VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Putnici iz BiH od naredne godine će morati podnijeti zahtjev i platiti za ulazak u Šengen

    Putnici iz BiH od naredne godine će morati podnijeti zahtjev i platiti za ulazak u Šengen

    Iz Delegacije Evropske unije u Sarajevu i Evropske komisije sa sjedištem u Briselu istakli su da će EU od maja naredne godine uvesti automatizovani elektronski sistem pod nazivom ETIAS, a koji će služiti za putovanja u Šengensku zonu za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU.

    ETIAS ne uvodi obaveze posjedovanja vize putnicima iz zemalja za koje je omogućen bezvizni režim putovanja u EU, uključujući i iz Bosne i Hercegovine. Državljani trećih zemalja kojima nije nepohdna viza za putovanje u Šengensku zonu trebaće prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja veb stranice ili mobilne aplikacije ETIAS i za to će morati platiti naknadu u iznosu od 7 evra, a dobijeno odobrenje ETIAS važiće tri godine – navode iz Delegacije EU u Sarajevu.

    Prijava na aplikaciju
    Samo neke od pogodnosti ovog sistema su brže i efikasnije procedure kontrole na granicama, manje birokratije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju bezbjednost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija kao i efikasnije procedure upravljanja granicama.

    Prijava na aplikaciju ne bi trebalo da traje duže od 10 minuta i ne bi trebalo da zahtijeva nikakvu dokumentaciju osim putne isprave (pasoš ili drugi ekvivalentan dokument). U slučaju nemogućnosti prijave zbog godina, nivoa pismenosti, pristupa i kompetencije informacionih tehnologija i slično, prijavu može podnijeti treća osoba. Automatski proces procjene će započeti nakon što se potvrdi naplata naknade.

    Iz Evropske komisije navode da će broj automatski odobrenih podnosioca biti iznad 95 odsto, a odobrenje će dobiti u roku od nekoliko minuta nakon uplate.

    Učitavanje podataka
    – Ako dođe do neodobrenja u bilo kojoj od pretraživanih baza podataka ili neodlučnog ishoda automatiziranog procesa, jedinica u Agenciji evropske granične i obalske straže ili relevantna institucija će obaviti ručni pregled zahtjeva za ulazak – rekli su Feni iz Evropske komisije.

    Po dolasku na granični prijelaz u Šengensku zonu, graničar će elektronskim putem učitati podatke o putnim dokumentima. Ako ne postoji važeća putna dozvola ETIAS, graničari će odbiti ulazak i evidentirati putnika i odbijanje ulaska u „Entry Exit System“.

    Odobrenje za putovanje će se odbiti ako podnosilac zahtjeva predstavlja bezbjednosni rizik, rizik od ilegalne imigracije ili predstavlja visok rizik po epidemiološku situaciju, pojasnili su u izjavi za Fenu iz Evropske komisije.

  • Na snazi narandžasto upozorenje

    Na snazi narandžasto upozorenje

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti sunčano sa temperaturom do 39 stepeni Celzijusovih, zbog čega je na snazi narandžasti meteoalarm.
    Kasnije poslije podne i uveče na zapadu se očekuje postepeno naoblačenje, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Tokom noći na zapadu oblačno, povremeno sa kišom i pljuskovima, te vjetrovito uz umjeren do jak jugozapadni vjetar.

    Duvaće slab do umjeren zapadni i jugozapadni vjetar, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha u 7.00 časova: Sokolac 11, Čemerno 13, Sarajevo i Livno 15, Mrkonjić Grad 16, Prijedor i Zenica 17, Bileća 18, Banjaluka, Bijeljina, Doboj i Tuzla 19, Bihać 20, Trebinje 21, te Mostar 22 stepena Celzijusova.

  • Grad Banjaluka odgovorio na zahtjev UIO BiH

    Grad Banjaluka odgovorio na zahtjev UIO BiH

    Banjaluka ima zemljište i spremna je da ga ponudi Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) za gradnju zgrade, a da li će ta parcela biti poklonjena ili data uz neku naknadu, biće naknadno utvrđeno, odgovor je Gradske uprave Banjaluka na zahtjev UIO.
    Načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO Ratko Kovačević rekao je u utorak “Glasu Srpske” da nemaju dovoljno novca za kupovinu zgrade za smještaj Glavne kancelarije i Regionalnog centra Banjaluka, zbog čega su uputili zahtjev gradonačelniku Drašku Stanivukoviću da im da odgovor da li postoji zemljište na nekoj lokaciji u gradu na Vrbasu koja nije previše udaljena od centra, a na kojem bi mogli krenuti u izgradnju objekta.- Taj zahtjev je otišao prije nekoliko dana pa vidjećemo šta će biti – rekao je Kovačević i dodao da su uslovi u kojima rade službenici u Banjaluci katastrofalni.
    Savjetnik gradonačelnika Stanivukovića Tanja Vukomanović kazala je da je grad Banjaluka upoznat sa problemom smještaja UIO.

    – Gradonačelnik je čak i prije godinu, kada je bilo riječi o kupovini zgrade te institucije i silnim milionima koje je potrebno izdvojiti za kupovinu objekta, ukazivao na da je to nepotrebno bacanje novca i da Banjaluka može da pomogne i nađe zemljište za gradnju zgrade za njihove potrebe. Nismo tada dobili nikakav odgovor i sada kada imamo povratnu informaciju da su za tu opciju mi ćemo se potruditi da razgovaramo sa njima i nađemo neku lokaciju za gradnju zgrade UIO – kazala je Vukomanovićeva.

    Navela je da vjeruje da grad ima zemljište koje može poslužiti za gradnju zgrade UIO.

    – Da li će to zemljište biti poklonjeno to treba vidjeti i ne možemo unaprijed davati te informacije – zaključila je Vukomanovićeva.

    Takođe i Kancelarija za reviziju institucija BiH je u preporukama navela da je pitanje trajnog smještaja u Banjaluci potrebno detaljno analizirati i bez odgađanja riješiti u saradnji sa nadležnima.

    – Uzimajući u obzir trenutno stanje i tendenciju rasta cijena na tržištu nekretnina, situacija u vezi sa rješavanjem pitanja trajnog smještaja sjedišta Uprave i Regionalnog centra Banjaluka je neizvjesna, što ima za posljedicu da Uprava može ostati bez odgovarajućeg smještaja, ali i da bude dovedeno u pitanje obavljanje zakonom definisane djelatnosti – podvukli su revizori.

    Javni poziv
    UIO je krajem decembra 2020. godine raspisao javni poziv za prikupljanje ponuda za kupovinu zgrade za smještaj zaposlenih u Glavnoj kancelariji i Regionalnom centru Banjaluka. U predviđenom roku je bila dostavljena samo jedna ponuda od 84,29 miliona maraka bez PDV-a i bila je vrijednosno značajno iznad planiranog i raspoloživog iznosa novca za te namjene. Zbog toga je direktor UIO Miro Džakula uputio Savjetu ministara BiH zahtjev za odobrenje dodatnog iznosa novca za kupovinu zgrade, ali nisu dobili nikakav odgovor pa je u januaru ove godine poništen taj javni oglas za kupovinu poslovnog objekta u Banjaluci.

  • Solarna oluja će pogoditi Zemlju

    Solarna oluja će pogoditi Zemlju

    Sunce je opet nemirno – naredna dva dana neće biti prijatna za Zemlju, jer se ka našoj planeti kreću dvije uzastopne solarne oluje.

    Prva je dio serije eksplozija koje su se desile na površini Sunca u ponedeljak, 15. avgusta. Naša zvijezda je pokrenula niz solarnih baklji srednje jačine, a istovremeno je poslala mlaz solarnog vjetra.

    Kako nastaju solarne oluje

    Očekivalo se da ova solarna oluja, koja je nastala iz sunčeve pjege pod nazivom AR3078, samo “okrzne” Zemlju, eventualno izazivajući G2 solarnu oluju, ali je samo dan kasnije iz iste regije eruptirala nova solarna baklja – najbrža i najjača u seriji (klase M5).

    Solarna oluja pogađa zemlju 18. avgusta

    Naučnici predviđaju da će Zemlja osjetiti efekte prve solarne oluje u kasnim večernjim časovima 17. avgusta, a da nas u jutarnjim časovima (između 8 i 11 časova) 18. avgusta očekuje događaj koji nazivaju “kanibalski izbačaj koronalne mase”.

    Drugim riječima, kako objašnjava SpaceWeather, drugi izbačaj koronalne mase će sustići i “progutati” prvi, stvarajući mješavinu ta dva. Kanibalski izbačaj koronalne mase sadrži zapletena magnetna polja i komprimovanu plazmu, te može izazvati snažne geomagnetne oluje.

    SpaceWeather dodaje da su NOAA prognostičari unapredili očekivanu solarnu oluju sa klase G2 (srednja) na G3 (snažna), kao odgovor na modele agencije NASA koji uzimaju u obzir višestruke udare izbačene koronalne mase 18. avgusta.

    Poređenja radi, najveća solarna oluja u zabilježenoj istoriji, poznata kao Karingtonov događaj, koja je spržila telegrafske žice i izazvala šumske požare, nosila je G5 klasifikaciju.

    Ne očekuje se da će ova “kanibalska solarna oluja” izazvati značajnu štetu na Zemlji, ali su mogući prekidi radio veza, poremećaji u GPS navigacionim sistemima, kao i vidljive aurore.

    Naučnici nastavljaju da pomno prate regiju AR3078, koja je evoluirala u ogroman kompleks sunčevih pjega, a usljed pojačanog intenziteta solarnih baklji predstavlja rizik po Zemlju, te je moguće da uskoro vidimo i erupciju klasifikacije X.

  • Kad će most na Savi biti u funkciji?

    Kad će most na Savi biti u funkciji?

    Most na Savi kod Gradiške biće pušten u saobraćaj početkom 2024. godine, čim bude završena pristupna saobraćajnica od mosta ka auto-putu Zagreb – Beograd na hrvatskoj strani, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz nekoliko izvora.

    Ovu potvrdu dobili smo nezvanično od predstavnika EU, ali i zvanično od strane predstavnika Hrvatske, od kojih najviše zavisi kada će saobraćajnica biti otvorena, s obzirom na to da ona ne može biti stavljena u funkciju bez rješenja pitanja graničnog prelaza između Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske, i Hrvatske.

    Međutim, kako su nam rekli izvori EU, Hrvatska ove godine i ne može donijeti odluku o graničnom prelazu jer od januara ulazi u Šengen.

    “Svaka izmjena graničnog režima bi bila komplikovana i nije poželjna u ovom trenutku. Nakon što Hrvatska 1. januara 2023. godine postane dio šengenskog prostora, donijeće se odluka u vezi s novim graničnim prelazom s BiH”, rekao nam je naš izvor.

    Prema njegovim riječima, iako se EU ne može miješati u međusobne odnose Hrvatske i BiH, ocjena je da bi Hrvatska odluku mogla donijeti na proljeće.

    “Izgradnja graničnog prelaza nije toliko komplikovan problem. Vjerujemo da će biti sasvim dovoljno vremena da se krajem 2023, tj. početkom 2024. godine taj prelaz otvori paralelno sa završetkom brze ceste. U slučaju da zbog bilo kog razloga to ne bude spremno, moguće je privremeno rješenje”, rečeno nam je.

    Iz Sektora za izgradnju i održavanje graničnih prelaza Ministarstva finansija Hrvatske su “Nezavisnim novinama” rekli da njihovo ministarstvo koordiniše projekat izgradnje novog graničnog prelaza u koridoru brze ceste Okučani – granica BiH u saradnji s “Hrvatskim cestama” kod novog mosta na Savi.

    “Izgradnju niskogradnje koja podrazumijeva izgradnju platoa graničnog prelaza s pripadnim instalacijama vode ‘Hrvatske ceste’ zajedno s izgradnjom spomenute brze ceste do mosta. U toku je izvođenje radova”, kažu oni.

    Konkretno, kako su pojasnili, to znači da se trenutno radi na dobijanju sve potrebne dokumentacije i da će izgradnja prelaza pratiti dinamiku radova na pristupnoj cesti. U odgovoru su nam i eksplicitno rekli da je rok da se to desi početak 2024. godine, što se uklapa u najave predstavnika Republike Srpske da će “Integral inženjering” radove na brzoj cesti završiti za godinu i po.

    Time je razjašnjeno nekoliko dilema, koje do sada nisu bile razriješene. Hrvatska neće ići na varijantu zajedničkog graničnog prelaza s BiH, već će izgraditi svoj s obzirom na to da, kako su nam pojasnili, rade na ishođenju dokumentacije za izgradnju prelaza kako bi dinamika radova pratila izgradnju ceste. Slično proističe i iz nezvaničnog odgovora koji smo dobili iz EU, s obzirom na to da nam i oni govore o izgradnji novog prelaza na hrvatskoj strani.

    Međutim, kao što je to napomenuo i Vojin Mitrović, ministar transporta i komunikacija BiH, za BiH nije važno hoće li to biti integrisani granični prelaz ili će Hrvati graditi novi na njihovoj strani, pod uslovom da cijeli posao bude završen na vrijeme.

    Napomene radi, most na Savi završen je prije nepuna dva mjeseca, a trenutno se gradi prva dionica od oko šest kilometara, koja će most spojiti s Novim Varošem, kod Okučana. Većinu radova na hrvatskoj strani od oko sto miliona evra finansira EU, dok je EU BiH, odnosno RS, dala grant od 6,3 miliona maraka za našu polovinu mosta, čija je ukupna vrijednost oko 15 miliona evra.

  • Održani protesti radnika i građana ispred “Alumine”

    Održani protesti radnika i građana ispred “Alumine”

    Na protestu koji je danas ispred kapije „Alumine“ organizovao Pokret „Za pravdu i red“ intervenisala je i policija kako bi razdvojila one koji su protestovali od grupe koja je zviždaljkama prekidala govornicu Slavicu Mandić.
    Prije početka skupa, Radenko Smiljanić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva Republike Srpske rekao je novinarima da su oni već ranije iznijeli svoj stavi o prodaji potraživanja.

    “Danas su se pojavile i prve tužbe, čekali smo da dobijemo dokumentaciju i misli da će biti još tužbi. Dakle, nismo zadovoljni ovom odlukom i idemo u sudski proces. Niko nam se zvanično nije obratio povodom naših zahtjeva”, ponovio je Smiljanić.

    Okupljenima se prvo obratila Slavica Mandić, kandidat za poslanika u NS RS ispred Pokreta „Za pravdu i red“.

    “Ja se obraćam kao građanin koji smatra da je najvažnije da shvatimo da se „Alumina“ ne tiče samo radnika nego svih nas”, rekla je Mandićeva i dodala da su očekivali da nadležni reaguju, ali „oni samo ćute“.

    Ako ne sačuvamo „Aluminu“, ni mlade ovdje nećemo sačuvati. Zato ću uvijek biti podrška onima koji se bore za svoju fabriku i za istinu – rekla je Mandićeva.

    Njeno obraćanje prekidali su zvižduci jedne grupe okupljenih, a nakon razmjene teških riječi između pojedinih članove jedne i druge grupe reagovala je i policija. Nakon toga Mandićeva je završila obraćanje rekavši da „je dobila informacije du su ljudi plaćeni da im zvižde“.

    Reagujući na današnji skup, gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović je istakao da ne razumije „šta jedna politička partija traži“ ispred „Alumine“ i dodao da je ovo pokušaj „prikupljanja jeftinih političkih poena“.

    “Oni više nemaju šta da kažu pa sada mene otpužuju da sam ja okupio te ljude da zvižde i protestuju, a to nije tačno. Ja nikom nisam ni zabranjivao ni govorio da ide na protest. Kada sam prošli put sam otišao na proteste i meni su zviždali, a sada kada zvižde nekome drugome odmah me optužuju da ja stojim iza toga. Dakle, i oni koji su moji prijatelji mogu da zvižde drugima koji govore neistine o meni. Ovo je zapravo bio politički skup jer oni više nemaju šta da kažu. Prvo su rekli na nije bilo sjednice Vlade, pa onda da potraživanja nisu bila na dnevnom redu, pa da su lažne garancije banke, onda da nema novca, i sada kada se ispostavilo da nije tako, oni više nemaju šta da dodaju. Mi u gradu imamo određen prostor za proteste. Zašto Pokret „Za pravdu i red“ nije tamo organizovao proteste nego ispred kapije i to u 15 časova kada radnici završavaju smjenu”, upitao je Stevanović.

    Pored radnika i građana, na protestu su bili prisutni i predstavnici i simpatizeri opozicionih političkih partija, piše infobirac.net.

  • Majmunske boginje će dobiti novo ime

    Majmunske boginje će dobiti novo ime

    Svetska zdravstvena organizacija saopštila je da želi da pronađe novo, manje stigmatizirajuće ime za bolest koja se brzo širi.

    Svetska zdravstvena organizacija pozvala je javnost da pronađe novo ime za majmunske boginje, pozivajući na pomoć u pronalaženju manje stigmatizirajuće oznake za bolest koja se brzo širi.

    Stručnjaci upozoravaju da ime može biti stigmatizirajuće za primate po kojima je bolest nazvana, ali koji igraju malu ulogu u njegovom širenju, kao i na afrički kontinent sa kojim se životinje često povezuju.

    Majmunske boginje su dobile ime jer je virus prvobitno identifikovan kod majmuna držanih za istraživanje u Danskoj 1958. godine, ali se bolest nalazi kod brojnih životinja, a najčešće kod glodara.

    Bolest je prvi put otkrivena kod ljudi 1970. godine u Demokratskoj Republici Kongo, sa širenjem među ljudima od tada uglavnom ograničeno na određene zemlje zapadne i centralne Afrike, u kojima je endemska.

    Ali u maju slučajevi bolesti, koja izaziva groznicu, bolove u mišićima i velike lezije na koži nalik čiru, počeli su da se brzo šire širom sveta, uglavnom među muškarcima koji imaju seks sa muškarcima.

    Predlozi naziva se kreću od tehničkih (opoksid-22, koji je dostavio lekar hitne pomoći sa Harvardske medicinske škole Džeremi Faust) do farsičnih (Poki McPokface).

    Jedan od popularnijih podnesaka do sada je Mpok, koji je podneo Samuel Mirielo, direktor muške zdravstvene organizacije REZO, koja već koristi to ime u svojim kampanjama u Montrealu, u Kanadi.

  • Kojić apeluje da se podignu optužnice i za ostale zločine nad Srbima u Sarajevu

    Kojić apeluje da se podignu optužnice i za ostale zločine nad Srbima u Sarajevu

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić uvjeren je da će suđenje za zločin u Dobrovoljačkoj ulici biti prilika da se “ispod tepiha” izvuku i ostali slučajevi stradanja Srba u Sarajevu zaboravljeni od bošnjačkih političara i gotovo cijele javnosti koja, kako je rekao, očigledno, pati od kolektivne amnezije.
    Kojić očekuje da će, nakon niza peripetija, obustavljanja istrage, te dugogodišnje borbe institucija iz Republike Srpske i porodica stradalih u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, napokon početi suđenje odgovornima za ubistva nad pripadnicima ЈNA, njihovo zarobljavanje i zlostavljanje.

    On je naglasio da je suočavanje osumnjičenih sa svjedočenjem onih koji su preživjeli sarajevski pakao na samom početku rata devedesetih godina prošlog vijeka važno zbog više razloga.

    “Prije svega, stravična svjedočenja će se iz medija ‘preseliti’ u sudnicu, tako da će oni koji nisu željeli da čuju, pa i oni koji, uslovno, nisu znali ili nisu htjeli da znaju šta se dešava i šta se sprema Srbima u Sarajevu, morati da prihvate činjenicu da stvari u ratu nisu, niti će ikada biti, crno-bijele”, naveo je Kojić u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima uoči današnje statusne konferencije pred početak suđenja Ejupu Ganiću i još devetorici nekadašnjih vojnih i policijskih funkcionera za zločine u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine u Sarajevu.

    Prema njegovim rječima, drugi razlog zbog kojeg je važno ovo suđenje je otvaranje tema koje se godinama ignorišu i ruše stereotipe poslate u svijet o Sarajevu kao gradu mučeniku.

    Kojić je istakao da nema dileme o tome da su Srbi u Sarajevu ratnih godina prošli golgotu, dodajući da je bilo potpuno jasno šta im se sprema nakon ubistva srpskog svata na Baščaršiji, potom i slučaja zarobljenih pripadnika ЈNA u Velikom parku, prije nego što se i dogodila Dobrovoljačka ulica.

    “Odvođenje iz kuća i sumnjivi ‘nestanci’ viđenijih sarajevskih Srba, kao i postojanje logora u kojima su mučeni i ubijani, takođe je realnost o kojoj se sve ovo vrijeme ćuti”, podsjetio je Kojić.

    On je uvjeren da će ovo suđenje biti prilika, u cjelokupnom kontekstu stradanja Srba u Sarajevu, da se “ispod tepiha” izvuku slučajevi zaboravljeni od bošnjačkih političara i gotovo cijele javnosti koja, očigledno, pati od kolektivne amnezije.

    Kojić je istakao da za Srpsku to nisu zaboravljeni slučajevi, o njima se govori, ukazuje na nedosljednost pravosuđa na nivou BiH, kao i pojedinih predstavnika međunarodne zajednice, kojoj odgovara da pričaju istu priču koju su zdušno, zajedno sa Bošnjacima, pričali u ratnim i poslijeratnim godinama.

    “Oni ‘ne znaju’ da je 14. avgusta ubijen ugledni sarajevski ljekar Milutin Najdanović, a da je poznati sarajevski muzičar Slobodan Samardžić sa još dvoje komišija Srba odveden iz stana 14. maja 1992. godine, a potom mučki ubijen. Postojali su i policijski spisi sa uviđaja o tome, ali su netragom nestali, kao i Slobodanovi posmrtni ostaci za kojima se još traga. ‘Ne znaju’ ni za slučaj silovane djevojčice koja to nije smjela pomenuti ni svojim roditeljima, a čija se ispovijest nalazi u našoj monografiji ‘Žene žrtve rata’”, naveo je Kojić.

    On je rekao da u dokumentima koji su u posjedu Centra postoje brojna svjedočenja Srba o sarajevskom paklu, tako da slika o multietničkom Sarajevu i gradu mučeniku, narodski rečeno, ne pije vodu.

    Kojić je ukazao da je postojanje 125 logora, zatvora i pritvora za Srbe posredno potvrdio i ratni lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović.

    “Zašto ovo sve spominjem? Zato što na osnovu raspoložive dokumentacije s pravom mogu tvrditi da je zločin u Dobrovoljačkoj ulici tek početak onoga što će uslijediti narednih godina u ratnom Sarajevu, u kojem za Srbe nije bilo mjesta. Bez obzira na to što nas bošnjačka politika ubijeđuje da ne vjerujemo svojim očima”, istakao je Kojić.

    On je poručio da očekuje i druge optužnice, jer se na Dobrovoljačkoj ulici ne može i ne smije završiti, pogotovo ako se i ovo suđenje pretvori u farsu kojoj se može posvjedočiti u bezbroj navrata kada su vođeni postupci za zločine nad Srbima.

    Osim Ganića, optužnica koja je podignuta 27. aprila tereti Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Јusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žišku.

    Sud BiH potvrdio je optužnicu koja ih tereti da su 3. maja 1992. godine u Sarajevu izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u ЈNA, koja je bila pod pratnjom mirovnih snaga UN.

    Oni su optuženi i da nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, da nisu spriječili niti kaznili izvršioce, te da su pomagali počiniocima nakon počinjenog zločina.

  • Višković: Ski-centar na Manjači jedan od značajnih projekata Srpske

    Višković: Ski-centar na Manjači jedan od značajnih projekata Srpske

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas u Stričićima da institucije Srpske realizuju značajne projekte, a jedan od njih je i ski-centar na Manjači.

    Višković je istakao da je izuzetno značajno što i stručnjaci učestvuju u sprovođenju ovog projekta.

    – Zato smo pozvali ljude iz Olimpijskog centra „Jahorina“ da učestvuju u realizaciji ovog projekta – rekao je Višković u Stričićima na predstavljanju master plana izgradnje ski-centra na Manjači.

    On kaže da banjalučka regija zaslužuje moderan ski-centar i turistički kompleks.

    Ad
    Na Manjači je danas direktor Olimpijskog centra “Jahorina” Dejan Ljevnaić predstavio master plan izgradnje ski-centra na Manjači, kojem su prisustvovali brojni zvaničnici.

  • Dodik: Institucije Srpske ozbiljne u namjeri da izgrade ski-centar na Manjači

    Dodik: Institucije Srpske ozbiljne u namjeri da izgrade ski-centar na Manjači

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da su institucije Republike Srpske ozbiljne u namjeri da realizuju projekat izgradnje ski-centra na Manjači.

    Neće ovo biti samo ski-centar nego kvalitetna turistička destinacija. Vlada Republike Srpske stoji iza ovoga projekta i dala je saglasnot Olimpijskom centru Jahorina da krene u njegovu realizaciju – rekao je Dodik na prezentaciji Master plana izgradnje i strategije razvoja ski-centra na Manjači.

    On je istakao da bi i veliki investitori sa Jahorine mogli da ulažu na Manjači.

    – Idemo dalje sa realizacijom značajnih projekata u Republici Srpskoj, a jedan od njih jeste ovaj. Svaki glavni grad ima ovakve sadržaje, što mora da ima i Banjaluka – rekao jer Dodik.

    On je rekao da će realizacija ovog reprezentativnog projekta početi odmah.

    Vlada Republike Srpske usvojila je informaciju o izgradnji ski-centra Manjača, procijenjene vrijednosti projekta 53.360.000 KM bez PDV-a, koja se odnosi na troškove projektovanja i izgradnje tog centra.

    Planirana površina ski-centra odnosi se najvećim dijelom na površine koje zauzimaju ski-staze, čija ukupna površina iznosi 75.000 metara kvadratnih, zatim instalacije i ljetni sadržaj.

    Prema planiranom rješenju ski-centra Manjača, predviđen je jedan isklopivi šestosjed, pokretna traka, dvije osnježene ski-staze, sistem za osnježavanje sa jezerom, osvjetljenje staza, ambulanta, biciklistička i šetačka staza, upravna zgrada, parking i drugi prateći sadržaj.