VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Nezadovoljni borci izlaze na protest 22. juna u Banjaluci

    Nezadovoljni borci izlaze na protest 22. juna u Banjaluci

    Udruženje veterana Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske (VOO rata RS) najavljuje protest 22. juna u Banjaluci, jer, kako tvrde, nisu ispoštovani zaključci koje je Narodna skupština Republike Srpske (NS RS) usvojila na tematskoj sjednici o pravima i položaju boraca, a koja je održana 9. marta ove godine.

    Poručuju da je rok od 60 dana koji su dali Vladi RS da realizuje zaključke istekao i da se ništa nije promijenilo u vezi s pitanjem položaja demobilisanih boraca.

    “Na posebnoj sjednici Narodna skupština RS je obavezala Vladu i Ministarstvo da se krene u akciju rješavanja ključnih problema. Vidimo da oni nisu ništa uradili. Dali smo im rok od 60 dana, a 9. maja istekao je taj rok. Nama ne ostaje ništa drugo nego izlazak na ulice, jer smo iscrpili sve što smo mogli iscrpiti”, kaže Risto Jevtić, predsjednik Udruženja veterana Odbrambeno-otadžbinskog rata RS, za “Nezavisne novine”.

    Jeftić podsjeća da su zahtjevi nezadovoljnih boraca, između ostalog, objava javnog registra boraca i njihovih naknada, povećanje iznosa mjesečnog dodatka za učešće u ratu, tj. u zoni borbenih dejstava, kao i besplatno liječenje boraca prve i druge kategorije. Pored navedenog, ključni zahtjev, kako ističe Jevtić, biće sazivanje nove tematske sjednice.

    “Mi ćemo održati protest tokom zasjedanja NS RS i tražićemo da se u dnevni red NS što prije uvrsti tačka o borcima”, naglašava Jevtić.

    Radan Ostojić, predsjednik Boračke organizacije RS (BORS), za “Nezavisne novine” kaže da je razgovarao sa predstavnicima Udruženja veterana i da će odluka o učešću na protestima biti donesena na sjednici rukovodstva Boračke organizacije.

    “Stav o tako važnom pitanju moraju donijeti organi Boračke organizacije. Oni još nisu zasjedali. Nastojaću da se u što skorije vrijeme održi sjednica Predsjedništva, pa će jedna od tačaka dnevnog reda vjerovatno biti i to”, ističe Ostojić.

    Iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nisu odgovorili kakav je njihov stav u vezi s pitanjem najavljenog protesta. Nije nam odgovoreno ni šta je do sada Vlada Srpske uradila u vezi s pitanjem zaključaka Narodne skupštine.

    Odgovore na ova pitanja djelimično je dao Denis Šulić, potpredsjednik NS RS.

    On navodi da su Vlada RS i resorno ministarstvo intenzivno radili na pripremanju rješenja za poboljšanje položaja boraca i njihovih porodica. Podsjeća na jednokratnu pomoć koju je izvršna vlast obezbijedila putem rebalansa budžeta za ovu godinu.

    “Takođe, razmatraju se moguća povećanja izdvajanja za boračke kategorije po različitim osnovama, u zavisnosti od mogućnosti budžeta Republike Srpske. Ali svjesni smo, koliko god se novca izdvoji iz budžeta, da je malo u odnosu na doprinos koji su borci dali za Republiku Srpsku”, ističe Šulić, koji je kadar SNSD-a.

    On dodaje da je upravo zbog nastojanja da se riješe problemi ovih kategorija na doradu povučen Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca.

    “Povučen je upravo zato da bi se svi zaključci koji su doneseni na posebnoj sjednici NS RS uvrstili u novo zakonsko rješenje”, poručuje Šulić.

    Ljubiša Krunić, zamjenik predsjednika Odbora za boračko-invalidsku zaštitu NS RS i poslanik PDP-a, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da obrazloženja nadležnih ne piju vodu, jer činjenica da nakon tri mjeseca nema detalja kako će se pomoći borcima, dovoljno govori koliko nadležni vode brigu o ovim kategorijama.

    “Trenutno je oko 14.000 nezaposlenih demobilisanih boraca, a 1.600 djece poginulih boraca nalazi se na birou. To je velika sramota”, kaže Krunić.

    Podsjetimo, Narodna skupština RS je na 28. posebnoj sjednici usvojila Zaključke klubova poslanika SNSD-a, SP, Demosa, US i NPS u vezi sa razmatranjem stanja u oblasti boračko-invalidske zaštite, sa osvrtom na izmjene i dopune Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata RS – prijedlog klubova poslanika SDS-a, PDP-a, DNS-a, Poslaničke grupe SP i samostalnih poslanika.

  • Tegeltija: Odluka o nametanju finansiranja izbora dovešće do daljih nesporazuma

    Tegeltija: Odluka o nametanju finansiranja izbora dovešće do daljih nesporazuma

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija smatra da je odluka Kristijana Šmita o nametanju finansiranja izbora nepotrebna i da nije od koristi, te da će dovesti do daljih nesporazuma u BiH.

    “Današnja odluka Šmita je još jedna u nizu kojom se ispunjavaju želje pojedinaca ili grupa unutar BiH”, rekao je Tegeltija novinarima u Ohridu gdje učestvuje na Samitu “Otvoreni Balkan”.

    Tegeltija je pojasnio da je nepotrebna zbog toga što je Savjet ministara na jučerašnjoj juče usvojio osnovni budžetski zahtjev Centralne izborne komisije što je sasvim dovoljno novca za provođenje izbora u oktobru.

    On je napomenuo da je ministar finansija u Savjetu ministara Vjekoslav Bevanda obrazložio način kako će se obezbijediti dodatna finansijska sredstva, u veoma kratkom periodu samo da se ispoštuju zakonom predviđene proceudre.

    “Niko od ministara u Savjetu ministara nije imao primjedbu na to što je predložio ministar Bevanda. Svi smo smatrali da je to adekvatan način da se obezbijedi dovoljan iznos sredstava za provođenje izbora”, rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je dodao da je dugo godina pripremao budžete, bavio se njihovim izvršenjem i da mu nije jasno na koji način misle provesti ovu odluku.

    “Ako žele da poštuju minimum zakona i propisa moraće da donesu barem još nekoliko odluka da bi se ovo moglo sprovesti i još jednom pokazati kako se na ovaj način ne pomaže institucijama BiH, na ovaj način se uništavaju institucije BiH”, zaključio je Tegeltija.

    Kristijan Šmit nametnuo je danas odluku o finansiranju opštih izbora u BiH.

  • Tegeltija na samitu “Otvoreni Balkan”

    Tegeltija na samitu “Otvoreni Balkan”

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je da je BiH na samitu “Otvoreni Blakan” u Ohridu u funkciji posmatrača, ali da očekuje da Predsjedništvo BiH u relativno kratkom roku donese odluku o pristupanju BiH tom projektu.

    Tegeltija je istakao da je poziv BiH za članstvo u ovom projektu, koji se nekada zvao “Mini Šengen”, od samog početka otvoren za BiH, te da pored BiH, nažalost ni Crna Gora nije prihvatila pristup, iako je novi premijer Dritan Abazović iskazao želju da pristupi, a i prisutan je na Samitu.

    – Ja sam ovdje jer znam da gotovo sva poslovna zajednica u BiH želi da bude dio projekta “Otvoreni Balkan”, i većina političara, pa da kažem i entiteta je opredijeljena da pristupi ovom projektu. Tu sam i da prenesem poruku članovima “Otvorenog Balkana” da se BiH priprema i želi da što prije postane član – rekao je Tegeltija novinarima u Ohridu.

    On je istakao da je siguran da bi ovaj projekat pomogao i poslovnoj zajednici, ali i građanima unutar BiH, te podsjetio da je prošle sedmice ponovo pozvao Predsjedništvo BiH da donese odluku o pristupanju “Otvorenom Balkanu”.

    Nadam se da će oni članovi Predsjedništva koji su protiv, promijeniti odluku i razumjeti koliko je ovaj projekat važan za poslovnu zajednicu i građane BiH i da će nam dati priliku, ne predsjedavajućem Savjeta ministara, nekom od ministara da bude član, već poslovnoj zajednici i građanima da koriste benefite iz ovog projekta – rekao je Tegeltija.

    On je zaključio da je u BiH poslovna zajednica za članstvo, za to je i najveći dio političkih grupacija, a da je samo mali broj političara koji se suprotstavljaju ovom projektu.

    – Ja ih pozvam i očekujem da Predsjedništvo u relativno kratkom roku donese odluku o pristupanju BiH “Otvorenom Balkanu” – rekao je Tegeltija.

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija boravi danas i sutra u posjeti Sjevernoj Makedoniji, gdje učestvuje na samitu “Otvoreni Balkan”, koji se održava u Ohridu.

    Inicijativa za saradnju “Otvoreni Balkan” uključuje Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a predviđa slobodu kretanja kapitala, roba, usluga i ljudi između ove tri zemlje.

  • Gujon savjetuje Srbe

    Gujon savjetuje Srbe

    Direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Srbije Arno Gujon ukazao je na važnost da Srbi izbjegli iz Federacije BiH (FBiH) provjere stanje svoje imovine u FBiH jer je pravo na privatnu svojinu osnovno ljudsko pravo.
    “Važno je da Srbi izbjegli iz FBiH provjere da li je njihova imovina upisana na njihovo ime, da nije došlo do promjena u katastru, a da nisu obavješteni. To je veoma važno jer je pravo na privatnu svojinu osnovno ljudsko pravo koje treba da se poštuje”, rekao je Gujon, podsjetivši na kampanju koju Srbija i Republika Srpska vode kada je u pitanju imovina Srba u FBiH.

    Gujon je napomenuo da su osnovane kancelarije u Republici Srpskoj za pravnu pomoć i da svaka osoba koja ima imovinu u FBiH, ili čiji je predak imao imovinu, može da se javi kancelarijama i da vidi kakvo je stanje na terenu.

    “Važno je da se vrati sve u izvorno stanje i da onaj ko je vlasnik imovine to i ostane”, poručio je Gujon.

  • Šmit nametnuo odluku o finansiranju Opštih izbora

    Šmit nametnuo odluku o finansiranju Opštih izbora

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg ne priznaje Republika Srpska, nametnuo je danas odluku o finansiranju Opštih izbora 2022. godine u Bosni i Hercegovini.

    U Sarajevu se danas održava i dvodnevna sjednica PIK-a na kojoj prisustvuje Šmit.

    Praktično, Šmit je nametnuo Odluku o finansiranju izbora koji će se održati 2. oktobra ove godine.

    “Nakon što sam provjerio zaključio sam da je dobra ali ne dovoljno”, rekao je Šmit misleći na odluku Savjeta ministara BiH kojom je obezbjeđno 9,7 miliona KM za izbore, i to na način da je RAK posudio CIK-u taj novac.

    Šmit je rekao da je jutros prikupio detaljne informacije na sastanku sa Ministarstvom finansija BiH i CIK-om te da je da jasno da izdvojena sredstva nisu ni najmanje dovoljna.

    “Budući da finansiranje izbora još nije u potpunosti obezbijeđeno potrebno je hitno osigurati da se izbori održe na vrijeme. Ovom odlukom nalažem sljedeće, a to je da će CIK dobiti iznos od 12,5 miliona KM koji je inicijalno određen za pripremu”, rekao je Šmit ističući da tom odlukom pravosnažno se mijenja odluka Savjeta ministara i dodjeljuje novac CIK-u.

  • Vlada: Šeranić nijednom svojom odlukom nije opstruisao provođenje Dejtona

    Vlada: Šeranić nijednom svojom odlukom nije opstruisao provođenje Dejtona

    Vlada Republike Srpske saopštila je da je odluka američke Vlade o uvođenju sankcija Alenu Šeraniču, ministru zdravlja i socijalne zaštite i nedavne slićne odluke kojima su obuhvaćeni još neki zvaničnici Srpske ima političku pozadinu i predstavlja otvoreno svrstavanje američke administracije na stranu bošnjačkih političkih elita.

    U saopštenju se navodi da te elite nasuprot svojim obrazloženjima, otvoreno i neskriveno rade na potkopavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    U saopštenju Vlade Republike Srpske koje prenosi agencija Srna navodi se da Šeranić nijednom svojom odlukom, uključujući i predloženi zakon o uspostavljanju agencije za lijekove Republike Srpske nije mogao da “opstruiše ili prijeti provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma i potkopavanju demokratskih procesa”, kako je navedno u zvaničnom obrazloženju Vlade SAD.

    Iz Vlade Republike Srpske ukazali su da Dejtonski mirovni sporazum na bilo koji način, ni direktno ni indirektno, ne tretira ovu oblast, te, u skladu s tim, ministar Šeranić, predlaganjem ovog zakona, nije mogao “opstruisati ili prijetiti provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

    Nasuprot tome, poručili su iz Vlade Srpske, ministar Šeranić je, u skladu sa svojim mandatom i utvrđenim nadležnostima, provodio politike Vlade Republike Srpske, a s ciljem zaštite javnog zdravlja građana Srpske.

    “Zakon o uspostavljanju agencije za lijekove Republike Srpske nije motivisan političkim razlozima, kako se to implicira u odluci Vlade SAD o sankcijama ministru Šeraniću, već brigom za adekvatanu zaštitu zdravlja stavništva Republike Srpske u situaciji kad smo se, u jeku pandemije virusa korona suočavali sa neodgovornim djelovanjem Agencije za lijekove BiH koja je, sa više svojih kontroverznih odluka, direktno ugrozila zdravlje stanovništva Republike Srpske”, istakli su u Vladi Srpske.

    U saopštenju se naglašava da je upravo težnja za daljom centralizacijom i unitarizacijom BiH u potpunosti suprotna osnovnim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma, te ovakva odluka Vlade SAD, zapravo, nije ništa drugo već još jedan bezuspješni pokušaj pritiska na političko rukovodstvo i Vladu Republike Srpske kako bi odustali od borbe za prava Republike Srpske koja su garantovana upravo Dejtonskim mirovnim sporazumom.

  • Eskobar ponovo stigao u Sarajevo

    Gabrijel Eskobar, specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za zapadni Balkan, stigao je sinoć u Sarajevo.

    On će danas razgovarati s predstavnicima pojedinih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini.

    Održaće, između ostalog, i sastanak s članovima Trojke, piše Avaz.

    Ovo je druga posjeta Eskobara u posljednja dva mjeseca i dolazi samo dan nakon novih sankcija SAD političarima u BiH.

  • Šulić o američkim sankcijama Šeraniću

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić rekao je da su američke sanckije ministru zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alenu Šeraniću još jedan pritisak na ljude iz Srpske koji savjesno rade svoj posao.

    Vodio sam sjednicu Narodne skupštine i nisam se pobliže upoznao sa informacijom. Čuo sam. Šeranić je zaslužio sve pohvale u svom radu. U svom mandatu je veliki posao uradio u vrijeme pandemije. To su svi pohvalili. Imao je sjajnu komunikaciju sa javnošću, smirivao narod istakao je Šulić.

    Prema njegovim riječima, Šeranić se borio da građani Republike Srpske dobiju kiseonik u vrijeme pandemije virusa korona, da se ne dogodilo da kiseonika nema u bolnicama.

    – Agencija za lijekove BiH nije htjela akreditovati druge za nabavku lijekova, mi smo morali o tome razmišljati i napraviti našu agenciju. “Meser”, koji je jedini akreditovan za uvoz medicinskog kiseonika, nije mogao da dopremi kiseonik u bolnicu u Gradiški i zato smo to morali uraditi – rekao je Šulić za N1.

    Podsjetimo, SAD su uvele danas sankcije ministru zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alenu Šeraniću i predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari, saopšteno je na veb sajtu američkog Mnistarstva finansija.

    Na pitanje o sankcijama Rusiji, Šulić je istakao da nema nijedne odluke da su uvedene sancije i da će to tako ostati, te da je i ruski ambasador Igor Kalabuhov danas na posebnoj sjedenici parlamenta Srpske istakao da je BiH prijatelj Rusiji zbog toga što nije uvela sankcije.

  • „Na prvom mjestu treba da budemo srbofili“

    Poslanik PDP, Jelena Trivić, u svom obraćanju na posebnoj sjednici parlamenta Srpske istakla je da svi možemo privatno biti rusofili, amerofili ili germanofili, ali da u vođenju države moramo biti srbofili.

    Naš interes, interes srpskog naroda, jeste da ovo bude vijek mira i stabilnosti. Ovo je, ma šta neko mislio, svrstavanje na jednu stranu. Srpski nacionalni interes mora nam biti na prvom mjestu. Ovom sjednicom ne možemo pomoći Rusiji. Populizam prezirem u osnovi, a ovo liči na to. Naš interes je progres, stabilnost, ekonomski napredak, da nas je sve više. To su srpski nacionalni ciljevi, istakla je Trivićeva.

    Ona je rekla da glavni ciljevi i civilizacijske vrijednosti za koje se vrijedi boriti su borba protiv korupcije, kriminala, ekonomski napredak, socijalna pravda.

    – Koliko ima nerazjašnjenih ubistava u Srpskoj. To je pitanje kojim se trebamo baviti, a ne međunarodnom geopolitičkom situacijom. U ovoj situaciji treba da budemo što nevidljiviji na radaru velikih sila, a ovom sjednicom postajemo vidljivi, što nije dobro – rekla je Trivićeva.

  • “Zašto se u Banjaluci ne uči ruski jezik?”

    Narodni poslanik Nebojša Vukanović pitao je poslanike vladajuće koalicije i, kako ih je nazvao, „velike rusofile i srbende“, zašto se ruski jezik ne uči ni u jednoj školi u Banjaluci, osim u Krupi na Vrbasu.

    On je, između ostalog, rekao da je najmudrija politika da Republika Srpska zadrži neutralnost.

    – Poznato je da smo mi Srbi rusofili. Svaki put kad je Rusija bila slaba i mi smo bili na koljenima. Međutim, ključ za stabilnost regije je da se odmaknemo od svih sukoba. Zgrožen sam izjavom Željka Komšića da bi slao oružje za rat protiv Rusa. To je monstruozno – rekao je Vukanović.