Jedan od razloga za spori napredak na evropskom putu BiH može se tražiti u činjenici da se BiH prije pet godina obavezala da će sarađivati s Kancelarijom evropskog javnog tužioca (EPPO), koja je zaslužna za hapšenja najviših zvaničnika u evropskim zemljama, poput Hrvatske, u kojoj su desetine ministara završile u istražnom zatvoru zbog korupcije.

Naime, od prije otprilike pet godina uslov za uzimanje evropskih sredstava je da zemlja mora sarađivati s ovim tijelom u sumnjama na pronevjere i korupciju, čime se može objasniti zašto se bh. političarima ne žuri da pošalju Reformsku agendu i počnu korištenje evropskih sredstava iz Plana rasta. Potencijalni budžet za BiH donedavno je iznosio milijardu evra, ali je smanjen za 10 odsto jer se kasni u slanju reformske agende.

U više navrata Evropska komisija je pozivala BiH i druge zemlje regiona da prihvate nadležnost ovog evropskog tijela.

“Naši partneri sa zapadnog Balkana su strane u međunarodnim sporazumima o uzajamnoj pravnoj pomoći i stoga bi trebalo da prihvate Kancelariju evropskog javnog tužioca kao ovlašteni autoritet zemalja članica kako bi se sporazumi mogli implementirati”, navedeno je u jednom od saopštenja Evropske komisije.

U izvještaju o napretku BiH takođe su navedene ove klauzule, kao jedna od obaveza zemlje na evropskom putu.

“Stranim investitorima treba sigurnost da će njihove investicije biti zaštićene. Ključno je uskladiti pravila s evropskim pravilima javnih nabavki, te pojačati transparentnost, posebno kad se radi o razumnom finansijskom menadžmentu javnih investicija, uključujući i one sadržane u ovom planu”, naglasili su.

I u saopštenju sa samita EU – zapadni Balkan iz Tirane ponovo se podvlači pitanje saradnje s evropskim javnim tužiocem.

“EU ohrabruje partnere zapadnog Balkana da uspostave i održavaju kooperativne odnose sa Kancelarijom evropskog javnog tužioca u oblasti uzajamne pravne pomoći u krivičnim predmetima. Pozdravljamo radne aranžmane koji su već ustanovljeni između Kancelarije i nekih partnera zapadnog Balkana i ohrabrujemo druge partnere na sličnu saradnju što je prije moguće”, navodi se u deklaraciji koju su prihvatile sve zemlje iz našeg regiona.

BiH je tek u novembru 2023. godine potpisala sporazum o saradnji s ovim evropskim tijelom, koji je ispred EPPO-a potpisala Laura Kovesi, glavna tužiteljica, i Milanko Kajganić, glavni tužilac BiH.

“Cilj ovog aranžmana je olakšavanje saradnje u krivičnim stvarima i razmjena informacija između dvije strane, kako bi se osigurala efikasna istraga i krivično gonjenje krivičnih djela protiv budžeta EU. To takođe pokazuje posvećenost EPPO saradnji s nadležnim organima zemalja kandidata za EU. Ojačana pravosudna saradnja između obje strane pomoći će u zaštiti finansijskih interesa EU i BiH”, saopšteno je tada nakon sastanka.

Srđan Traljić iz Kancelarije “Transparency Internationala” u Banjaluci kaže za “Nezavisne” da je izvjesno da će u BiH postojati otpor uvođenju evropskog tužioca u predmete dokle god to bude moguće. On ističe da, iako postoje prijave za korupciju i zloupotrebu evropskog novca, mnogo više je sumnji na korupciju kada su u pitanju investitori koji dolaze iz nekih drugih zemalja.

“Kada su u pitanju evropska sredstva moraju se ispuniti neki standardi, a kada se uzimaju kineski krediti – obično se ne pita mnogo”, smatra Traljić.

Inače, iz prošlogodišnjeg izvještaja o radu vidi se da EPPO vodi tri istrage u vezi sa BiH zbog sumnje na pronevjeru više desetina miliona evra, ali nema detalja o kojim predmetima se radi, osim u jednom slučaju gdje je biodizel iz SAD deklarisan da je uvezen iz BiH, o čemu smo već ranije pisali.

EPPO je prošle godine imao 2.666 otvorenih istraga ukupne pronevjerene vrijednosti od 24,8 milijardi evra.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da priznanje Palestinske samouprave kao države bez bilo kakvog dogovora s Izraelom, nije čin mira, već presedan koji ruši međunarodno pravo i arhitekturu globalne stabilnosti, te naveo da se ne može priznati država koja faktički ne postoji.

“Zato snažno podržavam jasan i racionalan stav Izraela i ogromnog dijela međunarodne zajednice da se jednostranim političkim gestovima ne rješavaju decenijski sukobi, već se stvaraju novi problemi”, naveo je Dodik na društvenoj mreži “X”.

On je dodao da Francuska i Velika Britanija svojim potezima pokušavaju da tuđim životima liječe sopstvene geopolitičke frustracije, gurajući svijet ka još dubljoj nestabilnosti.

“Mir između Izraela i Palestine može nastati, prvo kroz eliminaciju terorističke organizacije Hamas, a potom kroz dogovor jevrejskog i palestinskog naroda, a ne kroz simbolične i ishitrene odluke koje ignorišu realnost na terenu”, smatra Dodik.

Prema njegovim riječima, međunarodno pravo ne može biti alat za politički pi-ar.

“I kad mnogi biraju da ćute, Republika Srpska neće – jer mi znamo šta znači kad drugi pokušavaju da kroje sudbinu bez vas”, poručio je Dodik, prenosi Srna.

Većinu predjela u Republici Srpskoj, osim krajnjeg juga, danas i sutra zahvatiće nevrijeme, ponegdje uz jak olujni vjetar i grad, upozorili su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Pljuskovi sa grmljavinom počeće danas poslije podne na zapadu, ponegdje će biti lokalnih nepogoda uz jak do olujni vjetar, a moguća je i pojava grada.

Tokom noći sa subote na nedjelju i sutra rano ujutro pljuskovi sa grmljavinom jačaće na sjeveru i zapadu, a zatim će se širiti i ka istoku i jugu.

U većini predjela očekuju se pljuskovi sa grmljavinom i jak vjetar.

Lokalno se jače nepogode očekuju od sjeverozapada preko sjevera ka sjeveroistoku, na široj regiji oko rijeke Save, gdje se očekuju obilnije padavine u kratkom periodu i jak vjetar.

Na istoku se očekuje prolazno jača kiša u noći, dok su na krajnjem jugu pljuskovi mogući samo ponegdje.

Stabilizacija vremena očekuje se sutra od sredine dana.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić osudio je paljenje automobila narodnog poslanika Amira Hurtića i izrazio nadu da će slučaj biti rasvijetljen, a počinilac procesuiran.
Stevandić je istakao da Srpska mora ostati demokratsko i odgovorno društvo u kome se svako nasilje sprečava, osuđuje i kažnjava.

“Takođe treba biti oprezan i voditi računa i o motivima onih koji ovakvim činom ili njegovim posljedicama sa podmuklom namjerom žele izazvati negativne političke i bezbjedonosne posljedice prema Republici Srpskoj”, napisao je Stevandić na “Iksu”.

Оштро осуђујем паљење аутомобила народног посланика Амира Хуртића. Надам се да ће случај бити расвјетљен а починиоц процесуиран.
Република Српска мора остати демократско и одговорно друштво у коме се свако насиље спречава, осуђује и кажњава. Такође треба бити опрезан и водити…

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) July 26, 2025

On je naglasio da Hurtić ne smije biti ugrožen ni u jednom slučaju.

Policija je noćas primila prijavu o požaru na vozilu u dobojskom naselju Grapska, koji je lokalizovan, a u toku je uviđaj.

Požar je izbio na vozilu člana poslaničke grupe BH Zeleni-SDA u Narodnoj skupštini Republike Srpske Amira Hurtića, koji je objavio na “Fejsbuku” fotografiju oštećenog vozila.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji se danas u Beogradu sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, istakao je da Srpska i Srbija ostaju snažno povezane i da će nastaviti blisku saradnju.
Dodik je naveo da je sa Vučićem razgovarao o brojnim važnim temama i da su dogovorili ubrzanje radova na svim zajedničkim infrastrukturnim projektima.

On je dodao da su potvrdili zajedničku organizaciju skupa na kojem će obilježiti 30 godina od stradanja i progona srpskog naroda u hrvatskoj zločinačkoj akciji “Oluja”.

– Srdačan susret i razgovor s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

Predsjednik Srpske je izjavio da je danas u Beogradu imao važan sastanak sa predsjednikom Srbije na kojem je razgovarano o vitalnim pitanjima unapređenja odnosa i saradnje Republike Srpske i Republike Srbije.

– To je jedan od sastanaka koje imamo u kontinuitetu i na našem dnevnom redu su gotovo identična pitanja, a to su aktuelna politička i ekonomska situacija u Republici Srpskoj, Srbiji i regionu – naglasio je on.

Dodik je najavio da bi zajednički projekat – izgradnja autoputa Kuzmin-Rača mogao biti završen do kraja godine.

– To je dobro za Bijeljinu, za sve ljude ovog kraja i Republike Srpske. Mislim da smo u finalizaciji dogovora i finansijskog pokrića od Bijeljnjine do Brčko distrikta. Već je dogovorena trasa od Brčkog do Vukosavlja, ostaje problem Koridora 5C od Doboja do Modriče, odnosno Vukosavlja, jer je to nešto što mora da se radi sa evropskim strukturama, ali vjerujemo da će se i to riješiti – izjavio je Dodik u Ugljeviku.

Podsjetimo, predsjednici Republike Srpske Milorad Dodik i Srbije Aleksandar Vučić sastali su se danas u Beogradu gdje su razgovarali o svim važnim pitanjima za srpski narod u cjelini i potvrdili učešće i zajedničku organizaciju skupa na kojem će obilježiti 30 godina od hrvatske zločinačke akcije “Oluja”.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH nije usvojio izmjene Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a koje se, između ostalog, odnose i na isplatu naknada korisnicima 648 vojnih stanova, ukupne površine 32.500 kvadratnih metara.

Radi se o stanovima čiji su vlasnici bili uglavnom oficiri bivše JNA, kojima u skladu s presudama Ustavnog suda FBiH, Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, FBiH mora isplatiti pravične naknade.

“Suština je da bi se ovim zakonom i obeštećenjem od FBiH, uslovno riješio samo mali broj vlasnika stanova koji su bez njih ostali. To bi FBiH koštalo nekoliko desetina miliona KM. Sveobuhvatno rješenje problema podrazumijeva vraćanje imovine, koja je još u SFRJ nacionalizovana stvarnim vlasnicima, uz obezbjeđenje odštete nosiocima stanarskih prava i koštalo bi više od 1,5 milijardi KM. Na ovakvom, sveobuhvatnom, rješenju insistiraju, prije svih, vjerske zajednice i crkve”, kazao je “Avazu” predsjedavajući Predstavničkog doma PFBiH Dragan Mioković.

Zakonom koji nije dobio podršku predložen je iznos naknade od 1.000 KM po kvadratnom metru stana, umanjen za godišnju amortizaciju od jedan posto, što bi ukupno iznosilo 16,3 miliona KM.

Kako je na sjednici pojasnio federalni ministar prostornog uređenja Željko Nedić, Evropski sud za ljudska prava je u više predmeta, uključujući „Đokić protiv BiH“, „Mago i drugi protiv BiH“, „Apostorovski i drugi protiv BiH“,„Ranko Prodanović“ i „Ljubinko Todorović protiv BiH“, dao smjernice o visini pravične naknade. U nekim slučajevima prihvaćena je vansudska nagodba s iznosom od 1.000 KM po kvadratnom metru, dok je u drugim presudama Sud dosudio niže iznose.

S druge strane, u nedostatku jasnih zakonskih rješenja, sudovi u FBiH presuđivali su iznose po tržišnim vrijednostima.

U obrazloženju je navedeno da bi se, ako se ne bi usvojilo predloženo rješenje, s nastavkom sudske prakse i utvrđivanja iznosa naknada po tržišnim vrijednostima od 3.000 KM po kvadratnom metru stana, FBiH suočila s potraživanjima od najmanje 98 miliona KM.

Šta je sa zakonom o restituciji
U međuvremenu, Rijaset IZ u BiH izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog toga što se, predloženim izmjenama, ponovo zanemaruje činjenica da je veliki broj ovih stanova izgrađen na vakufskom zemljištu ili su sami objekti bili vakufska imovina, a da vakufima nije isplaćena nikakva naknada, iako su ti stanovi već u vlasništvu drugih lica.

“Pitanje pravične nadoknade za otuđenu vakufsku imovinu ostaje potpuno neriješeno. Kao izgovor, institucije se i dalje pozivaju na buduće donošenje zakona o restituciji, iako je jasno da takav zakon nije ni u pripremi”, navode iz Rijaseta.

“Rijaset IZ u BiH poziva sve političke subjekte i institucije vlasti u FBiH da bez odgađanja stave na dnevni red Doma naroda usvojeni prijedlog izmjena Zakona o prodaji stanova, koji predviđa pravičnu naknadu vakufima, te da se to pitanje riješi nezavisno od zakona o restituciji, jer ni nosioci stanarskih prava nisu čekali donošenje tog zakona da bi ostvarili pravo na otkup stanova”, saopšteno je.

Hrvatska je spremna na razgovor sa BiH o sistemu graničnih prelaza između BiH i Hrvatske koji bi podrazumijevao izgradnju novih i proširenje postojećih prelaza, proizlazi iz odgovora koje smo dobili iz Ministarstva finansija Hrvatske.

Pitanje smo uputili povodom spekulacija i nejasnoća u vezi s otvaranjem i kategorizacijom novog graničnog prelaza na brzoj cesti kod Gradiške, čiju gradnju preduzeće “Integral inženjering” iz Banjaluke ovih dana privodi kraju.

Pitanje je aktuelno jer izgradnja ceste neće biti od velike koristi ako Ministarstvo finansija Hrvatske ne završi izgradnju i ne otvori novi granični prelaz s hrvatske strane, koji će se nalaziti na toj dionici.

“U ovom trenutku držimo preranim za najave i nagađanja u pogledu otvaranja novih graničnih prelaza ili prekategorizacije postojećih, a prije početka službenih razgovora o sadržaju novog međudržavnog ugovora o graničnim prelazima, koji bi zamijenio postojeći sklopljen 2013. godine. Međutim, hrvatska strana razumije da je u cilju boljeg saobraćajnog povezivanja i privredne saradnje potrebno postojeći sistem graničnih prelaza proširiti novim graničnim prelazima i kategorijama graničnih prelaza”, odgovoreno nam je iz ovog ministarstva, koje je investitor izgradnje prelaza.

Pojasnili su da se infrastruktura na svim graničnim prelazima osigurava u skladu sa potrebama koje proizlaze iz kategorizacije svakog pojedinog graničnog prelaza određene međudržavnim ugovorima, u ovom slučaju između Republike Hrvatske i BiH.

Prema nekim neslužbenim najavama, prije kraja ove godine mogao bi biti pušten u saobraćaj prelaz za vozila za prevoz putnika, dok bi se pitanje prevoza robe rješavalo na nivou vlada dviju zemalja.

Međutim, i dalje nije jasno da li bi se išlo na  novi sporazum, ili bi se potpisao aneks na postojeći, privremenog karaktera.

Kao što smo već pisali, paralizom vlasti na nivou BiH teško je očekivati aktivniji diplomatski angažman na bh. strani, posebno zato što postoje interne podjele u vezi s tim šta je prioritet kojoj strani.

Spekuliše se da je Hrvatska zainteresovanija za prelaz Svilaj nego za Gradišku zbog hrvatskog življa u Posavskom kantonu, dok je Banjaluci važnija Gradiška zbog lakšeg povezivanja sa Zagrebom, a Sarajevo želi Svilaj zbog toga što on leži na koridoru 5c koji vodi iz Sarajeva i povezuje taj dio BiH s Hrvatskom.

Republici Srpskoj, pak, odgovara da ostane ovakvo stanje jer bi onda putnici iz Sarajeva prema Zagrebu putovali auto-putem “9. januar”, što diže prihode “Autoputevima Srpske”, ali od toga nema ništa ako se ne otvori novi prelaz u Hrvatskoj.

U svakom slučaju, tipično za prostor bivše Jugoslavije – infrastruktura, poput auto-puteva, gradi se bez plana i dogovora susjednih zemalja, pa se onda dešava da se tek nakon završetka radova pokušava napraviti naknadni sporazum kako da se ti objekti koriste.

Na primjer, RS je izgradila auto-put Banjaluka – Gradiška, a most na Savi i dalje stoji neiskorišten jer nije riješeno pitanje brze ceste, a s druge strane EU je obustavila finansiranje dijela koridora 5c kroz RS kao dio sankcija protiv vlasti u Banjaluci, tako da je i taj dio projekta doveden u pitanje.