Balkana kao svoj spoljnopolitički cilj postavile pristupanje EU i nalaze se u različitim fazama tog procesa, ali i da je prije nekoliko godina Brisel donio odluku da zaustavi proces proširenja EU zbog svojih unutrašnjih reformi.

    Tegeltija je dodao da je danas ponovo pod upitnikom dodjeljivanje statusa kandidata zemljama Balkana zbog događaja u Ukrajini.

    On je napomenuo da se zemlje Balkana više od deset godina bore s tim procesom pridruživanja i da će nastaviti da sprovodi reforme.

    “A da li će Evropa biti spremna i kada će biti spremna da prihvati zemlje zapadnog Balkana u EU, ostaje da vidimo. Ipak, ne možemo da stojimo u mjestu dok oni ne odluče. Moramo između sebe da sarađujemo, moramo biti spremni i međusobno razvijati unutrašnje kapacitete”, naveo je on.

    Tegeltija je rekao da je njegova osnovna poruka za građane Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, sa nedavno održanog samita “Otvoreni Balkan”, gdje je ispred BiH učestvovao kao gost – da budu strpljivi i da će vrlo brzo imati prilike da se uvjere u prednosti ove inicijative.

    Suština poruke je u riječima jednog građanina Sjeverne Makedonije, koji mi je, na obali jednog od najljepših jezera na svijetu, Ohridu, rekao i tome se pridružujem: “Dajte, napravite taj ‘Otvoreni Balkan’, otvorite granice da živimo kao ljudi”, rekao je Tegeltija.

  • Opozicija u Višegradu slavi opoziv načelnika SNSD-a

    Opozicija u Višegradu slavi opoziv načelnika SNSD-a

    Prema nezvaničnim rezultatima građani Višegrada su opozvali načelnika Mladena Đurovića iz SNSD-a, tvrde u opozicionom taboru, koji predvodi SDS.
    Prema prvim preliminarnim rezultatima na današnjem referendumu za Đurevićevev opoziv glasalo je 2.712 građana, protiv je bilo 2.623, dok još nije prebrojano 897 glasova građana koji su se izjašnjavali putem mobilnog tima i poštom.

    Iako se očekuje prebrojavanje glasova putem pošte, gdje pravo glasa ima 831 birač, a koji će odlučiti o opozivu načelnika Višegrada, opozicione stranke predvođene SDS-om već slave.

  • Šarl Mišel potvrdio šta piše u dokumentu: Očuvanje i izgradnja BiH koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi zajedno sa Ostalima

    Šarl Mišel potvrdio šta piše u dokumentu: Očuvanje i izgradnja BiH koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi zajedno sa Ostalima

    U prisustvu predsjednika Evropskog vijeća Šarla Mišela (Charles Michel) i visokog predstavnika Evropske unije Žozepa Borelja (Josep Borrell), održan je sastanak lidera političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. 12. juna 2022. godine u Briselu i usvojio sljedeći politički sporazum.

    Dokument pod nazivom ‘Politički dogovor o načelima osiguravanja funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu‘ je prihvaćen uz suzdržanost lidera PDP-a Branislava Borenovića i DNS-a Nenada Nešića. Sastanku nisu prisustvovali lider HDZ BiH Dragan Čović, SBB BiH Fahrudin Radončić i SDS-a Mirko Šarović.

    Kako se navodi na zvaničnoj stranici Evropskog savjeta, lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine prihvatanjem dokumenta ponavljaju svoju predanost:

    – očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te građani Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od dva entiteta i Brčko Distrikta, uspostavljena u skladu s Ustavom i Opštim okvirnim sporazumom za mir;

    – poštivanju načela vladavine prava i provođenju slobodnih i demokratskih izbora, kao i razvoju demokratskih institucija na svim nivoima vlada/vlasti;

    – načelima i vrijednostima na kojima se temelje Evropska unija i demokratska društva kao i budućnosti Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije;

    Naglašavaju važnost provedbe reformi koje unapređuju evropske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije,

    Sudionici potvrđuju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, imajući na umu “Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda ES‑11/1 o agresiji na Ukrajinu”, usvojenu 2. marta 2022. godine (Predstavnici Republike Srpske pozivaju na raspravu i donošenje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini)

    Za postizanje ovih ciljeva, sudionici se slažu da je neophodno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i raditi na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.

    Čelnici političkih stranaka i članovi Predsjedništva:

    1. Predani su prosperitetu, demokratskom funkcioniranju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, te se obavezuju da će konstruktivno poduzeti potrebne reforme kako bi zaštitili i unaprijedili ove ciljeve.
    2. Naglašavaju važnost produženja izvršnog mandata EUFOR-a Althea i njene kontinuirane prisutnosti u Bosni i Hercegovini kako bi se održalo sigurno okruženje.
    3. Predani su potpunom poštivanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, te konstruktivno radeći zajedno na njihovoj provedbi u dobroj vjeri, s ciljem osiguravanja usklađenosti s europskim standardima.
    4. Poduzeće sve potrebne korake kako bi Opšti izbori 2022. bili organizirani efikasno i provedeni na uredan način, uz potrebna sredstva. Stranke će izbornu kampanju voditi pošteno, konstruktivno i bez retorike koja izaziva podjele i mržnju.
    5. Konstruktivno će sarađivati ​​nakon glasanja kako bi se osiguralo brzo formiranje novih zakonodavnih i izvršnih vlasti na svim nivoima vlasti u skladu sa zakonom propisanim rokovima.
    6. Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi se napredovalo na putu prema EU i odgovorilo na težnje građana.
    7. U tom kontekstu, nastojat će hitno i najkasnije u roku od šest mjeseci od formiranja svih tijela donijeti:
    8. Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine (VSTS) i Zakon o sudovima;
    9. Zakon o sprječavanju sukoba interesa;
    10. Zakon o javnim nabavkama;
    11. izborne reforme i one ograničene ustavne reforme koje su potrebne kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a;
    12. mjere za potpunu obnovu redovnog političkog dijaloga s EU, uključujući kroz strukture Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i poduzimanje svih potrebnih koraka kako bi zemlja imala koristi od EU fondova u okviru Instrumenata za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući pravodobnu ratifikaciju financijskog okvira i Sporazum o partnerstvu.
    13. Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduje na svom putu prema EU, pristaju poduzeti sljedeće korake:
    14. osigurati potpuno funkcioniranje institucija na nivou Bosne i Hercegovine i osigurati da se odluke u skladu s nadležnostima na nivou Bosne i Hercegovine donose na tom nivou, te poduzeti konstruktivan dijalog nakon izbora o temeljnim pitanjima koja se tiču ​​funkcioniranja zemlje, uključujući usvajanje strategije na nivou cijele države u područjima podijeljenih nadležnosti, u skladu s ključnim prioritetom koji zahtijeva osiguranje pravne sigurnosti u raspodjeli nadležnosti među nivoima vlasti;
    15. ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući osiguravanjem da tijela za provedbu zakona i pravosuđe mogu djelovati neovisno i imati sva potrebna sredstva za uspostavljanje rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnih progona i pravomoćnih osuda, uključujući one na visokom nivou.
    16. kretati se ka poboljšanju cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe.
    17. nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući provedbu i saradnju u područjima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, u skladu s člankom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
    18. Predani su poduzeti konkretne korake za promovisanje okruženja pogodnog za pomirenje u cilju prevladavanja naslijeđa rata, u skladu s ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u povodu 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.
    19. Pozdravljaju aktivnu podršku EU i olakšavanje dijaloga, izgradnju povjerenja i povjerenja za završetak gore navedenih radnji.

    Izjavu prihvataju: Petar Đokić (SP), Milorad Dodik (SNSD, i član Predsjedništva BiH), Šefik Džaferović (SDA, predsjedavajući Predsjedništva BiH), Edin Forto (NS), Bakir Izetbegović (SDA), Elmedin Konaković (NiP), Željko Komšić (DF, član Predsjedništva BiH), Nermin Nikšić (SDP), Nermin Ogrešević (NES), Elzina Pirić (PDA), Senad Šepić (NB), Nenad Stevandić (US).

  • “Nejednak tretman u distribuciji međunarodnog novca u BiH”

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je danas da nije zadovoljan tretmanom i načinom na koji međunarodne finansijske organizacije distribuiraju sredstva u primarne i prerađivačke kapacitete u BiH, jer Federacija BiH ima neku vrstu primata u odnosu na Republiku Srpsku.

    Košarac je istakao da proizvodi iz Srpske ipunjavaju standarde iz mnogih razvijenijih zemalja i da mogu biti etablirani na svim evropskim i svjetskim tržištima.

    – U Republici Srpskoj imamo jako razvijene primarne i prerađivačke kapacitete, a onda kada međunarodna zajednica raspiše neku vrstu konkursa za određena sredstva ti ljudi ih ne dobiju, a proizvod naših ljudi iz Republike Srpske se nalazi na evropskim tržištima – rekao je Košarac novinarima u Vlasenici, gdje je otvorio Sajam domaćih prehrambenih proizvoda “Naše je bolje”.

    On je rekao da u tom domenu Federacija BiH ima neku vrstu primata i da želi da to promijeni jer smatra da vrijedni ljudi iz Republike Srpske i kompanije koje se bave proizvodnjom imaju etablirane proizvode na evropskim tržištima.

    – S tog aspekta mislim da lokalne zajednice u Srpskoj i FBiH treba da imaju adekvatnu participaciju iz nekih međunarodnih finansijskih tokova, što danas nažalost, nije jednako – dodao je Košarac.

    On je rekao da se s druge strane ovdje potvrđuje da je Vlasenica mjesto okupljanja ljudi iz Republike Srpske i da ga to raduje jer su na Sajam došli vrijedni ljudi da pokažu šta mogu da naprave i šta mogu da ponude da bi upotpunili privrednu trpezu Republike Srpske.

    Da zajedničkim naporima vrijednih ljudi širom Republike Srpske, uz sve napore institucija Srpske promovišemo naše proizvode i to i radimo, potpuno svjesni činjenice da ispunjavamo standarde iz mnogo razvijenijih zemalja i da naši proizvodi mogu biti etablirani na svim evropskim i svjetskim tržištima – naveo je Košarac.

    On je dodao da je “to naša prednost”.

    – To je naša politika da okupljeni oko institucija Republike Srpske, kroz politike naših institucija, damo doprinos i šansu svim ljudima koji žele da žive od svog rada i mi smo tu, Republika Srpska radi kvalitetno – naglasio je Košarac.

    On je rekao da je danas u Vlasenici razgovarao sa poljoprivrednim proizvođačima i da ga posebno oduševljava vjera prema Republici Srpskoj i njenim institucijama.

    – To je naša snaga, snaga je da okupljamo ljude i u Vlasenici i u Trebinju, Istočnom Sarajevu, Banjaluci, Bijeljini, svim gradovima Republike Srpske, da pokažemo našu prostu vrijednost koja kaže da želimo da živimo od svoga rada, da možemo da prepoznamo sve trendove u svijetu – naveo je Košarac.

    On je rekao da je danas ozbiljna zemlja ona koja obezbijedi dovoljno hrane i energije i da, s obzirom na sve izazove, Republika Srpska pokazuje da je ozbiljna država.

    – Sredstva koja se plasiraju kroz različite fondove u poljoprivredi govore o tome da želimo da imamo dovoljne količine hrane za naše stanovništvo, kroz politiku energetskog sektora pokazujemo, a oni su vidljivi, da želimo energetsku stabilnost za građane i stanovništvo Republike Srpske i za privredne potencijale Srpske – naveo je Košarac.

    On je rekao da je činjenica da je Republika Srpslka stabilna, da ima viziju, da ima vrlo razvijene politike razvoja i da to građani prepoznaju.

    Košarac je na otvoranju Sajma u Vlasenici istakao da je dimenzija agro-turizma jedna vrsta dopune onoga što objektivno ova lokalna zajednica može da pruži.

    On je naveo da načelnik opštine Vlasenica Miroslav Kraljević ima viziju i da je vidljivo da je poljoprivreda jedan segment politika koje afirmiše putem lokalne strukture.

    Košarac je rekao da ga posebno raduje vizija da je turizam definisan kao jedna od privrednih grana koja ima potencijal ovdje gdje se pokušavaju uložiti dodatni napori, napominjući da je i Vlada Republike Srpske donijela odluku u pogledu investicije u Ski-centar “Igrišta”.

    – Ova dimenzija agro-turizma – poljoprivreda jedna je vrsta dopune onoga što objektivno Vlasenica može da pruži. Ono što želimo zajedno da radimo u budućem periodu jeste da vidimo kako i zajednički nivo BiH može dati doprinos svim naporima koje ulaže Vlada Republike Srpske, a oni su vidljivi kroz poslovne politike, sredstva iz Kompenzacionog fonda – izjavio je Košarac.

    Sajmu, na kojem se predstavilo oko 50 izlagača iz cijele Republike Srpske, prisustvovali su i predsjednik Područne privredne komore Bijeljina Stevo Savić i direktor Turističke organizacije Republike Srpske Miodrag Lončarević.

    Sajam organizuje opština Vlasenica pod pokroviteljstvo Privredne komore Republike Srpske i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

  • Komšić potvrdio da dokument nije potpisan

    Komšić potvrdio da dokument nije potpisan

    Da zajednički dokument u Briselu nije potpisan potvrdio je i predsjednik DF, Željko Komšić.

    Dokument na kraju nije potpisan. U osnovi, ne radi se o lošem dokumentu; pogotovo sam zadovoljan činjenicom da se u njemu navodi potreba za implementacijom svih presuda Evropskog suda za ljudska prava – rekao je Komšić.

    Prema njegovim riječima, načelno su ga prihvatile sve probosanske stranke, tj. one sa sjedištem u Federaciji BiH.

    – Prihvatio ga je na kraju i Dodik, valjda iz straha od sankcija. Istina, Dodik se mnogo mučio; prvo je prihvatio, pa odbio i na kraju prihvatio. S druge strane, nije prihvaćen od Borenovića i Nešića, a i Stevandić se bunio – rekao je Komšić, saopšteno je iz njegovog kabineta.

    Što se njega tiče, kaže Komšić, ako se ovakva vrsta dokumenta može iz EU tumačiti kao napredak i ako će to biti dovoljno, kako bi dobili podršku za kandidatski status, onda nema ništa protiv.

    – A to što su protiv oni koji dobacuju iz hotelskih soba, jer se ne razgovara isključivo o njihovim željama, to je njihov problem – poručuje Komšić.

  • Dodik: Ništa nije potpisano

    Dodik: Ništa nije potpisano

    Srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je na Tviteru da na sastanku u Briselu ništa nije potpisano.

    Sastanak lidera parlamentarnih stranaka u BiH sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom počeo je danas oko 15 časova, a kako su mediji naveli, sporan je dokument, odnosno dio političkog sporazuma koji se tiče odnosa BiH prema rusko-ukrajinskom sukobu.

    Dodik je ranije izjavio da neće dozvoliti da se potpiše bilo kakav politički dokument u kome se na bilo koji način kvalifikuju sukobi u Ukrajini.

    Mediji pišu da su sporazum podržale stranke sa sjedištem u Sarajevu (SDA, SDP, DF, NiP, NS, PDA, NES i NB).