VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Dodik tvrdi da je Srbija pred velikim izazovima

    Dodik tvrdi da je Srbija pred velikim izazovima

    Srbija se nalazi u delikatnom trenutku i pred izazovima, izjavio je srpski član Predjsedništva BiH Milorad Dodik.

    Poručio da će Srbija imati podršku Republike Srpske, prenosi RTRS.

    Podsjetimo, ministar unutrašnjih poslova privremenih prištinskih institucija Dželjalj Svećlja izjavio je da će od 1. septembra krenuti sprovođenje odluke vlade o ličnim kartama i preregistraciji vozila sa srpskim tablicama na sjeveru KiM, tvrdeći da “postoje indicije da bi barikade mogle da budu podignute i prije tog datuma”.

    Izetbegović ruši dejtonsku i ustavnu BiH

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović ruši dejtonsku i ustavnu BiH, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, komentarišući ponovne prijetnje lidera SDA.

    Izetbegović je u Tešnju poručio da se moraju ponovo boriti za sve ono za šta su mislili da su se izborili.

  • Naredba o vještačenju medicinske dokumentacije Mahmuljina

    Naredba o vještačenju medicinske dokumentacije Mahmuljina

    Sud BiH donio je naredbu o vještačenju dostavljene medicinske dokumentacije osuđenog ratnog zločinca Sakiba Mahmuljina, kojom je od vještaka tražen nalaz i mišljenje da li se može liječiti u BiH, kao i da li može putovati, potvrđeno je Srni u ovoj pravosudnoj instituciji.

    Mahmuljinu u toku krivičnog postupka i sve do njegovog okonačanja nisu bile izrečene mjere zabrane, odogovor je Suda BiH na pitanje Srne da li će Sud raspisati potjernicu i pokrenuti proces ekstradicije Mahmuljina iz Turske, s obzirom na to da je riječ o lcu koje je pravosnažno osuđeno na osam godina zatvora.

    U Sudu BiH ranije je rečeno da Mahmuljin nije upućen na izdržavanje kazne zatvora jer se, prema obavijesti koju je dostavio njegov branilac, nalazi na liječenju u Turskoj.

    Iz Republike Srpske ranije je isticano da se po hitnom postupku mora pokrenuti procedura ekstradicije Mahmuljina iz Turske i da se u vezi sa njegovim bjekstvom mora postaviti pitanje odgovornosti nadležnih u Sudu BiH.

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić ocijenio je da je Sud BiH saučesnik u bjekstvu Mahmuljina u Tursku, jer nisu izdali uputni akt.

    Presuđeni ratni zločinac nekadašnji komandant Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakib Mahmuljin napustio je početkom avgusta BiH i, umjesto u zatvor, otišao je u Tursku.

    Sud BiH je krajem aprila izrekao Mahmuljinu pravosnažnu zatvorsku kaznu od osam godina zbog zastrašujućih zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine.

  • Da li bi u slučaju nuklearne katastrofe u Zaporožju radioaktivni oblak stigao do BiH?

    Da li bi u slučaju nuklearne katastrofe u Zaporožju radioaktivni oblak stigao do BiH?

    Prijetnja nuklearne katastrofe mjesecima je visi nad ruskom operacijom u Ukrajini, a ti su strahovi obnovljeni prošle sedmice nakon što se pojačalo granatiranje oko goleme nuklearne elektrane Zaporožje, najveće u Evropi, koja je pod kontrolom Rusije od marta.

    Napadi na kompleks izazvali su zabrinutost zbog spektra nuklearne katastrofe, što je navelo UN-ovu nadzornu organizaciju i svjetske čelnike da zahtijevaju da se misiji dopusti posjet mjestu i procjena štete.

    Nuklearni stručnjaci žele otkloniti neka od alarmantnijih upozorenja, objašnjavajući da je glavna prijetnja najbliža samoj elektrani i da ne opravdava upozorenja diljem Evrope. Stručnjaci su posebno oprezni s bilo kakvim usporedbama s černobilskom katastrofom, čije je ponavljanje malo vjerovatno, prenosi Klix.

    Prema mišljenju geopolitičkog analitičara Samuela Ramanija radioaktivni problem bi najviše pogodio Ukrajince koji žive u blizini, međutim, radioktivni oblak proširio bi se, prema njegovom mišljenju, zapadno od Ukrajine.

    Na videomapi koju je podijelio na društvenoj mreži Tviter u kojoj predviiđa scenario nuklearne katastrofe vidi se kretanje nuklearnog oblaka. Prema tim informacijama, on bi stigao do Srbije, međutim, prema tim pokazateljima, ne bi dospio do BiH.

  • Mitrović: Skeptični smo, ostaje rampa za Svilaj dok se ne riješi Gradiška

    Mitrović: Skeptični smo, ostaje rampa za Svilaj dok se ne riješi Gradiška

    Republika Srpska ne može pristati da granični prelazi Svilaj i Gradiška ne dobiju istovremeno kategorizaciju za prevoz tereta, rekao je “Nezavisnim” Vojin Mitrović, ministar transporta i komunikacija (MKT) BiH.

    Što se tiče Sarajeva, podsjećamo da su nam iz Ministarstva bezbjednosti (MB) BiH odgovorili da se zalažu za to da novi granični prelaz u Gradišci, nakon stavljanja u funkciju novog mosta na rijeci Savi, dobije status međunarodnog prelaza I kategorije sa svim inspekcijskim službama, dok bi postojeći granični prelaz Gradiška – Stara Gradiška, dobio kategoriju graničnog prelaza za međunarodni saobraćaj putnika.

    Iz njihovog odgovora može se vidjeti da oni žele da se kategorizacija za teretni saobraćaj ovog prelaza obavi nakon puštanja mosta u funkciju, odnosno završetka pristupne ceste, dok Mitrović smatra da bi ovo pitanje trebalo riješiti sa Svilajem, koji, napomene radi, privremenu kategorizaciju prelaza za teretni saobraćaj gubi krajem godine, zbog čega kategorizaciju žele produžiti.

    Mitrović za “Nezavisne novine” kaže da će skinuti tu tačku sa dnevnog reda ako se pojavi na sjednici Savjeta ministara BiH, ako se istovremeno ne izvrše kategorizacije oba prelaza.

    “Mi želimo da kategorizaciju dobiju i Svilaj i Gradiška i nadamo se da će to biti riješeno. Mi u MKT ne možemo uticati na ono što je nadležnost MB-a, ali ako bude na dnevnom redu bez prelaza Gradiška, ja ću sigurno biti protiv toga”, rekao je Mitrović komentarišući izjave zvaničnog Zagreba i Sarajeva da će na vrijeme biti riješeno pitanje graničnog prelaza Gradiška, bez kojeg neće moći biti otvorena dionica od novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške do Novog Varoša, odnosno spoja ka auto-putu Zagreb – Beograd.

    Na optužbe iz Ministarstva bezbjednosti BiH da je on taj koji blokira, a ne stranke iz Sarajeva, Mitrović kaže da MKT nema nadležnost nad ovim pitanjima.

    “MKT ni na koji način ne može blokirati Svilaj. Nadležnost kategorizacije i samih graničnih prelaza je u MB i prema tome apsolutno mi nemamo ingerencija nad tim prelazima. Ne vidim kako mi uopšte možemo da blokiramo. Nama je zaista krajni cilj da ubrzamo protok robe i putnika i da oni koji saobraćaju i vrše usluge prevoza robe i putnika budu zadovoljni, da na graničnim prelazima što kraće ostaju”, rekao je Mitrović.

    Što se tiče pisanja “Nezavisnih novina”, koje su dobile uvjeravanja iz Zagreba da će granični prelaz biti otvoren istovremeno kad bude otvorena i trasa od mosta ka postojećem auto-putu Zagreb – Beograd, Mitrović kaže da ostaje skeptičan da će se to na kraju i desiti.

    “Treba posmatrati objektivne okolnosti, a to je javni konkurs, to su tenderi i ostalo što može dovesti do odgađanja. Iskreno, ja sam skeptičan, ali zaista se nadam da je informacija koju ste objavili tačna i da to može biti do završetka trase. Juče sam razgovarao s vlasnikom ‘Integrala’ i on mi je rekao da će do kraja sljedeće godine trasa biti završena da bi se omogućilo spajanje mosta i izlaska na Okučane. Ali što se tiče samog graničnog prelaza, iskreno sumnjam da to može biti završeno do tog trenutka”, rekao je Mitrović.

    On je, takođe, dodao da BiH nema instrumente u rukama kojima bi mogla ubrzati radove na hrvatskoj strani.

    “Ono što bismo mi eventualno mogli jeste uputiti diplomatskim putem molbu da se potrude da to urade. Možemo se nadati i da je interes i hrvatske strane da se riješe gužve koje se stvaraju na postojećem prelazu”, rekao je on.

    Podsjećamo, “Nezavisne novine” su juče objavile da će most na Savi kod Gradiške biti pušten u saobraćaj početkom 2024. godine, čim bude završena pristupna saobraćajnica od mosta ka auto-putu Zagreb – Beograd na hrvatskoj strani.

    Ovu potvrdu dobili smo nezvanično od predstavnika EU, ali i zvanično od strane predstavnika Hrvatske, od kojih najviše zavisi kada će saobraćajnica biti otvorena, s obzirom na to da ona ne može biti stavljena u funkciju bez rješenja pitanja graničnog prelaza, između Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske i Hrvatske. Most na Savi završen je prije nepuna dva mjeseca, a trenutno se gradi prva dionica od oko šest kilometara, koja će most spojiti s Novim Varošom, kod Okučana. Većinu radova na hrvatskoj strani od oko 100 miliona evra finansira EU, dok je EU BiH, odnosno RS dala grant od 6,3 miliona maraka za našu polovinu mosta, čija je ukupna vrijednost oko 15 miliona evra.

  • Oglasio se Vučić nakon pregovora u Briselu

    Oglasio se Vučić nakon pregovora u Briselu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je večeras iz Brisela, gdje je učestvovao u razgovorima Beograda i Prištine, da je ovo bio težak dan za Srbiju i naglasio da će nastaviti da se bori za mir i stabilnost.

    “Težak dan je za nama, bio je težak dan za sve građane i celu zemlju. Ne mogu da kažem da je uspešno završen, ali se uzdržavam od drugih komentara jer se nadam da je moguće da nekim čudom da postignemo kompromisno rešenje. Zato ću nastaviti da se borim za mir i stabilnost”, poručio je Vučić na instagram nalogu budućnostsrbije.av.

    Vučić je najavio da će se obratiti u narednih 48 časova.

    “Jedva čekam da se vratim u Srbiju!”, napisao je Vučić u objavi.

  • Šmit objasnio zašto je galamio

    Šmit objasnio zašto je galamio

    Zaista me iznerviralo, jer sam jako iznenađen da mnogi u politici prihvataju da u Federaciji BiH, na primjer, nije uspostavljena vlada četiri godine, a neki to tako lako prihvataju.

    Ovako je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg RS ne priznaje, objasnio svoju jučerašnju burnu reakciju kada je pred novinarima u Goraždu galamio.

    “To moram da kritikujem, juče sam to sasvim jasno dao do znanja”, rekao je Šmit za njemački list Der Spiegel koji je izvijestio kako je bivši njemački ministar poljoprivrede, izazvao “pometnju izljevom bijesa na konferenciji za novinare”.

    Šmit je za pomenuti list poručio da je dobio ogromnu podršku građana zbog ljutite reakcije na pitanje novinarke juče u Goraždu.

    Rekao je da je sretan zbog “velike podrške” koju je dobio od građana u BiH.

    Šmit je istakao kako se nada da je “konačno probudio donosioce odluka u politici”.

    “Dio budućnosti zemlje u srcu Evrope biće izgubljen ovdje ako se stvari ovako nastave”, naveo je Šmit.

  • Dodik: “Srpska ima značajan banjski resurs”

    Dodik: “Srpska ima značajan banjski resurs”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je da Republika Srpska ima značajan banjski resurs i da institucije Srpske kontinuirano ulažu znatna sredstva da bi bila obezbijeđena šira ponuda za turiste i one kojima su potrebna banjska liječenja.

    Dodik je naglasio da po uzoru na Sloveniju, koja je posljednjih 20 godina znatno unaprijedila banjski sektor, Republika Srpske želi isto, s obzirom da sve banje imaju termalnu vodu i poznate su kao banje koje liječe određene bolesti.Nakon obilaska nove lokacije u okviru Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” u Srpskim Toplicama u Banjaluci na kojoj je u toku izgradnja i opremanje objekta za liječenje, rehabilitaciju i rekreaciju, Dodik je rekao da očekuje da ovaj objekat, sa više od 50 ležajeva, bude u funkciji za oko osam mjeseci.
    On je podsjetio da je prethodni objekat na ovoj lokaciji privatizovan još prije raspada Jugoslavije, što nije bio dobar potez, te da je Republika Srpska uspjela to da vrati u svoje vlasništvo na način da su od banke, koja je aktivirala hipoteku, otkupili prostor i obezbijedili finansijska sredstva da se izgradi banjski rekreativni i rehabilitacioni centar.

    Dodik je naveo da je znatan novac prije deceniju uložen i u banju “Vrućica” u Tesliću, koja je danas jedna od najposjećenijih.

    On je dodao da je završena prva faza ulaganja u banju “Mlječanica” kod Kozarske Dubice, te da će institucije Srpske pomoći i u drugoj fazi.

    “Privatni investitor je obezbijedio visok nivo ponude i u banji Kulaši /Prnjavor/, ostaje da još damo širi značaj za nekoliko prepoznatljivih banja koje imaju potencijale”, rekao je Dodik.

    On je dodao da je ostalo još da se riješi pitanje banje “Dvorovi” kod Bijeljine, koja je u vlasništvu grada i gdje je predloženo da se vlasništvo prenese na Republiku da bi bila moguća značajnija investiranja.

    Kada je riječ o banji “Vilina vlas” Višegrad, on je naveo da, nažalost, imaju loš menadžment koji ni nakon tri godine nije u stanju da investira oko 1,5 miliona KM koje su dobili od Srpske.

    Dodik je najavio da će u ponedjeljak, 22. avgusta, u Slatini biti promovisan dugogodišnji projekat banjsko-kongresnog centra koji bi trebao da bude jedan od pet najboljih regionalnih centara, a čija je investiciona vrijednost veća od 300 miliona KM.

    “Računali smo da možemo to da izdržimo i da pregovaramo tako što ćemo tražiti da bude završeno za nekoliko godina i da dobijemo nešto što vjerujemo da bi moglo samo po sebi da vraća to zaduženje”, istakao je Dodik.

    Objekat u izgradnji u okviru Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” u Srpskim Toplicama, posjetili su i ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić i ministar finansija Zora Vidović.

    Novi objekat u Srpskim Toplicama imaće otvoreni i zatvoreni bazen, kapacitete za individualno banjanje, terapijske i multifunkcionalne prostore za fitnes i rekreaciju i smještajne jedinice.

  • Lana Pudar dobija diplomatski pasoš BiH

    Najbolja bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar će uskoro dobiti diplomatski pasoš Bosne i Hercegovine.
    Ovo je na svom Twitter nalogu objavila Bisera Turković, ministar spoljnih poslova BiH, kako bi se Lani olakašalo putovanje svijetom.

    “Donijela sam odluku da zbog izuzetnog uspjeha i promocije države evropskoj prvakinji Lani Pudar dodijelim diplomatski pasoš BiH, kao čin podrške i priznanja za veliki doprinos bh. sportu. Tvoji uspjesi su inspiracija za sve, a posebno mlade ljude u našoj BiH”, poručila je Turkovićeva.

    Podsjetimo, Lana je na nedavno završenom Evropskom prvenstvu u Rimu osvojila zlato na 200 m i bronzu na 100 m u disciplini delfin.

  • Ukrajina je tek početak?

    Ukrajina je tek početak?

    Rat u Ukrajini najnoviji je i najgori od ratova koji se vode oko ostataka Sovjetskog Saveza, ocenjuje Blumberg.

    Muke carstva SSSR se nastavljaju i tridesetak godina nakon što je sam SSSR prestao da postoji. I neće, kako se navodi, biti posljednji.

    Kraj Hladnog rata usmrtio je Sovjetski Savez, koji je prvo izgubio svoje delove u istočnoj Evropi, a zatim se raspao na 15 nezavisnih država.

    Budući da se Sovjetskim Savezom upravljalo vrlo brutalno, njegov je raspad bio posebno neuredan, komentariše isti izvor.

    Kraj sovjetske države uklonio je ograničenja koja su potiskivala etničke napetosti i nacionalna rivalstva među sastavnim delovima carstva, što je izrodilo nove, politički nestabilne države. To je ubrzalo stalnu borbu između zemlje koja je dominirala carstvom, Rusije, te država i naroda koji su nakon raspada carstva hteli da pobegnu iz ruku Moskve.

    Rezultat je bio ono što su naučnici nazvali “ratovima za sovjetsko nasleđe” – niz krvavih sukoba oko spornih područja od istočne Evrope do središnje Azije. Tokom 90-ih ratovi su potresali Nagorno-Karabah, Pridnjestrovlje, Čečeniju, Abhaziju, Južnu Osetiju i Tadžikistan, često pritom uvlačeći u sukobe susedne države i međunarodne mirovne snage.

    Smrt Sovjetskog Saveza i danas destabilizuje
    Neki od tih sukoba u međuvremenu su tinjali, a drugi, kao što je spor oko Nagorno-Karabaha između Armenije i Azerbajdžana ili konflikt između Gruzije i otcepljenih pokrajina Južne Osetije i Abhazije – koje podržava Moskva – ponovno su se razbuktali u velike međunarodne sukobe. Smrt Sovjetskog Saveza bio je geopolitički potres čiji naknadni udari i danas destabilizuju međunarodni sistem.

    Ukrajina je doživela najjače od tih naknadnih podrhtavanja – ovaj rat ističe se žestinom borbi i ukupnim Putinovim naporima da izbriše još jednu zemlju s karte sveta. Njegovo najneposrednije poreklo može se pronaći u sve totalitarnijoj prirodi Putinovog režima, što mu omogućuje da bude agresivniji, a istovremeno od njega zahteva pronalaženje spoljnih neprijatelja – primera radi pitaju se hoće li se Kijev prikloniti Moskvi ili Zapadu.

    Ali, rat nije tekao kako je Putin planirao, ocenjuju u Blumbergu. Kako dodaju, Putinova potraga za ‘vaskrsom‘ carstva je, u ovom slučaju, snažno podstakla formiranje ukrajinskog nacionalizma. Ipak, ako je Rusija i platila visoku cenu za svoju neuspešnu avanturu, to ne znači da su ratovi za sovjetsko nasleđe završili.

    Ipak, taj je rat takođe deo većeg postsovjetskog meteža. Proglašenje nezavisnosti Ukrajine krajem 1991. godine pomoglo je uništenju sovjetske tvorevine i ubrzalo raspad imperija, koji je usledio. Stoga nije iznenađujuće i nažalost simbolično da je Ukrajina u središtu Putinovih napora da ponovno učvrsti dominaciju koju je Moskva nekad imala.

    Zagrobni život carstva biće nastavljen
    Kad god se sukob Rusije i Ukrajine završio, crta razdvajanja između dve vojske može jednostavno postati još jedna sporna postsovjetska granica, gde česte napetosti uzrokuju povremeno nasilje. Bez obzira na to hoće li Rusija pobediti ili izgubiti, ishod će promeniti ravnotežu snaga unutar bivšeg Sovjetskog Saveza, možda uzrokujući ponovno intenziviranje starih sporova s ​​Moldavijom, Gruzijom ili drugim državama.

    Potencijal za nasilje u središnjoj Aziji i dalje je visok, kao što pokazuje protivladina pobuna u Kazahstanu, koja je ubrzala rusku intervenciju ranije ove godine. Promena vlasti ili vojna pobuna u Bjelorusiji – od kojih se nijedno ne može isključiti zbog ozbiljnog nezadovoljstva autokratskim režimom predsednika Aleksandra Lukašenka – mogli bi da pokrenu borbe u vezi mesta te zemlje između Rusije i Zapada.

    Početkom 1992. godine, jedan je američki list upozorio da nevolje koje uzrokuju “još uvek fragmentirana, nuklearno naoružana krhotinama poslednjeg velikog svetskog carstva” tek počinju. Čak i kada trenutni rat završi, dugi, nasilni zagrobni život tog carstva nastaviće se, zaključuje se u pomenutoj analizi.

    Balkan najbolji primer
    Ipak, carstva ne umiru brzo – njihov je kolaps, kako je napisao istoričar Serhij Plohi, “proces, a ne događaj”. Kada velika celina koja je nekad na okupu držala čvrsta disciplina njene metropole popusti, ne može se očekivati novi, stabilni ‘status quo‘ preko noći.

    Trenutne napetosti na Balkanu i Bliskom istoku podsećaju da je naslijeđe Austro-Ugarskog i Otomanskog carstva još u toku svog razrešenja, a odnos između Velike Britanije i njenih bivših kolonija nastavlja da se razvija.

  • Dodik: Krajem septembra u posjeti Rusiji

    Dodik: Krajem septembra u posjeti Rusiji

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da će krajem septembra posjetiti Rusiju.

    Dodik je izjavio novinarima u Banjaluci da je danas razgovarao sa ambasadorom Ruske Federacije u BiH Igorom Kalabuhovom o gasovodu, podsjetivši da Savjet ministara ni nakon 12 godina nije postigao konsenzus u vezi sa izgradnjom gasovoda.

    “Dok smo mi u vlasti, a vjerujemo da ćemo ostati, neće proći nijedan projekat u BiH dok se ne odobri pitanje prolaska gasovoda prema Banjaluci”, poručio je Dodik.

    On je dodao da je sa Kalabuhovom razgovarao o saradnji i aktuelnoj situaciji u BiH koja je potpuno blokirana, te ponovio da BiH ima nelegalnog visokog predstavnika.