VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • CIK-u malo 11,7 miliona KM za sprovođenje izbora

    CIK-u malo 11,7 miliona KM za sprovođenje izbora

    Iako još nije obezbijeđen novac za održavanje izbora, Centralna izborna komisija BiH, osim 11,7 miliona KM koje je tražila za održavanje izbora, tražiće dodatna sredstva jer su pojedina roba i usluge poskupjele više od 100 odsto u odnosu na period kada je kreiran budžetski zahtjev.

    Goran Mišković, generalni sekretar CIK-a, na juče održanoj sjednici članove CIK-a upoznao je sa činjenicom da su ambalažni i kartonski materijal poskupjeli 100 odsto, isto kao i cijene papira, istovremeno naglašavajući da planirani iznos za nabavku papira neće biti dovoljan.

    “Kad smo radili budžet za izbore, to je bio avgust 2021. godine, i tada je litar nafte bio 1,3 KM, a danas je 3,3 KM. Inflacija je uradila svoje. Nijedna stavka koju smo stavili u budžet neće moći ispuniti zahtjeve tržišta. Na prvom tenderu koji smo otvorili planirali smo 90.000 KM, a ponuda je viša od 180.000 KM”, rekao je Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

    On je rekao da odgovorni ljudi u vlasti o tome treba da razmišljaju jer se izbori ne održavaju radi CIK-a, te da se mora voditi računa da se sredstva obezbijede jer će CIK na sjednici 4. maja raspisati izbore za oktobar ove godine.

    Istovremeno, CIK je juče i zvanično zatražio sastanak sa Zoranom Tegeltijom, predsjedavajućim Savjeta ministara BiH, Vjekoslavom Bevandom, ministrom finansija i trezora BiH i zamjenikom predsjedavajućeg te Biserom Turković, ministarkom spoljnih poslova BiH i takođe zamjenikom predsjedavajućeg, a u vezi sa finansiranjem predstojećih izbora.

    “Nužno je da dođe do tog sastanka i mi treba da ga iniciramo, a da li će oni učestvovati – na to ne možemo uticati. Smatram da je taj sastanak od ključne važnosti i Savjetu ministara i Ministarstvu finansija i trezora da iznađu mogućnost finansiranja”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.

    Inače, Savjet ministara BiH i nadležne institucije prema Izbornom zakonu BiH dužne su da u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora obezbijede novac za sprovođenje izbornog procesa, međutim to nije uvijek bio slučaj, a zbog nedostatka novca prošli lokalni izbori bili su prolongirani, što nije isključeno da će se i sada desiti.

    I pored činjenice da Savjet ministara BiH još nije obezbijedio sredstva pravdajući to činjenicom da su institucije BiH zbog nepostojanja budžeta za 2022. godinu na privremenom finansiranju, CIK se uveliko sprema za predstojeće izbore. Kako je istaknuto na juče održanoj sjednici CIK-a, intenzivno se radi na pripremi podzakonskih akata, a i sa “Službenim glasnikom BiH” dogovorena je rezervacija za objavu Odluke o raspisivanju izbora.

    “Veliki problem je nedostatak ljudskih resursa jer nismo u mogućnosti da angažujemo dodatne ljude, i teret će pasti na naše službenike”, rečeno je na sjednici CIK-a.

    Ono što se moglo zaključiti iz rasprave među članovima CIK-a jeste da se po pitanju radno pravnog odnosa u velikoj mjeri krši zakon s obzirom na to da službenici konstantno rade prekovremeno, a vrlo često i vikendom, što je, kako je rekla Vanja Bjelica Prutina, nedopustivo te da i zaposleni u CIK-u moraju imati pravo na odmor, dane vikenda i sve ostalo kao i ostali službenici institucija BiH.

  • Američki senator: Članovi Predsjedništva BiH pred nama su se častili uvredama

    Američki senator: Članovi Predsjedništva BiH pred nama su se častili uvredama

    Prošle sedmice u službenoj posjeti Sarajevu boravila su tri američka senatora, a nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH senator Chris Murphy je otkrio detalje razgovora i svoja zapažanja situacije u BiH.

    “Niska oblačnost odložila je naš let avionom za Sarajevo iz Beograda u srijedu ujutro, tako da smo do dolaska morali preskočiti jutarnje sastanke i krenuti pravo na najvažniji zadatak u danu – sastanak sa tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Naš sjajni ambasador Michael Murphy nas je obavijestio o detaljima u vožnji kombijem od aerodroma i s njim smo smislili strategiju pristupa sastanku”, napisao je Murphy u svom blogu.
    Američki senator podsjeća da, otkako je prije više od dvadeset godina potpisan Dejtonski mirovni sporazum, najteže je održati mir u regionu u Bosni i Hercegovini jer je većina država stvorenih nakon raspada Jugoslavije i ratova ‘90-ih imala jednu dominantnu etničku grupu, dok su unutar granica BiH velike populacije Srba, Hrvata i Bošnjaka.

    On je zatim iznio upozoravajuću tezu o opasnim potezima Milorada Dodika koji bi, uz podršku ruskog predsjednika Vladimira Putina, mogao odvesti BiH u novi rat.

    “Dejtonski sporazum je zahtijevao formalni sporazum o podjeli vlasti u kojem bi izvršna vlast uključivala tri predsjednika – po jednog koji predstavlja svaku grupu. Neko vrijeme, tri člana Predsjedništva su nevoljko nalazila kompromis koji je neophodan da bi država ostala u funkciji. Ali u posljednje vrijeme, najviše zbog tvrdoglavosti i separatističke retorike lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, izvršna vlast je zapala u krizu, nesposobna da donosi bilo kakve odluke. Kao rezultat toga, Dodik je, uz podršku Rusije, počeo da pravi planove za uspostavljanje vladinih institucija, koje čine samo Srbi. To bi moglo dovesti do građanskog rata i katastrofe za region – upravo onakav haos za koji bi Putin navijao i podsticao ga”, napisao je Murphy.

    Američki senator se zatim osvrnuo na sastanak u Predsjedništvu BiH sa Šefikom Džaferovićem, Miloradom Dodikom i Željkom Komšićem.

    “Naše pripreme za sastanak nisu bile važne. Od tog trenutka, Dodik i hrvatski i bošnjački lideri (Željko Komšić i Šefik Džaferović) više su bili zainteresovani da se međusobno svađaju nego da vode dijalog s nama. Sjedili smo ‘razjapljenih usta’ dok su se oni međusobno ‘častili’ uvredama i iznosili optužbe, očito zainteresirani samo za pogoršanje postojeće krize. Dali smo sve od sebe da im objasnimo kako se Amerika dugo bori sa istim problemima s kojima se i Bosna bori – obje naše nacije su multikulturalne i dijele vlast između jake nacionalne vlade i jakih državnih vlada. Ali jedva su nas slušali, a mi smo napustili sastanak duboko zabrinuti za kratkoročnu stabilnost ove važne zemlje”, opisao je Murphy.


    Američki senatori (Jeanne Shaheen, Thom Tillis i Chris Murphy) su nakon sastanka u Predsjedništvu BiH održali konferenciju za medije u Sarajevu. Murphy je opisao kako su tekle pripreme i “upozorenje” službenice američke ambasade na moguća pitanja novinara.

    “Dok smo se pripremali za konferenciju za novinare nakon sastanka, službenica za medije Američke ambasade rekla nam je da ima dvije osjetljive teme koje treba pokrenuti u očekivanju pitanja novinara. Prvo je napomenula da postoji audiosnimak kako jedan od nas na sastanku kaže Dodiku, koji je na američkoj listi sankcija: ‘Drago mi je da te vidim, predsjedniče Dodik’. Bila je zabrinuta zbog konotacije sugestije da je ‘dobro vidjeti nekoga na američkoj listi sankcija’. Nasmiješili smo se i rekli joj da nema razloga za brigu. Drugo, rekla nam je da bismo mogli dobiti pitanje o tvrdnji koju je Dodik nedavno iznio – da SAD i Velika Britanija planiraju da ga kidnapuju i zaključaju u podrum bez prozora. Smijali smo se, ali onda smo shvatili da je ona zaista ozbiljna”, prisjetio se američki senator.


    Murphy je napisao da je nakon posjete Beogradu, Prištini i Sarajevu na putu ka aerodromu bio duboko zabrinut za budućnost Bosne i Hercegovine.

    “Kako nam je naš ambasador rekao dok smo bili u Sarajevu, ‘ako počne nasilje u Bosni, uvući će se cijeli region’. Drago mi je da smo senatori Shaheen, Tillis i ja dogovorili da formiramo dvostranački tim koji će raditi na ovoj potencijalnoj krizi”, zaključio je Murphy.

  • “Tvrdnje Donfridove nisu tačne”

    “Tvrdnje Donfridove nisu tačne”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da nije tačna tvrdnja pomoćnika državnog sekretara SAD u Kancelariji za Evropu i Evroaziju Karen Donfrid da rukovodstvo Repubike Srpske želi da sruši BiH, naglasivši da se ono zalaže za poštivanje Ustava BiH.

    Tvrditi da rukovodstvo Republike Srpske želi da sruši BiH jednako nije tačno kao što je istina da sam i na sastanku sa Donfridovom, a i kasnije u javnosti govorio da Republika Srpska poštuje teritorijalni integritet i međunarodni suverenitet BiH, ali i Ustav BiH prema kojem je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Republika Srpska ima pravo da dobije sva svoja ovlaštenja koja joj pripadaju Ustavom i sve ono što je učinjeno u međuvremenu mimo Ustava mora da bude stvar diskusija među nama, o čemu se i Donfridova složila, istakao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH je u video objavi na Tviteru rekao da mu je žao što je došlo do različite interpretacije sastanka kojem je prisustvovao zajedno sa Donfridovom.

    On je naveo da je jasno rečeno da Republika Srpska nema nijedan plan, niti jedan dokument koji bi potvrdio tvrdnje Donfridove koje je očigledno pokupila u političkom Sarajevu i dobila od svojih saradnika koji već dugo godina rade u BiH protiv interesa Republike Srpske.

    – Razgovor koji smo vodili nije mogao da bude osnov za zaključivanje koje je ona kasnije iznijela u javnosti i mislim da su puni spekulacija, da nisu tačni. Zabrinjavajuće je da je neko sa tako visokog političkog nivoa spreman da interpretira sastanak na način kako se on nije desio i da moram da reagujem sa tvrdnjom da to nije istina – istakao je Dodik.  

  • Kojić nezadovoljan presudom Mahmuljinu

    Kojić nezadovoljan presudom Mahmuljinu

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izrazio je nezadovoljstvo današnjom presudom nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu za ratne zločine nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića, ističući da kazna nije adekvatna počinjenom krivičnom djelu.

    “Ne možemo biti zadovoljni kaznom za Mahmuljina od osam godina zatvora, imajući u vidu obim i razmjer zločina koji su tamo počinjeni”, izjavio je Kojić Srni i napomenuo da je čak i Haški tribunal u ranijim presudama Rasimu Deliću konstatovao da su tamo počinjeni rasprostranjeni sadistički zločini.

    Kojić ističe da ovako blaga kazna Mahmuljinu ne može biti vid satisfakcije za žrtve i porodice srpskih žrtava.

    “U slučaju Mahmuljina, imamo direktnu komandnu odgovornost, gdje se dosudi kazna zatvora do osam godina i ona ne može biti vid satisfakcije za žrtve i porodice srpskih žrtava, imajući u vidu činjenicu da visina kazne nije adekvatna obimu i karakteru počinjeniog krivičnog djela”, istakao je Kojić i napomenuo da o bestijalnosti zločina svjedoči i dobro poznata činjenica da su na ovom podrčju odsijecane srpske glave.

    Kojić je rekao da ima direktnih izvršilaca ovih zločina i drugih lica koja nisu iskoristila mehanizme sprečavanja krivičnog djela, ali nisu bili obuhvaćeni optužnicom.

    “Bojim se da ne postoji praksa da i ta lica budu optužena”, kaže Kojić.

    Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je danas Mahmuljina na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine.

    Mahmuljin je osuđen jer, kao komandat, nije spriječio zločine pripadnika odreda “El mudžahedin” nad zarobljenim vojnicima Vojske Republike Srpske, civilima kao i pripadnicima sanitetskog osoblja.

  • “Dokaz da Sud BiH radi na štetu Srba”

    “Dokaz da Sud BiH radi na štetu Srba”

    Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Anđelko Nosović smatra da je presuda Suda BiH Sakibu Mahmuljinu mala, te da predstavlja novu potvrdu da Sud BiH radi na štetu srpskog naroda i Republike Srpske.

    Ova presuda po ko zna koji put pokazuje dugogodišnji uhodani način rada Suda BiH na štetu srpskog naroda i Republike Srpske, rekao je Nosović Srni.

    On kaže da se, nažalost, ovakva sramna presuda, može shvatiti kao amnestiranje svih onih koji su činili ratne zločine nad Srbima.

    Prema njegovim riječima, imali smo priliku da vidimo situaciju da Tužilaštvo BiH optuži nekoga od bošnjačkih oficira, a onda ga Sud BiH oslobodi kroz sudski proces.

    Nosović kaže da se srpski narod otvaranjem sudskog procesa za “Dobrovoljačku” i druge situacije uzalud ponadao da je pravosuđe BiH napokon počelo da radi po pravdi i da uvažava srpske žrtve rata.

    To se ne dešava, već se naprotiv oslobađaju oni koji su počinili ratne zločine nad Srbima. Izgleda da zločin nad Srbima nije zločin, već dozvoljena radnja i tako se ponaša Sud BiH i međunarodna zajednica – zaključio je Nosović.

    Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je danas nekadašnjeg komandanta Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakiba Mahmuljina na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine.

    Mahmuljin je osuđen jer, kao komandant, nije spriječio zločine pripadnika odreda “El mudžahedin” nad zarobljenim vojnicima Vojske Republike Srpske, civilima kao i pripadnicima sanitetskog osoblja.

    Prilikom izricanja presude Sud BiH je primjenjivao zakon bivše SR Jugoslavije.

    Sud BiH je 22. januara prvostepenom presudom osudio Mahmuljina na jedinstvenu kaznu od 10 godina zatvora za zločine nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima na području Zavidovića i Vozuće 1995. godine.

    Apelaciono vijeće Suda BiH poništilo je prvostepenu presudu i odredilo novo suđenje koje je počelo 30. novembra žalbenim postupkom na kojem su izneseni prijedlozi Tužilaštva i odbrane.

  • Savić o presudi Mahmuljinu, nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa Armije RBiH

    Savić o presudi Mahmuljinu, nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa Armije RBiH

    Današnja presuda nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije RBiH Sakibu Mahmuljinu vrijeđa srpski narod, porodice poginulih i svjedoke, istakao je predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije (BORS) Republike Srpske Aleksandar Savić.

    Savić je izjavio Srni da je kazna koju je Sud BiH danas izrekao Mahmuljinu mala s obzirom na postojanje brojnih dokaza, svjedoka, čak i foto-snimaka počinjenih ratnih zločina nad srpskim narodom.

    On je dodao da pravosuđe BiH “konstantno pravi presedane u presudama oficirima takozvane Armije BiH u odnosu na srpske oficire i vojnike”.

    Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je danas na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine.

    Mahmuljin je osuđen jer, kao komandat, nije spriječio zločine pripadnika odreda “El mudžahedin” nad zarobljenim vojnicima Vojske Republike Srpske, civilima kao i pripadnicima sanitetskog osoblja.

  • Mahmuljinu pravosnažno osam godina zatvora zbog zločina nad Srbima

    Mahmuljinu pravosnažno osam godina zatvora zbog zločina nad Srbima

    Sakib Mahmuljin, nekadašnji komandant Trećeg korpusa takozvane Armije BiH, drugostepenom presudom Suda BiH osuđen je na osam godina zatvora jer je sud zaključio da nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića.

    Ova je pravosnažna i Mahmuljin nema pravo žalbe.

    Odlukom Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine u novembru 2021. godine poništena je prvostepena presuda Sakibu Mahmuljinu pa je konačna odluka proslijeđena na odlučivanje drugostepenom vijeću.

    U drugostepenom postupku, Tužilaštvo je tražilo veću kaznu nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa Armije BiH, dok je odbrana zatražila oslobađanje ili novo suđenje.

    Tužilaštvo se žalilo na visinu izrečene kazne za ubistva zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske i nečovječno postupanje prema zarobljenicima, civilima i ranjenicima.

    Sud BiH je donio drugostepenu presudu šest godina od početka sudskog procesa i više od 25 godina poslije zločina počinjenih nad civilima srpske nacionalnosti i zarobljenim pripadnicima Vojske Republike Srpske na području Zavidovića i Vozuće.

    Suđenje Mahmuljinu, optuženom da nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića, počelo je u martu 2016. godine. Prema optužnici, pripadnici Odreda su u periodu od jula do septembra 1995. ubili najmanje 55 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske.

    Optužnica je Sakiba Mahmuljina teretila da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

  • “Pitanje sankcija Rusiji sada na stolu pred Srbijom”

    “Pitanje sankcija Rusiji sada na stolu pred Srbijom”

    Najviša zvaničnica Stejt departmenta za Evropu i Evroaziju, Karen Donfrid, izjavila je da SAD podržavaju Srbiju u daljem svrstavanju uz SAD i EU, kao i da Srbija sama mora da odluči kako će da se postavi kada je riječ o sankcijama Rusiji.

    Donfrid je, u intervjuu za Politiku, ocijenila kao veoma važno za priključivanje Srbije EU i to što je zemlja glasala da se suspenduje rusko članstvo u Savjetu za UN za ljudska prava.

    “Podržavamo Srbiju u daljem svrstavanju uz SAD i EU. Za SAD je važno da se podrži Ukrajina u ratu, ali i da se Rusiji stavi do znanja da mora da plati cijenu za ono što radi. To je naš stav, a Srbija mora sama da odluči kako će da se postavi kada je riječ o sankcijama”, poručila je ona, ističući da je pitanje sankcija “nesumnjivo na stolu” pred Srbijom.

    Kada je riječ o srpskoj ekonomiji, Donfrid je zaključila da su za najveći broj novih investicija i ekonomski rast u Srbiji zaslužne zemlje EU.

    Smatra da je spoljnopolitički interes Srbije pridruživanje EU, te dodaje da SAD podržavaju taj proces.

    “Ako pogledate američke programe u Srbiji, bez obzira na to da li je riječ o borbi protiv korupcije, slobodi medija ili vladavini prava, sve to pomaže Srbiji da uđe u EU. Na Srbiji je da odluči gdje joj leže spoljnopolitički interesi i da teži tom cilju”, kazala je ona.

    Na pitanje da li je zadovljna onim što je čula na sastanku s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerkom Srbije Anom Brnabić, Donfrid je pozitivno ocijenila stav predsjednika zemlje i naglasila je da je Vučić veoma jasan u vezi s tim gdje vidi budućnost Srbije, a to je EU.

    Osvrnula se i na izjavu ambasadora Hila da SAD želi da suzbiju ruski i kineski interes u Srbiji i kazala da njena zemlja vjeruje da svaka država ima suvereno pravo da odlučuje o svojoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, bilo da je to članstvo sa EU ili NATO.

    “Vidimo i strateško partnerstvo Rusije i Kine. To je nesumnjivo kontekst u kojem je ambasador Hil govorio o Srbiji, koja treba da odluči kakva će njena spoljna i sigurnosna uloga biti. Srbija mora da razmišlja o tome ko je podržava, a ko ne bi volio da uspije”, poručila je zvaničnica Stejt departmenta.

    Kada je u pitanju situacija na KiM, Donfrid je istakla da je veoma važno za Kosovo i Srbiju da sarađuju i riješe odnos.

    Prema njenim riječima, SAD podržavaju dijalog kojem posreduje EU i sveobuhvatan sporazum koji će rezultirati normalizovanjem odnosa s fokusom na međusobno priznanje.

    Ukazala je na to da je, prilikom boravka na Kosovu, uvidjela da postoji spremnost za taj dijalog, kao i da je o tome razgovarala sa predsjednikom i premijerkom Srbije i izrazila nadu da će se na tom planu napredovati.

    “To je upravo napredak ka sveobuhvatnom sporazumu koji će normalizovati odnose, s fokusom na međusobno priznanje”, navela je ona.

    Tvrdi da je i od predsjednika i premijerke Srbije čula da su spremni da se uključe u taj dijalog.

    Kada je riječ o ratu između Ukrajine i Rusije, kao i mogućnosti da dođe do trećeg svjetskog i nuklearnog rata, Donfrid je rekla da SAD smatraju da je ruski rat neisprovociran i nepravedan.

    “Ukrajina je nevina strana i posvećeni smo tome da se Ukrajina brani. Predsjednik SAD Bajden je eksplicitno rekao da je cilj da se zaustavi rat, a ne da se pokrene širi sukob i direktni rat s Rusijom”, rekla je ona.

    Ističe da Ukrajina ima pravo da se brani i da SAD ovoj zemlji daju bezbjednosne sisteme, kako bi se odbranila od “brutalne ruske agresije”.

    “Kada je započeo ovaj rat, Putin je mislio da će to biti rat ruske vojske protiv ukrajinske vojske, a suočio se sa 44 miliona Ukrajinaca koji brane svoju zemlju pod nezamislivim uslovima”, kazala je ona.

    Prokomentarisala je izjavu ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova da ne isključuje mogućnost trećeg svjetskog rata i nuklearnog rata i podsjetila da da su i SAD i Rusija rekle da je nuklearni rat nezamisliv.

    Smatra da, kao nuklearne sile, te dvije zemlje snose odgovornost za to da se postaraju da nuklearno oružje nikada ne bude upotrijebljeno.

    Izrazila je nadu da Rusija i dalje želi da se uzdržava od uptrebe tog oružja.

  • Šta je alternativa za BiH u slučaju da Rusi zakoče vojnu misiju EU

    Šta je alternativa za BiH u slučaju da Rusi zakoče vojnu misiju EU

    U slučaju da Savjet bezbjednosti UN, zbog blokade Rusije, ne bude u mogućnosti da obnovi mandat EUFOR, koji ističe u novembru, moramo da imamo rezervnu opciju, izjavio je američki državni sekretar, Entoni Blinken.

    Blinken nije jedini zapadni političar koji je već počeo da „izražava zabrinutost“ zbog toga ko će se brinuti za primjenu vojnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH.

    Do pred kraj prošle godine to pitanje niko nije postavljao jer se podrazumijevalo da vojna misija EU (Altea) ima podršku kompletne međunarodne zajednice, jednako kako je imala 2004. godine kada su preuzeli brigu od NATO snaga SFOR. Međutim, zaoštravanje odnosa na relacij Rusija – Zapad, koje se odrazilo i na BiH, krajem 2021. prvi put je postavilo pitanje hoće li EUFOR ostati u BiH.

    Bivši vojni predstavnik BiH pri NATO, Alija Kožljak, tada je izjavio da bi, u slučaju da EUFOR ode iz BiH, mandat očuvanja bezbjednosti preuzeo NATO.

    Možda baš zbog toga na kraju je u Njujorku produžen mandat EUFOR, ali je zato izostala rezolucija kojom se potvrđuje mandat Kristijana Šmita u ulozi visokog predstavnika u BiH. Međutim, međunarodni odnosi su se u međuvremenu drastično promijenili, te je logično pitanje šta nas čeka u novembru i koja je to rezervna opcija koju nagovještava Blinken. Da li se možda misli na najavljenu rezoluciju Generalne skupštine UN koja relativizuje pravo na veto stalnih članica SBUN?

    Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa na Regents univerzitetu u Londonu, naglašava da je puno mogućih spekulacija šta će se do isteka mandata EUFOR desiti u Ukrajini i Rusiji. Kako kaže, jedina sigurna stvar je da će se u BiH rusko potencijalno blokiranje produženja mandata EUFOR iskoristiti za još jedno umjetno kreiranje krize.

    Kriza bi bila umjetna jer zamjena za EUFOR bi bio NATO, koji je već prisutan u BiH. Kada je počela misija EUFOR, u principu su stare trupe ostale uz dodatak nekih članica koje nisu u NATO, čak ni u EU. Dakle, polemika je oko slova u nazivu misije. Od 1995. godine NATO je pod raznim imenima prisutan u BiH i nadgleda stabilnost – kaže Anđelić za Srpskainfo.

    Kada je SFOR kreiran, prisjeća se Anđelić, Rusi su insistirali da jedna trećina trupa bude njihova u ukupnom broju od oko 60.000.

    Nikada broj ruskih vojnika nije dostigao niti hiljadu, skupa s Ukrajincima, što je ironija iz današnje perspektive. SFOR je zato na vrhuncu prisutnosti imao tek nešto preko 40.000 vojnika u BiH. Kada je tadašnja Makedonija priznala Tajvan 1999. godine, Kina je u Savjetu bezbjednosti počela blokadu aktivnosti UN na Balkanu. NATO je, bez obzira na to, intervenisao protiv tadašnje Srbije i Crne Gore. Dakle, NATO je pokazao da je glavna snaga na Balkanu, da kada odluči tako, ne treba im niti Savjet bezbjednosti i svaka diskusija o tome unutar BiH ništa neće promijeniti, osim izazvati nepotrebnu krizu. Filozofska su pitanja o tome šta bi bilo u idealnom svijetu, a šta je realan odnos snaga. Ukratko, mnogo buke bi moglo biti ni oko čega – zaključuje Anđelić.

    Zamjenik ministra odbrane BiH, Mirko Okolić, kaže da je rano bilo šta govoriti o tome hoće li biti produžena misija EUFOR ili ne. Smatra da se, umjesto toga, treba baviti suštinskim stvarima, a to je kako da stvorimo uslove u BiH da nam više nisu potrebne bilo kakve strane misije.

    – Mislim da je to priča iz sfere visoke politike i da je rano o tome pričati. Do isteka misije ima dosta vremena; o tome će raspravljati tamo gdje se sada već raspravlja i vjerujem da će to biti završeno na zadovoljstvo svih građana BiH. I svih naših prijatelja u svijetu. Što se tiče Republike Srpske, ona putem svojih predstavnika apeluje na sve u BiH da se ne govori o bilo kakvim nemirima ni o ratnim opcijama, nego da mi sami poredamo stvari onako kako bi bilo najbolje za sve u BiH. Ukoliko do toga ne dođe, nama je najmanje bitno ko će nam biti „tutor“, jer smo ga mi prizvali nedjelovanjem u smislu da BiH funkcioniše onako kako bi trebalo – kaže Okolić za Srpskainfo.

    Vladimir Lukić, član delegacije RS u Dejtonu, tvrdi da se u ovom slučaju treba vratiti onome što piše u Dejtonu.

    – Jedina zelena grana za koju se možemo uhvatiti jeste Dejtonski sporazum. Sve ono šta je neko rekao, šta je obećao neko, to je… da ne pričam šta – kaže Lukić.

    A u Dejtonu, odnosno u Sporazumu o vojnim aspektima mirovnog rješenja, pominje se samo NATO i njihova tadašnja misija IFOR.

    – Podrazumijeva se i daje saglasnost da NATO može uspostaviti takve snage koje će djelovati pod vlašću te podložno vođstvu i političkom upravljanju Sjevernoatlanskog savjeta (NAC) kroz zapovjedničko uređenje NATO. Podrazumijeva se i daje saglasnost da druge države mogu pomoći u provedbi vojnoga aspekta ovog Aneksa, ali u sporazumu s NATO – piše u Dejtonu.

    Dakle, svaki drugi vojni angažman u BiH, hipotetički Rusije, morao bi da bude dogovoren sa NATO, što je nakon rata u Ukrajini postalo nezamislivo.

  • Dodik i Kalabuhov razgovarali o situaciji u BiH

    Dodik i Kalabuhov razgovarali o situaciji u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik razgovarao je danas u Istočnom Sarajevu s ambasadorom Rusije u BiH Igorom Kalabuhovim o aktulenoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH.

    Dodik i Kalabuhov ukazali su na značaj poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, kao i činjenice da BiH čine dva entiteta i tri konstitutivna naroda, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Sagovornici su razmijenili mišljenja i o ukrajinskoj krizi. Tom prilikom Dodik je izrazio nadu da će sukob uskoro biti završen i da se dijalogom dođe do uspostavljanja mira.