Kategorija: Vijesti

  • Dodik traži da se iz dokumenta izbaci osuda ruske agresije na Ukrajinu

    SASTANAK U TOKU
    0
    Brisel: Dodik traži da se iz dokumenta izbaci osuda ruske agresije na Ukrajinu
    M. G.
    8

    8 min
    Facebook
    Messenger
    Twitter
    Email
    Email
    Dokument koji je na potpisivanje liderima političkih partija u BiH ponudila Evropska unija na današnjem sastanku u Briselu, izazvao je, očekivano, još veću polarizaciju među prisutnima.

    Prema pouzdanim informacijama, dok su lideri političkih partija sa sjedištem u Sarajevu (SDA, SDP, DF, NiP, NS, PDA i NB) pokazali spremnost da potpišu ovaj sporazum, stranke iz Republike Srpske to odbijaju, a kako stvari trenutno stoje, dokument neće potpisati ni lider HDZ-a Dragan Čović.
    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, naime, traži od evropskih zvaničnika da iz sporazuma u potpunosti izbace klauzulu koja se odnosi na osudu ruske agresije na Ukrajinu, što je i ranije najavio da će uraditi.

    S druge strane, njegov politički oponent, lider PDP-a Branislav Borenović rekao je da uopšte ne želi potpisati sporazum.”Vi imate luksuz da sebi možete priuštiti da mandat potrošite čekajući korumpiranu elitu da uvede vladavinu zakona. Moj narod i ja tu privilegiju nemamo. Mi se moramo suočiti sa surovom istinom. Korumpirani političari i evropske vrijednosti ne mogu zajedno. Zbog toga, ne očekujete od mene da sa njima potpišem bilo šta, jer moje i njihove vrijednosti nisu i ne mogu biti iste”, naveo je Borenović u svom obraćanju u Briselu.

    Od ranije je poznato da Čović neće prisustvovati sastanku zbog navodnih stomačnih problema, iako je dan prije najavio da ne želi ići na sastanak jer će tamo biti Željko Komšić.

  • Obilježen dan početka proboja “Koridora života”, od presudne važnosti u stvaranju Srpske

    Obilježen dan početka proboja “Koridora života”, od presudne važnosti u stvaranju Srpske

    Akcija “Koridor 92” jedna je od najsvjetlijih operacija Vojske Republike Srpske koja je bila od presudne važnosti u stvaranju i odbrani Srpske, poručeno je danas na skupu u Ristića Gaju kod Doboja, gdje je obilježeno 30 godina od početka proboja “Koridora života”.

    Bivši komandant Krnjinske brigade Miko Škorić rekao je da je vojnom operacijom “Koridor 92” ratne 1992. godine obezbijeđena teritorijalna cjelovitost Republike Srpske, uspostavljena njena i veza Republike Srpske Krajine sa maticom Srbijom.

    On je podsjetio da je povod za najhumaniju operaciju bila smrt 12 beba u porodilištu u Banjaluci, zato što nisu imali kiseonika i nemogućnosti njegove dostave usljed kopneno-vazdušne blokade Organizacije Ujedinjenih nacija.

    “U mjestu Stanovi 10. juna održan je sastanak na kome je donesena odluka o proboju koridora, a dva dana ranije na ovom prosotru srpske jedinice stupile su u borbu sa jednicama HVO i regularne vojske Hrvatske”, rekao je novinarima Škorić.

    On je ocijenio da nije bilo te odluke i da srpske jedinice nisu preduzele akciju, neprijatelj bi ostvario svoj cilj da ugrozi Doboj.

    Škorić je naveo da su dešavanja u Sjekovcu kod Broda bili poruka šta se ovdje sprema i šta će se desiti sa Srbima na ovom prostoru.

    “Koridor nije imao alternative, Srbi su morali da se brane”, izjavio je Škorić.

    Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić rekao je da je Ristića Gaj jedno od istorijskih mjesta na kome se odaje pošta stradalim za Repbuliku Srpsku.

    “Sa ovog mjesta je krenula akcija Koridor života, koja je najsvjetlija operacija kojom je odblokiran zapadni dio Republike Srpske i Republike Srpske Krajine”, rekao je Jerinić.

    Jerinić je ocijenio da je ovom bitkom osnovana i uspostavljena Republika Srpska i zbog toga je bitno da mlađe generacije znaju šta se dešavalo na ovom mjestu.

    Predsjednik Odbora invalida u Boračkoj organizaciji Doboj Dušan Đukanović rekao je da je srpski narod na ovom prostoru bio stjeran na ivicu života ili smrti zbog čega se morao organizovati i krenuti u odbrani svojih kuća, porodice i Republike Srpske.

    “Sve što se dešavala u Sijekovcu kod Broda, gdje je neprijatelj izvršio masakr srpskih civila, bio je znak da se moramo braniti”, rekao je Đukanović i naglasio da Spomen obilježje u Ristića Gaju jasno govori o težini rata i žrtvama koje su date za Republiku Srpsku.

    Milorad Nešić iz mjesta Malog Prnjavora, dijete poginulog borca, rekao je da je u vrijeme operacije bio srednjoškolac, kome je kao ratnim generacijama prekinuto školovanje i najljepši dio života.

    “Pokojni otac se vratio iz Austrije sa privremenog rada i priključio se Vojsci Republike Srpske za koju je život dao”, istakao je Nešić i dodao da je žal za izgubljenim ocem danas ista kao i 1992. godine.

    Nenad Radulović, iz zaseoka Zarječak, pripadnik Krnjinske brigade rekao je da je ranjen kod Broda.

    “Proboj Koridor je jedna od najhumanijih operacija i bila mi je čast da sam učestvovao u toj operaciji, kojom je stvorena država, Repbulika Srpska”, naglasio je Radulović.

    Operaciju “Koridor”, čijim završetkom je uspostavljena veza sa Srbijom i Srpska dobila kompaktnu teritoriju, izvele su snage 1. Krajiškog korpusa, Istočnobosanskog korpusa i policije Republike Srpske Krajine. Komandant operacije bio je tadašnji komandant 1. Krajiškog korpusa general Momir Talić.

    Vojna operacija “Koridor 92” trajala je od 14. do 28. juna na području Posavine i omogućila je spajanje zapadnih dijelova Srpske i Republike Srpske Krajine sa ostalim dijelovima Srpske i Srbijom.

    Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, u operaciji “Koridor” poginulo je 877 pripadnika Vojske Republike Srpske, 15 pripadnika MUP-a Srpske i 17 pripadnika MUP-a Republike Srpske Krajine.

    Kod Spomen-obilježja za 445 poginula borca sa prostora Krnjina u Ristića Gaju služen je parastos i položeni su vijenci i cvijeće.

    Vijence i cvijeće na spomen obilježje položili su predstavnici organizacija i udruženja proistekla iz Odbrambeno-otadžbinskog rata iz Doboja i stanara, gradonačelnik Doboja Boris Jerinić, bivši komandant Krnjinske brigade Miko Škorić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić, predstavnici 3. Republika Srpka puka OSBiH i brojni građani sa prostra Krnjina, Stanara i Doboja.

    Centralna manifestacija obilježavanje proboja Koridora održaće se tradicionalno u nedelju uoči Vidovdana, ove godine u nedelju, 26. juna u Dugoj NJivi kod Modriče.

  • Sadržaj dokumenta koji danas u Briselu trebaju potpisati bh. zvaničnici

    Sadržaj dokumenta koji danas u Briselu trebaju potpisati bh. zvaničnici

    Od lidera političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji danas borave na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Charlesom Michelom u Briselu očekuje se potpisivanje zajedničkog dokumenta.

    Dokument, čiji sadržaj prenosi Istraga.ba, nosi naziv Politički sporazum o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu.

    Kako stoji u dokumentu, lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ponavljaju svoju opredijeljenost za očuvanje i izgradnju mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, uspostavljene u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir.


    “Takođe, obavezuju se na poštivanje principa vladavine prava i sprovođenje slobodnih i demokratskih izbora, kao i razvijanje demokratskih institucija na svim nivoima vlasti, kao i principe i vrijednosti na kojima se zasniva Evropska unija i demokratska društva i budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji”, stoji u dokumentu.

    Takođe, kako je navedeno u dokumentu, naglašavaju važnost provedbe reformi koje unapređuju evropske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije.

    “Učesnici ponavljaju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, te podsjećaju na rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o agresiji na Ukrajinu, usvojenu 2. marta 2022. godine”, navodi se u dokumentu.

    Za postizanje ovih ciljeva, istaknuto je u dokumentu, učesnici se slažu da je neophodno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i raditi na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.

    U dokumentu su dalje navedene obaveze i opredjeljenja lidera političkih stranaka i članova Predsjedništva BiH:

    Posvećeni su prosperitetu, demokratskom funkcionisanju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, i obavezuju se da će konstruktivno poduzeti neophodne reforme kako bi zaštitili i unaprijedili ove ciljeve.

    Naglasiti važnost produženja izvršnog mandata EUFOR-a Althea i njegovog kontinuiranog prisustva u Bosni i Hercegovini radi održavanja sigurnog okruženja.

    Posvećeni su punom poštovanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, uključujući i one Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te rade konstruktivno zajedno prema njihovoj dobroj namjeri, sa ciljem da se osigura usklađenost sa evropskim standardima.

    Preduzeti sve potrebne korake da Opšti izbori 2022. godine budu efikasno organizovani i sprovedeni na uredan način, uz neophodna sredstva. Stranke će izbornu kampanju voditi pošteno, konstruktivno i bez retorike koja izaziva podjele i mržnju.

    Konstruktivno će sarađivati ​​nakon glasanja kako bi osigurali brzo formiranje novog zakonodavstva i izvršne vlasti na svim nivoima vlasti u zakonom propisanim rokovima.

    Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi napredovao na putu ka EU i odgovorio na aspiracije ljudi.

    U tom kontekstu, teži da hitno i najkasnije u roku od 6 mjeseci od formiranja vlasti na državnom nivou usvajaju a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima: b) Zakon o sprječavanju sukoba interesa; c) Zakon o javnim nabavkama; d) ograničene ustavne i izborne reforme, u potpunosti u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a; e) u potpunosti obnoviti redovan politički dijalog sa EU, uključujući kroz strukture SSP-a i poduzeti sve potrebne korake kako bi zemlja imala koristi od fondova EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući blagovremenu ratifikaciju finansijskog okvira i Partnerski sporazum.

    Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduje na svom putu prema EU, saglasni su da preduzmu korake:


    a) osigurati potpuno funkcioniranje institucija na državnom nivou i osigurati da odluke. u pogledu nadležnosti na državnom nivou preuzimaju se na državnom nivou, te da se nakon izbora preduzme konstruktivan dijalog o temeljnim pitanjima koja se tiču ​​funkcioniranja države, uključujući pitanja kao što su javna imovina i usvajanje strategija za cijelu zemlju u oblastima zajedničkih nadležnosti, u skladu sa ključni prioritet koji zahtijeva da se osigura pravna sigurnost u raspodjeli nadležnosti između nivoa vlasti b) ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući osiguravanje da organi za provođenje zakona i pravosuđe mogu djelovati neovisno i imati sva potrebna sredstva za uspostavljanje evidencije proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda, uključujući i visoke nivo. c) poduzeti korak ka poboljšanju ukupnog funkcionisanja javne uprave osiguranje profesionalne i depolitizirane državne službe.

    Nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući implementaciju i saradnju u oblastima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, u skladu sa članom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

    Posvećeni su poduzimanju konkretnih koraka za promovisanje okruženja pogodnog za pomirenje u cilju prevazilaženja naslijeđa rata, u skladu sa ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Pozdravljaju aktivnu podršku EU i olakšavanje dijaloga, izgradnju povjerenja i povjerenja u cilju završetka gore navedenih aktivnosti.

  • Počeo sastanak lidera parlamentarnih BiH stranaka sa EU zvaničnicima

    Počeo sastanak lidera parlamentarnih BiH stranaka sa EU zvaničnicima

    U Briselu je u toku sastanak lidera parlamentarnih stranaka u BiH sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.

    Na sastanku iz Republike Srpske učestvuju lideri SNSD Milorad Dodik, Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, SP-a Petar Đokić, DNS-a Nenad Nešić i PDP-a Branislav Borenović.

    Sastanku iz Federacije BiH prisustvuju predsjednik i potpredsjednik SDA Bakir Izetbegović i Šefik DŽaferović, te lideri DF-a Željko Komšić, stranke Naroda i pravde Elmedin Konaković, SDP-a BiH Nermin Nikšić, Naše stranke Edin Forto i Nezavisnog bloka Senad Šepić.

    Federalni mediji prenose da je lider HDZ-a BiH Dragan Čović stigao u Brisel, ali da ne prisustvuje sastanku.

    Sastanku ne prisustvuju ni predsjednici SDS-a Mirko Šarović i SBB-a Fahrudin Radončić, koji su pozvani.

    Sastanku prisustvuje visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost Žozep Borelj.

    Uoči sastanka sa Mišelom, Dodik je rekao novinarima u Briselu da je po pitanju sastanka sve mistično – od samog pozivanja, preko dokumenta o kojem treba da se razgovara, ali da je ovo dobra prilika da svi sjednu za isti sto i razgovaraju.

    Govoreći o dokumentu, Dodik je naveo da ga nije dobio, ali da se u njemu tretira i sukob u Ukrajini i odnos BiH prema tome.

    – Jedna od rečenica je to da se sukob u Ukrajini tretira kao agresija, a to je za nas, naravno, neprihvatljivo. BiH nema usaglašen stav, jer nije donesena odluka na Predsjedništvu – rekao je Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH.

    Dodik je naglasio da, kada o tome bude odlučivalo Predsjedništvo – to će biti zvaničan stav.

  • Kalabuhov poručio da se Rusija zalaže za striktno poštovanje dejtonskih principa

    Kalabuhov poručio da se Rusija zalaže za striktno poštovanje dejtonskih principa

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov rekao je da se Rusija kao svjedok Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH zalaže za striktno poštovanje dejtonskih principa ravnopravnosti konstitutivnih naroda i entiteta BiH s širokim ovlaštenjima.

    Mi ćemo i dalje pružiti svu moguću podršku svestranom razvoju BiH kao savremene demokratske države. Računamo i na razvoj već postojećih prijateljskih političkih, trgovinskih, ekonomskih i humanitarnih veza -istakao je Kalabuhov.

    Kalabuhov je, povodom Dana Rusije, rekao da ova zemlja ima slavnu istoriju, saopšteno je iz Ambasade Rusije u BiH.

    Naši preci su dugi niz vijekova stvarali veliku državu sa svojom nacionalnom i vjerskom raznolikošću. Zahvaljujući naporima naših naroda, Rusija je i dalje jaka, prosperitetna zemlja koja nastoji da stvori stabilan i siguran svijet za sve – poručio je Kalabuhov.

    Nacionalni dan Rusije obilježava se 12. juna u sjećanje kada je na taj dan 1990. godine prvi Kongres narodnih poslanika prihvatio Deklaraciju o državnom suverenitetu Rusije, u kojoj je proglašeno prvenstvo Ustava Rusije i njegovih zakona.

  • Cvijanovićeva povodom Dana MUP

    Cvijanovićeva povodom Dana MUP

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da građani Srbije mogu da budu ponosni što danas imaju jaku i savremenu policijsku strukturu, kao jedan od glavnih stubova bezbjednosti i čuvara poretka.

    Predsjednik Srpske je istakla da joj je čast što je danas u Beogradu prisustvovala obilježavanju Dana Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Dana policije Srbije.

    Ona je svim pripadnicima MUP Srbije čestitala Dan MUP i Dan policije, uz želju da nastave da ostvaruju zavidne rezultate i predano i časno služe svom narodu.

    – Živjela Srbija, živjela Republika Srpska – poručila je Cvijanovićeva na Instagramu.

    Svečanosti u beogradskoj “Štark areni” prisustvovao je i ministar unutrašnjih poslova Srpske Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin, rukovodstvo MUP i Direkcije policije Srbije, ministri u Vladi Srbije, predstavnici diplomatskog kora, vjerskih zajednica i druge visoke zvanice.

    Dan MUP i Dan policije Srbije obilježava se u znak sjećanja na 1862. godinu, kada je srpska Žandarmerija, na Duhove, odigrala presudnu ulogu u sukobima kod beogradske Čukur česme, kao i tokom turskog bombardovanja Beograda narednog dana.

  • Dodik, Đokić i Stevandić na putu za Brisel

    Dodik, Đokić i Stevandić na putu za Brisel

    Na današnjem sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom reći ćemo da apsolutno nismo spremni da prihvatimo bilo kakvu kvalifikaciju sukoba u Ukrajini.

    Izjavio je ovo srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik uoči odlaska u Brisel.

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel organizovao je u Briselu sastanak sa liderima parlamentarnih stranaka u BiH kako bi se bolje upoznao sa trenutnom političkom situacijom.Na sastanku će prisustvovati srpski član Predsjedništva i lider SNSD Milorad Dodik, predsjednik SP Petar Đokić, lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, lider PDP Branislav Borenović i predsjednik DNS Nenad Nešić.

    Dodik je na sastanak otputovao zajedno sa koalicionim partnerima Nenadom Stevandićem i Petrom Đokićem.

    – Pripreme za sastanak u Briselu s koalicionim partnerima – napisao je Dodik na svom Tviter nalogu.

  • Šta se krije iza reakcije Američke ambasade u Sarajevu

    Šta se krije iza reakcije Američke ambasade u Sarajevu

    Pola članova SDA u sudskim klupama, pola ih pod istragom, ali stranka čini sve da pojedini ne budu optuženi ni procesuirani, primjere na desetine.
    Fadil Novalić optužen, Asim Sarajlić optužen, Selmo Cikotić optužen, Abdulah Skaka pod istragom, Sebija Izetbegović pod istragom, Bego Gutić pod istragom, Nedžad Ajnadžić pod istragom, Senaid Memić pod istragom, Osmanu Mehmedagiću se sudilo, hapšen pa pušten, ali i dalje pod istragama, brojnim!

    Sve se zna
    Tu je i Bisera Turković… Sve SDA svita i većina su šampioni u korupciji i zloupotrebama. Ali suština je da su oni koji su optuženi na sudske klupe sjeli tek nakon brojnih pritisaka javnosti i medija. Prije toga digle su se i kuka i motika, medijska mašinerija i botovska papazjanija da ih se spasi od sudskog procesa.

    Kada se tu doda i Amir Zukić, bivši generalni sekretar kojem se sudi zajedno s Asimom Sarajlićem za korupciju, onda se vidi snaga SDA, ali u zloupotrebama.

    Neki od njih prvi su do Bakira Izetbegovića, lidera stranke koji je u srijedu u zaključcima ove stranke brže-bolje naveo da „SDA i predstavnici EU, SAD i OHR-a imaju iste ciljeve – izgradnju funkcionalne, demokratske države, stabilnih institucija i osiguranje vladavine zakona“.

    Jedno je jasno, na osiguranje vladavine zakona pozivaju oni koji godinama, koristeći svoje resurse i uticaje, sprečavaju istrage i ometaju procese!

    Shvatili su to i u Ambasadi SAD pa je uslijedila do sada neviđena pljuska od jedne ambasade u BiH, i to američke, rukovodstvu jedne stranke

    – Da SDA dijeli ove ciljeve sa Sjedinjenim Državama, stranka i njeni funkcioneri ne bi pokušavali blokirati ili ometati istrage o korupciji – stoji u odgovoru, navodi “Avaz“.

    A između redova se itekako da iščitati na šta se odnosi reakcija Ambasade SAD upućena na adresu SDA.

    Ova stranka je na sve načine pokušala spriječiti brojne istrage. Prije svega, istragu o aferi „Respiratori“, čiji je glavni akter Novalić. Uslijedio je, nakon njegovog hapšenja, strahovit pritisak rukovodstva i stranačkih botova na Tužilaštvo da se radi “o udaru na Bošnjake”. Isto važi i za Mehmedagića, Sarajlića…

    Tek su, pod pritiskom medija i javnosti, podignute optužnice. Za neke predmete i dalje traju ozbiljne opstrukcije, vrše se pritisci na Tužilaštvo, VSTS…

    Mnoge istrage u Tužilaštvu KS, takođe, traju već godinama. Prije svega, ona koja se tiče Sebije Izetbegović. Dvije su afere vežu za njeno ime – “Diploma” i “KCUS”. Tužilaštvo više od godinu, uz sve dokaze, prije svega o diplomi, tvrdi da predmet nije jednostavan.

    Već godinu se ćuti i o tome je li Izetbegović ikada dala iskaz u vezi s tim kako su umirali pacijenti na KCUS-u. Ćuti se i o zloupotrebama Skake, Memića…

    Kada se tu doda predmet “Dženan Memić”, u kojem porodica tvrdi da svoje prste u svemu imaju kadrovi SDA, onda je više nego jasno i smisleno saopštenje Ambasade SAD.

    Sarajlić odbio dati PIN
    Protiv prvog do Bakira Asima Sarajlića, koji je osvanuo i na američkoj crnoj listi, vode se dva sudska procesa, ali je pod istragom i u aferi “Respiratori”. Naime, Sarajlić je, o čemu smo pisali, odbio tužiocima dati PIN svog telefona, zbog čega je kažnjen s 3.000 KM.

    Sve su to svjesne opstrukcije procesa. Opstrukcija je i kada neko iz MUP-a TK javi Gutiću da dolazi SIPA…

  • Dodik uoči sastanka sa Mišelom: Srpska je opredijeljena za mir

    Dodik uoči sastanka sa Mišelom: Srpska je opredijeljena za mir

    Na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom reći ćemo da apsolutno nismo spremni da prihvatimo bilo kakvu kvalifikaciju sukoba u Ukrajini, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uoči odlaska u Brisel.

    “Reći ćemo da je to tragičan sukob koji treba da završi što prije i da smo mi za mir. Reći ćemo i da smo mi mala zemlja koja nema nikakvog potencijala za doprinos bilo kakvim idejama iz Evrope, ali svakako bi imala ogromnu štetu imajući u vidu našu veliku zavisnost vezano za energente, prije svega naftu, pa i gas i da su nas u tom pogledu dobri odnosi sa Rusijom opredijelili da zajedno formulišemo taj stav Narodne skupštine Republike Srpske i mi ne bi mogli ići preko toga”, naglasio je Dodik.

    Dodik je dodao da će na sastanku u Briselu takođe potvrditi naš pristup vezano za EU i reći da mi nismo u NATO integracijama.

  • Kalabuhov: Rusija – zemlja pobjeda

    Kalabuhov: Rusija – zemlja pobjeda

    Dana 12. juna Ruska Federacija obilježava državni praznik – Dan Rusije. Prvobitno zamišljen kao Dan nezavisnosti, direktno vezan za usvajanje odgovarajuće deklaracije 1990. godine, ovaj praznik je vremenom dobio malo drugačiji, bogatiji značaj, napisao je ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov u kolumni za Glas Srpske.

    Njegovu kolumnu prenosimo u cijelosti:

    Dana 12. juna Ruska Federacija obilježava državni praznik – Dan Rusije. Prvobitno zamišljen kao Dan nezavisnosti, direktno vezan za usvajanje odgovarajuće deklaracije 1990. godine, ovaj praznik je vremenom dobio malo drugačiji, bogatiji značaj.

    Svake godine 12. jun se sve manje vezuje za politički događaj u životu države, a sve više za njenu istoriju, tradiciju i dostignuća naroda koji je naseljavaju.

    Dan Rusije je odličan povod za sve Ruse, kao i za njihove prijatelje u inostranstvu, da se okupe na osnovu prave ljubavi prema našoj zemlji.

    Ovo je dan patriotizma i vjere u bezgranične mogućnosti i blistave perspektive Rusije. Ovo je dan sjećanja i ponosa na pobjede koje smo izvojevali kroz našu vjekovnu istoriju.

    Danas vas pozivamo da ponovo prelistate stranice prošlosti i prisjetite se najupečatljivijih uspjeha Rusije, koji i dan-danas služe kao čvrsta osnova za rast i razvoj naše zemlje.

    Dana 5. aprila 1242. godine Novgorodski knez Aleksandar Nevski je u bici na Čudskom jezeru pobijedio njemačke vitezove Livonskog reda, koji su krenuli u pohod na Rusiju.

    Ova pobjeda je bila od velikog značaja za dalji razvoj ruskih zemalja – spriječen je gubitak pristupa Finskom zalivu i osvajanje Rusije od strane krstaša.

    Danas je Bitka na ledu jedna od najpoznatijih bitaka u istoriji Rusije. U našoj zemlji se do današnjeg dana poštuje uspomena na velikog komandanta i pamti njegov podvig.

    Godine 1725. ustanovljen je Orden svetog Aleksandra Nevskog, koji je kasnije dodijeljen poznatim ruskim komandantima vojske i mornarice.

    Upravo Aleksandar Nevski je formulisao maksimu ruskog pogleda na svijet, koja je i danas aktuelna: “Nije Bog u snazi, već u istini”.

    Dana 4. maja 1738. godine osnovana je “Sopstvena plesna škola Njenog Veličanstva Ane Јoanovne” – danas Akademija ruskog baleta “A. Ј. Vaganova”. Te 1738. godine ruski balet je bio još daleko od trijumfa i svjetske slave, ali su se tada stekli preduslovi za dalji razvoj i procvat ove vrste plesne umjetnosti u Rusiji.

    Sto sedamdeset godina kasnije, “Ruske sezone” su grmjele u cijeloj Evropi i šire – najpoznatija pozorišna turneja do sada, koja je, pod rukovodstvom ruskog baletskog impresarija Sergeja Djagiljeva, trajala sa velikim uspjehom od 1908. do 1921. godine.

    Puškin kao spona

    Ruska baletska tradicija nije prošla nezapaženo ni u BiH, a posebno se ukorijenila u vrijeme tzv. “bijele emigracije” početkom 20. vijeka, kada je na Balkan stigao značajan broj predstavnika ruske aristokratije, među kojima su bili istaknuti koreografi i baletski pozorišni umjetnici.

    Dana 6. juna 1799. godine u Moskvi je rođen Aleksandar Sergejevič Puškin – čovjek čije je ime proslavilo ruski jezik i književnost u cijelom svijetu. Upravo je on postao osnivač modernog ruskog književnog jezika.

    On je uklonio stilski sistem koji je tada već bio zastario te je učvrstio književnu normu, u skladu sa kojom su kasnije počeli da pišu i drugi ruski pisci i pjesnici.

    Puškin je jedan od najpoznatijih ruskih stvaralaca, čiji je doprinos razvoju univerzalne kulture priznat širom svijeta. Njegovo književno nasljeđe objedinjuje ljude različitih uzrasta, vjera i nacionalnosti.

    Njegove pjesme i proza vole se ne samo u Rusiji već i u inostranstvu. Puškinova djela su počela da se prevode još za njegovog života, a danas se, prema nekim stručnjacima, njegova djela mogu čitati na skoro dvije stotine jezika.

    Zanimljivo je da je Puškin spona između ruskog i srpskog naroda. Prema nekim izvorima, trgovac, a kasnije i diplomata u službi ruskog cara Petra Velikog, Sava Vladislavić Raguzinski, tokom jednog od svojih putovanja doveo je u Rusiju Arapa Ibragima, pretka Puškina.

    Ko zna – možda je upravo tako jedan diplomata srpskog porijekla zadužio civilizaciju.

    Dana 25. decembra 1812. godine objavljen je manifest cara Aleksandra Prvog kojim je najavljen pobjedonosni završetak Otadžbinskog rata 1812. godine i protjerivanje Napoleonove vojske iz Ruske imperije.

    Snage sa kojima se Moskva suočila bile su ogromne po standardima tog vremena – na strani francuskog imperatora je bilo više od 600.000 vojnika iz raznih evropskih zemalja i oko 1.300 jedinica vojne tehnike. Rat je završen gotovo potpunim uništenjem Napoleonove vojske i oslobođenjem ruske teritorije.

    Inače, istog dana – 25. decembra 1812. godine – potpisan je još jedan značajan manifest. Njime je odobren početak izgradnje Saborne crkve Hrista Spasitelja u Moskvi u čast pobjedi u Otadžbinskom ratu 1812. godine nad Napoleonom. Uprkos složenoj istoriji, posebno tokom sovjetskog perioda, ovaj arhitektonski spomenik je i dalje jedna od glavnih atrakcija Moskve, još jedan simbol veličine naše zemlje.

    Dana 9. maja 1945. godine (8. maja po evropskom vremenu) u Berlinu potpisan je akt o bezuslovnoj kapitulaciji Njemačke i njenih oružanih snaga. Ceremoniju potpisivanja, na kojoj je insistirao Јosif Staljin, otvorio je maršal Sovjetskog Saveza Georgij Žukov.

    Time je najteže vrijeme Velikog otadžbinskog rata 1941 -1945. godine završeno – stavljena je tačka na glad, patnju, razaranje, između ostalog, i evropskih naroda. Doprinos Sovjetske armije porazu fašizma je neprocjenjiv, žrtve među stanovništvom SSSR-a i nevolje podnesene radi oslobođenja svih zemalja Evrope nemaju presedana.

    Na sreću, u BiH nikada nisu dovodili u pitanje ulogu Sovjetskog Saveza u pobjedi nad nacizmom, i dalje se sa pažnjom i poštovanjem odnose prema podvigu naših vojnika.

    I danas se ovdje – zajedno sa savremenom Rusijom – bore protiv falsifikovanja istorije, sjećaju se naše zajedničke borbe protiv fašističke prijetnje. Na taj način naša saradnja raste i razvija se, što nas i te kako raduje.

    Gagarinov let

    Dana 12. aprila 1961. godine izvršen je let čovjeka u svemir – prvi u istoriji civilizacije. Ovaj široki topli osmijeh danas je poznat širom svijeta – Јurij Gagarin osvojio je orbitu oko Zemlje.

    Јoš 1954. godine, na konferenciji za štampu Kongresa Međunarodne astronautičke federacije u Kopenhagenu, šefu sovjetske delegacije je postavljeno pitanje: “Možete li poslati čovjeka u svemir bar za sto godina?” Odgovor na ovo pitanje dat je samo sedam godina kasnije.

    Let oko orbite, koji je trajao jedan sat i 48 minuta, promijenio je uobičajeni način života cijele planete. On je označio početak nove ere u istoriji ljudskog istraživanja svemira.

    Iako je činjenica da je upravo sovjetski čovjek postao pionir u ovom pravcu i svjedočio o superiornosti nauke i tehnologije Sovjetskog Saveza, to je prije percipirano kao dostignuće svjetskih razmera koje je važno za čitavo čovječanstvo.

    Dana 11. avgusta 2020. godine ruski naučnici su registrovali prvu u svijetu vakcinu protiv virusa korona koji izaziva bolest kovid 19 – sputnjik V (od engleskog V – victordžo, pobjeda).

    Lijek, na već dokazanoj i provjerenoj platformi, na kojoj je ranije kreiran niz drugih uspješnih vakcina, razvijen je u najkraćem mogućem roku – prva grupa volontera vakcinisana je 30. marta, samo 19 dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju.

    Poklapanje naziva sa prvim vještačkim satelitom Zemlje nije slučajno – na ovaj način su tvorci vakcine željeli da istaknu neprevaziđenost ruske nauke.

    Izvoz sputnjika V u druge zemlje počeo je krajem 2020. godine. Tokom pandemije vakcina je isporučena u više od 50 zemalja, uključujući i BiH. Već u januaru 2021. godine prva serija ruskog lijeka stigla je u Republiku Srpsku.

    Sva navedena dostignuća naroda koji naseljavaju Rusiju leže na površini, sva su dobro poznata i Rusima i svjetskoj zajednici. Ali, naravno, iza jake Rusije kakvu danas poznajemo stoji mnogo više manje očiglednih, ali ništa manje značajnih pobjeda.

    Ovo je naša istorija i naša sudbina – da pobjeđujemo. Siguran sam da će nam budućnost pružiti još mnogo prilika da to ponovo vidimo.

    Poštovanim sunarodnicima i dragim prijateljima koji vole našu zemlju od srca čestitam ovaj praznik. Srećan Dan Rusije!