Kategorija: Vijesti

Džaferović: Dodik mene i Komšića pokušao uvući u raspravu oko stvari koju smo već riješili

Dodik došao na sjednicu sa ciljem da se ona ne održi i da nađe način kako će Željka Komšića i mene optužiti za njeno neodržavanje – izjavio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović nakon što je današnja sjednica Predsjedništva BiH prekinuta zbog različitih stavova o Ukrajini.

Mi smo sat i po ili dva prije sjednice primili Prijedlog o izmjenama i dopunama zakona o Centralnoj banci – Dodikova poznata priča. Bez ikakavih analiza i bilo čega čega – to se tako ne radi, ne može se o tako bitnim stvarima odlučivati na osnovu stranice teksta i uvidom sat vremena pred sjednicu – ovako Džaferović na početku obraćanja medijima opisuje Dodikov cjelokpuan pristup današnjoj propaloj sjednici.

Na samoj sjednici Dodik je predložio i tačku dnevnog reda, nastavlja Džaferović – tražio da raspravljamo o situaciji u Ukrajini i zauzimanju stave BiH.

– Nikakav pisani materijal, nikakav konkretan prijedlog nije stigao, niti je zatražen – samo zauzimanje stava. To je bio njegov način da mene i Komšića uvuće u raspravu oko nečega što je BiH već ranije riješila. Naša zemlja kroz svoje strategije i odluke i ranija izvještavanja ima potpuno jasne stavove kada je u pitanju ruska invazija i agresija na Ukrajinu – naglasio je Džaferović.

– Pokušao je uvući mene i Komšića u raspravu, kako bi u toj raspravi došlo do nekog glasanja protiv kojeg bismo nas dvojica bili, a onda bi on rekao kako je imao prijedlog, kako je Predsjedništvo raspravljalo, ali da ima podijeljen stav. Na taj način bi se zapravo dezavuirale odluke koje je BiH već donijela – izričit je Džaferović, prenosi N1.

Ponavlja kako Bosna i Hercegovina nije neutralna, te dodaje da ona stoji uz cijeli svijet, kao i to da se ovdje radi o odluci institucija BiH.

2 Marta, 2022
Kovačević tvrdi da Komšić i Džaferović ponovo razmišljaju o ratu

Sastanak članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića sa predstavnicima Udruženja generala BiH dokaz je da ponovo razmišljaju o ratu, smatra savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

Tu se ne radi ni o kakvim generalima BiH, radi se o oficirima bivše takozvane Armije takozvane Republike BiH, jedne vojske koja je postojala za vrijeme rata i bila jedna od tri zaraćene strane krvavog građanskog rata – rekao je Kovačević za ATV.

On je podsjetio da su oni koji su ih pozvali danas u Predsjedništvo BiH bili dio tih formacija.

Kovačević je istakao da bi to trebalo da vide svi i iz međunarodne zajednice koji konstantno optužuju Republiku Srpsku, optužuju trećeg člana Predsjedništva BiH da navodno izaziva nekakve sukobe i da je Republika Srpska navodno nekakva prijetnja po mir i stabilnost.

– Za razliku od onih koji sjede sa nekakvim, takozvanim, generalima Milorad Dodik se bavi samo time kako da poštuje Ustav BiH i kako da BiH vrati u ustavne okvira važećeg Ustava BiH, pritom naglašavajući da je mir ključna i najznačajnija vrijednost za Republiku Srpsku – rekao je Kovačević.

On ističe da je veoma važno da se ovakvi Džaferovićevi i Komšićevi postupci najstrože kazne, jer još jednom, kako je rekao, zveckaju oružjem.

Dva člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik DŽaferović sastali su se danas sa predstavnicima Udruženja generala BiH, koji su tom prilikom naveli da se u punom kapacitetu stavljaju na raspolaganje institucijama BiH, odnosno Predsjedništvu, saopšteno je iz ove institucije.

2 Marta, 2022
Dodik Lavrova obavijestio o stavovima Džaferovića i Komšića

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da je ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova upoznao o ponašanju druga dva člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića i o njihovom stavu kojim krše Ustav BiH.

Dodik je novinarima, nakon sjednice Predsjedništva BiH, koju je napustio jer nije prihvaćen njegov zahtjev da u dnevni red bude uvrštena tačka u vezi sa ukrajinskom krizom, rekao da je Lavrov istakao da se mora poštovati Dejtonski mirovni sporazum, te da Rusija poštuje međunarodno pravo.

– Vidim da je ovdje histerija zbog tog razgovora, a u istom danu je predsjednik Makron razgovarao sa predsjednikom Putinom i nije bilo histerije u Sarajevu – rekao je Dodik i dodao da se u Sarajevu ne može primijetiti da se isto odnosi i prema stavu Turske u vezi sa situacijom u Ukrajini.

Dodik je podsjetio da je prije deset godina EU govorio da primi BiH, te da i sada stoji iza toga iako je mišljenja da bi to bilo primanje “bolesnika koji se ne može izliječiti”.

– Nema infuzije, čak ni u EU smišljene, da bi mogla ovoga bolesnika spasi – rekao je Dodik.

On je frekao da EU misli ozbiljno ona bi BiH integrisala prije deset ili 15 godina i pokušala unutra da mocelira.

2 Marta, 2022
Dodik: Ovo je krah ukupnog sistema, neizvjesno kako ćemo dalje

Prekinuta je sjednica Predsjedništva BiH, zbog različitih stavova o situaciji u Ukrajini. “Danas je srušen svaki pokušaj da se očuva ustavna struktura, neizvjesno kako ćemo dalje”, kazao je nakon prekida sjednice član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Sjednica je prekinuta, jer kako Milorad Dodik kaže, druga dva člana Predsjedništva BiH “žele nove presedane”.

“Radi se o udruženom poduhvatu koji čine Komšić, Džaferović i Turković koji krše Ustav BiH ohrabreni od strane drugih struktura. Svaki pokušaj da se sačuva ustavna struktura danas je srušen i apsolutno je neizvjesno kako ćemo dalje. Jedini izlaz je da se poštuje Ustav gdje se kaže da je Predsjedništvo jedino zaduženo da se bavi vanjskom politikom, nikakva ministarstva ili druga tijela”, rekao je Dodik medijima.

Naglašava da on ne spori integritet bilo koje države, dok druga dva člana Predsjedništva BiH “spore i teritorijalni integritet Srbije.”

“Kako ne sporim teritorijalni integritet bilo koje članice UN, tako ne sporim ni Ukrajine. Ali je sada situacija drugačija nego 2014. godine – tada nije bilo rata na teritoriju Ukrajine, nije bilo ovako histerične reakcije jednog dijela svijeta u traženju da se svi povinuju samo njihovim stavovima. Ovdje u Sarajevu se svi podređuju tome – nema rečenice o Ukrajini da se ne uspoređuje sa Sarajevom. Ovo je krah ukupnoga sistema – ako pada Ustav, pada i država – a gospoda su odlučila da sruše Ustav”, rekao je ovo nakon prekinute sjednice Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Naglašava da mora postojati konsenzus o bilo kojem spoljno-političkom pitanju.

“A gospoda misle da je dovoljno samo ono što oni misle u svojima kabinetima – potapšani od strane nekoliko ljudi. Oni na taj način ruše ustavni poredak, procedure, poslovnik o radu, zakon o vanjskoj politici.. U ovim uslovima je neprimjereno nastaviti rad u ovakvim okolnostima. Napomenuo sam i da sam protiv sve i jedne tačne koja je na dnevnom redu danas, kao i to da ću uložiti vitalni nacionalni interes ukoliko bilo ko donese bilo kakvu odluku ove vrste”, izjavio je Dodik.

Zaključio je kako je njegov jedini uslov poštivanje Ustava BiH i pozitivnih pravnih propisa.

“A to podrazumijeva i da se pozovu na odgovornost oni koji su mimo stavova Predsjedništva, na jedan nakaradan način koji su pokušali da prodaju i javnosti u BiH, da glasaju ili se uključe u strukturu glasanja u UN-u i da tamo prenose stavove BiH koji ovdje ne postoje”, rekao je.

Napominje da ostaje neutralan, da se ne svrstava ni na stranu Rusije, ni Ukrajine.

Osvrnuo se i na njegov razgovor sa ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejom Lavrovim u jeku ruske agresije na Ukrajinu, a za kojeg mu nije jasno zašto je “izazvao histeriju”.

Na pitanje novinara komentarisao je i izbjegličku krizu koja može uslijediti zbog ruske agresije na Ukrajiinu, rekavši kako će to biti “kolateralna korist za Evropu kojoj treba radna snaga”.

2 Marta, 2022
Lukač smiruje građane: Srpska i BiH nemaju bezbjednosnih izazova

Republika Srpska i BiH trenutno nemaju nikakvih bezbjednosnih izazova i nema potrebe da se razmišlja o bilo kakvim opcijama koje bi dovele do uznemirenosti stanovništva, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Srpske Dragan Lukač.

“Što se tiče Republike Srpske i BiH, trenutno nemamo nikakvih bezbjednosnih izazova. Nadamo se da ih nećemo ni imati jer nema potrebe da razmišljamo o bilo kakvim opcijama koje bi dovele do uznemirenosti stanovništva na teritoriji Srpske i BiH”, rekao je Lukač novinarima u Trebinju.

Lukač je rekao da policije i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH treba da budu spremne da se brinu o bezbjednosti građana.

On je dodao da i u drugom entitetu provode određene aktivnosti na svom opremanju i kupovini oružja i opreme.

“Ja to pozdravljam. Sve što je za nabavku u policijske svrhe i bezbjednost građana širom BiH pozdravljam i podržavam takva ulaganja u policiju”, rekao je Lukač.

2 Marta, 2022
Dodik: Kako se Džonson nije sjetio RS i Srbije koje su bombardovane bez razloga

Ništa što se dešava danas u Ukrajini ne može se porediti sa građanskim ratom u BiH, posebno ne sa “Sarajevom koji je bio veliki logor za Srbe i koji je etnički očišćen od Srba”, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu britanskog premijera Borisa Džonsona da je “granatiranje Harkova od ruske strane strahota koja podsjeća na napade na Sarajevo koje su vršili Srbi 90-tih godina”, Dodik je rekao da je “Džonson u pravu ako je mislio na naoružane bande kakve danas šetaju Kijevom, što se može vidjeti na društvenim mrežama”.

Dodik je istakao da je i njega to “neodoljivo podsjetilo na Sarajevo kada je Alija Izetbegović dao vlast Juki Prazini, Caci i Kruški, koji su počinili najmonstruoznije zločine nad Srbima”.

“Ne znam kako se britanski premijer nije sjetio Republike Srpske i Srbije koju su mjesecima bombardovali bez ikakvog pravnog osnova i bez ikakvog razloga. Ili Sirije, Iraka ili Afganistana gdje su NATO snage izručile stotine hiljada smrtonosnih projektila. Ja lično ni te operacije na Bliskom istoku ne bih povezivao sa sadašnjom situcijom u Ukrajini, jer ni kontekst ni razlozi nisu za poređenje”, naglasio je srpski član Predsjedništva BiH.

Dodik na sjednici Predsjedništva nakon konsultacija sa Cvijanovićevom
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik prisustvovaće današnjoj sjednici Predsjedništva nakon obavljenih konsultacija sa predsjednikom Republike Srpske Željkom Cvijanović.

Iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH Srni je potvrđeno da su, u skladu sa zaključcima sa posljednje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, predsjedniku Srpske dostavljeni materijali za 24. redovnu sjednicu.

“Nakon obavljenih konsultacija zauzeti su stavovi u skladu sa kojima će srpski član Predsjedništva BiH prisustvovati današnjoj sjednici”, rečeno je Srni u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH.

U Sarajevu će danas u 12.00 časova početi redovna sjednica Predsjedništva BiH, a po njenom okončanju predviđeno je saopštenje.

2 Marta, 2022
Dodik pisao novom ambasadoru SAD: Doprinosite podjelama u BiH

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da prisustvo ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija manifestacijama organizovanim povodom obilježavanja nepostojećeg praznika “Dana nezavisnosti BiH” predstavlja ignorisanje zvaničnih stavova BiH i grubo miješanje u njena neriješena unutrašnja pitanja.

U pismu upućenom novom američkom ambasadoru u BiH, srpski član Predsjedništva naglasio je da obilježavanje ovog nepostojećeg praznika doprinosi dodatnoj konfuziji u BiH i dovodi do još dubljih podjela u već podijeljenoj zemlji kakva je BiH.

“Koristim ovu priliku da Vas podsjetim da u BiH ne postoji Zakon o državnim praznicima u BiH, niti postoji konsenzus predstavnika naroda i entiteta u vezi sa ovim pitanjem. Samim tim, ne postoji ‘Dan nezavisnosti BiH’ niti je 1. mart ‘državni praznik’ u BiH kako to godinama navode političari iz Federacije BiH”, istakao je Dodik u pismu Marfiju.

Dodik je naveo da prihvata činjenicu da je demokratsko pravo svakog od tri konstitutivna naroda u BiH da obilježava svoje praznike, ali pokušaji da se ti nacionalini praznici prikažu kao “državni praznici BiH” i da se za njihovo obilježavanje koriste resursi institucija BiH, predstavlja najgrublju zloupotrebu tih institucija i ne doprinosi stabilnosti u BiH.

2 Marta, 2022
Bivši visoki predstavnici žele brzi prijem BiH u EU

Kristijan Švarc-Šiling i Valentin Incko, bivši visoki predstavnici u BiH, traže od Evropske komisije da se BiH “brzo i nebirokratski” primi u EU, dok od NATO-a zahtijevaju garancije da će zaštititi stanovništvo BiH.

Smatraju i da se Srbiji treba oduzeti status kandidata za učlanjenje.

“24. februar 2022. predstavlja crni dan u istoriji Evrope jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake”, ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika obratili predsjednici Evropske komisije, reagujući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve. S obzirom da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija – sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih dana, kaže se u zajedničkom apelu Incka i Švarc Šilinga upućenom predsjednici Evropske komisije.

“EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u EU”, smatra Švarc-Šiling i kaže kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH.

“NATO ima obavezu da djeluje u BiH”
Dvojica bivših visokih predstavnika ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH. “Ona proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU”, navod se.

I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži snažne garancije stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina. Od njega traže i da poduzme neophodne korake u cilju spriječavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine.

“Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan”, kaže Incko, a prenosi DW.

Incko ne vjeruje da se Putin i Lavrov ujutro bude sa mislima o Banjaluci, ali to ne mora da znači da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu. Stoga, visoki predstavnici traže slanje NATO-trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu:

“Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH ,Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali”.

Srbiji oduzeti status kandidata?
Njih dvojica idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU. Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bildta, koji je prije nekoliko dana na twitteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji diskvalifikuje iz procesa učlanjenja, kao i da za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU.

“Slažem se sa Karlom Bildtom”, kaže Incko za DW, te dodaje da je to mogao reći i ranije“.

2 Marta, 2022
Dodik zbog Ukrajine napustio sjednicu Predsjedništva

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, napustio je sjednicu Predsjedništva BiH nakon što su druga dva člana Predsjedništva odbili njegov prijedlog da se na dnevni red stavi tema o Ukrajini.

Naime, kako saznajemo, Dodik je zatražio da BiH bude neutralna, što su Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH, i Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva, odbili.

Dodik je rekao da će sutra posjetiti ukrajinsku zajednicu u Prnjavoru sa kojom će razgovarati o tome da u Republiku Srpsku dođe značajan broj djece iz oblasti odakle potiču ljudi.

“Sutra ćemo razgovarati o tome da ta djeca dođu u Republiku Srpsku u školu i pružićemo svu logistiku za to. Takođe, Republika Srpska organizovaće prikupljanje humanitarne pomoći za Ukrajinu i to ću dogovarati sutra sa predstavnicima ukrajinske zajednice iz Prnjavora”, rekao je Dodik.

2 Marta, 2022
Od petka prvi letovi uz povoljne cijene

Komercijalni letovi se vraćaju na banjalučki Aerodrom od petka, a putnicima su u ponudi ponovo izuzetno niske cijene karata.
Ukoliko imate slobodan produženi vikend i više od 10 evra u džepu u mogućnosti ste da odete do Brisela i nazad. Karta u jednom pravcu iz Banja Luke za Brisel u petak, 4. marta iznosi svega 5 evra, a povratna sa letom nazad u ponedjeljak, 7. marta samo 10 evra. Dakle, povratna avionska karta za Brisel košta koliko i povratna karta autobusom od Banjaluke do okolnih opština.

Oni koji u petak ujutru lete iz Brisela ipak će platiti nešto skuplju kartu. Cijena karte u jednom pravcu trenutno iznosi 26.99 evra, dok će biti potrebno dodati još toliko za povratni let iz Banjaluke u ponedjeljak.

Do sjevera Italije za 8 evra
Linija Banja Luka-Milano veoma je povoljna u svim pravcima. Tako cijena osnovne karte za jednu osobu u jednom pravcu iznosi 8 evra nezavisno iz kog pravca putujete, dok će povratna karta koštati još toliko. Letovi će se odvijati po redovnom sistemu letenja, sa dolascima i odlascima svakog petka i ponedjeljka.

Skuplje do Austrije, Njemačke i Švedske
Cijene karata na linijama sa Bečom, Frankfurtom i Geteborgom zavise od pravca odlaska i dolaska. Prvi letovi iz ovih gradova su skoro u potpunosti rezervisani i popunjeni, a cijene karata za preostala mjesta su osjetno veće. Trenutno je ostalo samo nekoliko mjesta na letu Beč-Banja Luka u petak, 4. marta, a cijena karte se popela na 55 evra, dok je za kasnije datume cijena oko 20 evra. Za let iz Frankfurta u petak situacija je ista, a minimalna cijena preostalih karata je 45 evra. Iz Geteborga će putnici koji se u posljednjem momentu odluče za dolazak u Banjaluku, morati izdvojiti čak 311 evra u jednom pravcu.

Potpuno drugačija situacija je sa cijenama u suprotnom pravcu. Putnici će u petak za Beč moći putovati za 18 evra, do Frankfurta za samo 8, dok će za Geteborg morati da izdvoje 20 evra.

Air Serbia takođe nastavlja redovnu liniju Beograd-Banja Luka. Cijene karata na ovoj liniji iznose od 77 maraka u jednom pravcu, te 97 maraka u oba, nezavisno u kojem smjeru.

U subotu nove linije sa Njemačkom, a situacija je ista kao za petak
Let iz Dortmunda u subotu, 5.marta koštaće 70 evra, sa povratnom kartom oko 100. Iz Banjaluke za Dortmund putnici će za vožnju avionom Vizera u jednom pravcu morati izdvojiti 117 KM, dok će za povratnu kartu biti neophodno oko 180 KM.

Let iz Memingema u subotu je već potpuno rezervisan. Do tog grada u Bavarskoj iz Banjaluke cijena leta tog dana iznosi 74 evra, ali u naknadnim terminima cijena pada na 20 do 30 evra u zavisnosti od datuma.

2 Marta, 2022