Sredinom avgusta u BiH doputovaće 50 pripadnika njemačkog Bundesvera i djelovaće u sastavu EUFOR-ovih LOT timova.
Njihovim dolaskom broj zemalja koje učestvuju u vojnoj misiji u BiH povećan je na 20.
Dodaje da dolazak njemačkih vojnika ima drugu pozadinu – pritisak na Republiku Srpsku.
Za presuđenim ratnim zločincem, nekadašnjim komandantom Trećeg korpusa takozvane Armije BiH, Sakibom Mahmuljinom, treba raspisati međunarodnu potjernicu kako bi bio smješten na izdržavanje sramotno male kazne, izjavio je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, Milorad Kojić.
Kojić je istakao da odlazak Mahmuljina u Tursku umjesto u zatvor ukazuje na to da je Srpska bila u pravu od samog početka.
Predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske, Božica Živković Rajilić, izjavila je da bjekstvo Mahmuljina iz BiH predstavlja još jednu potvrdu da pravosuđe BiH pravi razdor i uništava BiH.
Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice traži da Mahmuljin hitno bude deportovan u BiH i poslat u zatvor, rekao je Srni predsjednik ove organizacije, Branimir Kojić.
Boračka organizacija Republike Srpske apeluje da se o bijegu osuđenog zločinca pokrene ozbiljna rasprava, kao i o smišljenom radu Suda BiH da za ratna dešavanja okrivi samo Srbe.
Mahmuljinu je smišljeno omogućen bijeg u Tursku, što samo potvrđuje da Sud BiH radi u interesu Bošnjaka, a na isključivu štetu Srba, ocijenio je predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Anđelko Nosović.
Šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać izjavila je da bošnjačko-muslimanske političke poluge nastavljaju da opstruišu istinu, pravdu i pravičnost kada su u pitanju ratni zločini nad srpskim narodom, a primjer ratnog zločinca Sakiba Mahmuljina je vrlo ilustrativan u tom smislu.
Pravosuđe BiH je svojim nedjelovanjem omogućilo ratnom zločincu Sakibu Mahmuljinu da napusti BiH kada želi bez ikakvih mjera zabrane, rekao je šef Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Sredoje Nović.
Predsjednik DNS-a Nenad Nešić najavio je krivičnu prijavu protiv Sudskog vijeća Suda BiH zbog nemara u slučaju Mahmuljin i dopuštanja da ovaj osuđeni ratni zločinac napusti BiH.
Mahmuljin je pobjegao ju Tursku uz pomoć velikobošnjačkih sudija i predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca, smatra ekspert za borbu protiv terorizma DŽevad Galijašević.
Iz Granične policije BiH rekli su da “radi zaštite ličnih podataka” ne mogu objaviti kako je i na kom graničnom prelazu Mahmuljin je prešao granicu BiH i otputovao u Tursku.
Iz Suda BiH odgovaraju. Mahmuljin nije upućen na izdržavanje kazne zatvora od osam godina jer se, prema obavijesti koju je dostavila njegov branilac, nalazi na liječenju u Turskoj, rečeno je Srni u Sudu BiH.
Podsjetimo, Mahmuljin je napustio BiH i, umjesto u zatvor, otišao je u Tursku, nakon što mu je Sud BiH krajem aprila izrekao pravosnažnu zatvorsku kaznu od osam godina zbog zločina nad srpskim civilima.
Statusna konferencija pred početak suđenja Ejupu Ganiću i još devetorici nekadašnjih vojnih i policijskih funkcionera za zločine u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine u Sarajevu zakazana je za srijedu 17. avgusta, rečeno je iz Suda BiH.
Tada bi trebalo da bude dogovoren početak suđenja u ovom predmetu, što podrazumijeva čitanje optužnice i uvodne riječi stranaka, ali i određena dinamika koja se prije svega odnosi na dokaze, koje će prvo izvoditi Tužilaštvo BiH, prenosi Birn.
Iz Tužilaštva su ranije najavili da je predloženo saslušanje 277 svjedoka i više vještaka, a priloženo je više od 500 materijalnih dokaza kojima se potkrepljuju navodi optužnice.
Osim Ganića, optužnica, koja je podignuta 27. aprila, tereti Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žišku.
Sud BiH potvrdio je optužnicu koja ih tereti da su 3. maja 1992. godine u Sarajevu izvršili napad na kolonu vojnika bivše JNA, koja je bila pod pratnjom UN.
Optužnica ih tereti da su 3. maja 1992. godine u Sarajevu izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, koja je bila pod pratnjom mirovnih snaga UN.
Optuženi se terete da su u okviru svojih funkcija i ovlašćenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa podređenima, planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, pod pratnjom mirovnih snaga UN.
Oni se terete i da nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, da nisu spriječili ni kaznili izvršioce, te pomagali počiniocima nakon izvršenog zločina.
Statusna konferencija zakazana je za 9.00 časova.
Penzionerima će naredne sedmice, najkasnije do srijede, biti isplaćeno po 100 KM pomoći, kao što je i ranije najavljeno.
Rekao je ovo srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
“Na ovaj način želimo da zahvalimo penzionerima za sav doprinos koji su svojim radom dali našem društvu i Republici Srpskoj”, napisao je Dodik na Tviter profilu.
Ugovor o kupoprodaji helikoptera „Bell 206 B“ MUP-a Republike Srbije i Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske danas su potpisali državni sekretar MUP-a Srbije Bojan Jocić i v. d. direktora Republičke uprave civilne zaštite RS Milan Novitović.
Jocić je kazao da je Srpska spoljnopolitički prioritet Srbije i da će Srbija uvek biti tu da pomogne građanima Srpske i da će tako biti dokle god je na čelu Srbije predsjednik Aleksandar Vučić.
On je dodao da je realizacija kupoprodaje helikoptera samo potvrda ove izuzetne saradnje, te da je flota Republičke uprave civilne zaštite RS od danas je bogatija za letjelicu koja će umnogome pomoći i građanima Srpske u slučajevima prirodnih nepogoda i katastrofa.
-Veliki šumski požar koji je pre samo nekoliko dana pogodio okolinu Trebinja, kada je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije uputilo pomoć, pokazao je u kojoj meri je značajna opremljenost službi nadležnih za vanredne situacije. Bezbednost svakog građanina Republike Srpske za nas je značajna koliko i bezbednost građana Republike Srbije – rekao je Jocić.
Dodao je da je MUP Srbije, zahvaljujući odgovornoj politici predsjednika države, značajno ojačao svoju flotu, da danas raspolaže sa eskadrilom novih helikoptera različitih tipova, da je pet letjelica opremljeno sa pet vedara za gašenje požara, i da je u mogućnosti da pomogne svima kojima je pomoć potrebna, naročito svojim sunarodnicima sa druge strane Drine.
-Helikopter koji je danas postao vlasništvo Republike Srpske i koji će vrlo brzo biti isporučen, u značajnoj meri će uvećati operativne sposobnosti Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske, a građani Srpske će se osećati bezbednije. Srbija je uvek tu da pomogne – dodao je Jocić.
Državni sekretar je istakao da su razvoj Srpske i bolji život i bezbjednost građana značajni koliko i razvoj i bolji život i bezbjednost građana Srbije.
-Samo u poslednjih godinu, odlukom ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina MUP Srbije je opštini Ribnik donirao vatrogasno vozilo, Konjici MUP-a Srpske neophodnu opremu za službene konje, pripadnici policije Srpske se zajedno obučavaju sa pripadnicima srpske policije, zajedno vežbaju. Brinemo i o Srbima koji žive u četiri opštine u Federaciji BiH, u toku je opremanje policijske stanice u Drvaru opremom koju je doniralo srpsko Ministarstvo unutrašnjih poslova. Srbija je uvek tu da pomogne – naveo je Jocić.
Novitović je izjavio da godinama unazad postoji izuzetna saradnja sa Sektorom za vanredne situacije, Helikopterskom jedinicom i MUP-om Srbije.
-Naša saradnja se unapređuje i razvija. Nama je obaveza i zadatak da u vremenu ispred nas taj stepen saradnje i operativnosti podignemo na viši nivo. Upravo potpisivanjem današnjeg ugovora sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Srbije idemo ka tom cilju – naveo je Novitović.
Presuđeni ratni zločinac Sakib Mahmuljin napustio je BiH.
Mahmuljinu je Sud BiH krajem aprila izrekao pravosnažnu zatvorsku kaznu od osam godina zbog zastrašujućih zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskom osoblju i vojnicima na području Ozrena i Vozuće.
Četiri mjeseca kasnije, umjesto u zatvor – otišao je u Tursku, prenosi RTRS.
O odlasku Mahmuljina Sud BiH je informisao jedan od advokata iz tima odbrane, ali tek kada je on napustio BiH.
“Osuđeni Sakib Mahmuljin nije upućen na izdržavanje kazne zatvora, s obzirom da, a prema obavještenju koje je dostavila njegov advokat, isti se nalazi na liječenju u Turskoj. S tim u vezi, Sud obavlja potrebne izviđajne radnje u pogledu navoda advokata, te će, u daljem toku postupka upućivanja, preduzeti adekvatne zakonske radnje. Sud napominje da osuđenom, u toku krivičnog postupka, sve do okončanja, nisu bile izrečene mjere zabrane”, rečeno je iz Suda BiH za RTRS.
Kada je i kako Mahmuljin napustio BiH? U Graničnoj policiji su bez odgovora – kažu da lične podatke ne saopštavaju.
Nakon nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita, dio javnosti, uključujući i opoziciju, zadovoljno trlja ruke jer smatraju da je došao kraj masovnoj zloupotrebi javnih sredstava vlasti u predizbornoj kampanji. Međutim, upućeni u ovu tematiku opravdano sumnjaju da od toga neće biti ništa.
Upitan šta CIK može da uradi po pitanju zloupotrebe javnih resursa u kampanji, predsjednik CIK BiH, Suad Arnautović, izjavio je da je dat nalog stručnoj službi da pripremi pravila postupanja.
Kako kaže, do sada to nije bilo u njenoj nadležnosti.
– Sada moramo imati i taj podatak koliko je imenovanih funkcionera u BiH koji su pod tom stalnom zaštitom. Dakle oni koji su pod pratnjom, pod rotacionim svjetlima, štićene ličnosti. To nam je jako važno da znamo, da bismo mogli ovo implementirati. Dakle, sada postoji veza između ove odredbe Izbornog zakona i podataka statistike o tim ličnostima. Zatražili smo od naših službi da u tom smislu pribave podatke i da li među tim štićenim ličnostima ima osoba koje su kandidati ili su u rukovodstvu političkih stranaka, i koji vode ili će voditi izbornu kampanju – rekao je Arnautović za FTV.
Međutim, na pitanje da li te štićene ličnosti mogu da idu o trošku države na javne skupove nije direktno odgovorio.
– Jako je bitno razlučiti šta se dešava, da li je neka štićena ličnost istovremeno i kandidat. Drugi podatak je da li on sa cijelom aparaturom ide na stranački skup ili ide da obavlja svoju državnu dužnost. To su neki ulazni parametri koje će CIK morati cijeniti – rekao je Arnautović.
Zbog čega predsjednik CIK spominje štićene ličnosti? U najkraćem, zbog toga što su one, čak i nametnutim izmjenama Izbornog zakona, na neki način izuzete od ograničenja. I to po dva osnova. Zabrana korištenja sredstava prevoza u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili opštinskih organa i organizacija (bez naknade ili s popustom) ne odnosi se na prevoz osoba koje se posebno štite u skladu sa zakonom, prilikom obavljanja službene dužnosti ili postupanja po službenoj dužnosti.
Drugo, poštovanje ograničenja u pogledu zloupotrebe ne smije da sprečava javne i izabrane funkcionere ili državne službenike u vršenju službene dužnosti.
A štićenih ličnosti u BiH ne manjka, od kojih su većina kandidati na izborima. U Srpskoj to su predsjednik i potpredsjednici RS, premijer, predsjednik NSRS, član Predsjedništva BiH, ministar unutrašnjih poslova, direktor policije… ali i ostali za koje ministar policije naredi, ako postoje prijetnje po njih.
Slično je i u FBiH, a na nivou BiH Direkcija čuva članove Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg Savjeta ministara i njegove zamjenike, glavnog tužioca Tužilaštva BiH, predsjednika Suda, šest članova kolegijuma PS BiH. I ostali, po potrebi, a ta odredba je jako rastegljiva u praksi.
U Transparensi internešenelu BiH, koji redovno prati ovu vrstu zloupotrebe, nisu zadovoljni novim rješenjima. Zapravo, osudili su nametanje zakona od strane Kristijana Šmita, koga inače za visokog predstavnika ne priznaju RS i dvije stalne članice SB UN.
Šmit je poprilično generalno obuhvatio zloupotrebu javnih resursa, posebno što su štićene ličnosti izuzete iz nekih zabrana. Takođe, drugom odredbom definiše se zabrana zloupotrebe prostorija javnih institucija, osim ako pod istim uslovima nisu date svim političkim grupacijama. Kako će oni to utvrđivati? Pošto CIK nema kapacitet, vjerovatno sada očekuju od nas da im prijavimo da je neka stranka imala skup na tom mjestu, pa da oni vide koliko su druge stranke platile za taj isti prostor – kaže za Srpskainfo Srđan Traljić iz TI BiH.
Prema njegovim riječima, jedino što je konkretnije jeste zabrana zloupotrebe javnih skupova za prikupljanje glasova, ali je pitanje kako će se to primjenjivati u praksi. Kao primjer, Traljić navodi nedavni skup povodom Dana opštine Čelinac, gdje su najviši funkcioneri SNSD i RS otvoreno pozivali da se glasa za njih.
Umjesto ovih odredbi, Traljić kaže da jedino mjerilo zloupotrebe jeste javna potrošnja u kampanji i da bi trebalo zabraniti njeno povećanje, kao što se može naći na primjerima nekih zemalja u okruženju.
– To je davanje po 100 KM za izbore, asfaltiranje puteva baš u tom periodu… Primjera radi, od raspisivanja izbora Makedonija funkcioniše na privremenom finansiranju. Nema povećanja budžetskih troškova u tom periodu. A ove izmjene u BiH se uopšte ne tiču toga. I dalje njima neće biti zabranjeno da asfaltiraju, da puštaju u rad rasvjetu. Moguće da će dio pojava kod nas biti sankcionisan, ali većina neće – zaključuje Traljić.
Zbog neispunjavanja zakonskih uslova za ulazak u BiH, lani je ispisan rekordan broj odbijenica stranim državljanima, a najviše ih je otišlo u ruke onih iz Turske i Slovenije, potvrđuju to najnoviji podaci domaćih bezbjednosnih agencija.
Presjek stanja na granici i u graničnom pojasu u toku prošle godine dat je u informaciji Ministarstva bezbjednosti BiH pod nazivom “Migracioni profil” koja je usvojena na posljednjoj sjednici Savjeta ministara.
BiH, na graničnoj liniji nešto dužoj od 1.600 kilometara, ima 83 prelaza na kojima kontrolu vrše pripadnici Granične policije. Odbijanje ulaska jeste mjera koju sprovode samo prema stranim državljanima i licima bez državljanstva koji pokušavaju legalno preći granicu i ući u BiH, a da pri tome ne ispunjavaju zakonom propisane uslove. Oni koji dobiju rješenje o odbijanju ulaska imaju pravo žalbe na tu odluku, ali podnošenje žalbe ne omogućava ulazak u BiH.
I dok u dokumentu nema podataka o tome da li je ko i podnio žalbu, ima o izdatim rješenjima kojim strancima nije dozvoljen ulazak u BiH. Iz evidencija je vidljivo da je lani napisano 5.038 odbijenica, što je za oko 11 odsto više u odnosu na 2020. godinu, kada je odbijeno 4.525. Najveći broj je izdat državljanima Turske (1.370), Slovenije (530) i Austrije (429) što predstavlja gotovo 60 odsto od ukupno odbijenih ulazaka u BiH.
Na kopnenoj granici izdato je 4.393 rješenja kojima je zabranjen ulazak u BiH, a ostalih 645 je uručeno na međunarodnim aerodromima.
“Većina zabranjenih ulazaka jeste posljedica pravila koja su važila usljed pandemije virusa korona, ali i zbog prijetnje bezbjednosti, neposjedovanja važeće putne isprave te nemogućnosti dokazivanja svrhe namjeravanog boravka što je 90 odsto od ukupnog broja odbijenih ulazaka – pojasnili su u Ministarstvu bezbjednosti BiH.
Osim podataka o odbijenim ulascima, nadležni su pobrojali i one kojima je odobren privremeni i stalni boravak na teritoriji BiH, ali i oni koji su izgubili taj status. Podaci Službe za poslove sa strancima BiH ukazuju da je najviše stranih državljana dobilo rješenje o privremenom boravku po osnovu spajanja porodice, rada na osnovu radne dozvole, obrazovanja, kao i zbog vlasništva na nepokretnoj imovini te zbog humanitarnih razloga, gdje se ubraja i liječenje, prenosi Glas Srpske.
“Obrazovanje je naročito čest osnov za boravak državljana Turske i Srbije, iako se primjećuje i veliki broj boravaka po osnovu rada bez radne dozvole za državljane Turske i spajanje porodice. Državljani Srbije, Crne Gore i Hrvatske najčešće dobijaju privremeni boravak po osnovu spajanja porodice”, istakli su u Službi za poslove sa strancima BiH.
Zanimljivo je i da je lani povećan broj otkaza boravka i to za gotovo 172 odsto. Najviše rješenja je izdato državljanima Turske, Srbije i Hrvatske, odnosno više od 73 odsto od ukupnog broja. Najčešće je do toga došlo zbog izmjena okolnosti na osnovu kojih je odobren boravak i obavljanja poslova za koje je potrebna radna dozvola, a koje stranci nisu posjedovali.
“Stalni boravci su najčešće otkazani zbog boravka stranke duže od godine izvan BiH, ali i jer su pojedinci stekli državljanstvo BiH”, kažu u Službi.
U “Migracionom profilu” piše i da je u odnosu na 2020. lani povećan i broj rješenja o protjerivanju, za deset odsto. Izdato je njih 1.330, a u skladu sa sporazumima o readmisiji, prihvaćeno je 417 državljana BiH.
“Crne liste”
Graničari su se u proteklim mjesecima našli u žiži javnosti jer su, postupajući prema odredbama zakona i informacijama iz bezbjednosnih agencija, zabranili ulazak pojedinim istaknutim ljudima, profesorima i piscima, uz obrazloženje da predstavljaju opasnost po bezbjednost i Ustav. To je iz Srpske protumačeno kao politički potez bošnjačkih struktura u institucijama na zajedničkom nivou vlasti.
Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov rekao je da je BiH bila i ostala prijateljska zemlja za Rusiju, ali da postoje neprekidni pokušaji pojedinih fukcionera BiH da vlastite građane dovedu u zabludu lažnim nagađanjima o navodnoj negativnoj ulozi Rusije u BiH.
Kalabuhov je u autorskom tekstu za sarajevsko “Oslobođenje” istakao da posebno zabrinjava činjenica da se takve neutemeljene izjave zlonamjerno inspirišu unutar pojedinih zapadnih ambasada u Sarajevu.
Prema njegovim riječima, to se pravi isključivo radi skretanja pažnje šire javnosti s postkonfliktnog udruženog zapadnjačkog poduhvata, usmjerenog na podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, te prebacivanje odgovornosti za trajnu krizu u zemlji koja se podržava u vlastitim političkim interesima.
“Sve ove neoriginalne fantazije, ma koliko bi to željeli naši zapadni partneri, ni na koji način neće naštetiti vjekovnim prijateljskim vezama višenacionalnih naroda Rusije i BiH”, naglasio je Kalabuhov i dodao da je Rusija uvijek bila tu da pruži ruku BiH u najtežim vremenima, kao i da će tako biti i u buduće.
Ruski ambasador je podsjetio da je njegova zemlja nastavila da snabdijeva BiH prirodnim gasom u ratnom periodu, 1992-1995. godine, kao i da nikada nije insistirala na ubrzavanju otplate višemilionskog duga, pristajući na uslove koji odgovaraju BiH i koji će se, kako je naveo, otplatiti za 250 godina.
On je podsjetio da je Rusija u učestvovala u gašenju velikih šumskih požara u BiH prije 10 godina, a da je tokom stravičnih poplava 2014. godine poslala dva aviona humanitarne pomoći, kao i da je učestvovala i u dezinfekciji zdravstvenih objekata kada se pojavila pandemija virusa korona, te u isporučivanju vakcine “Sputnjik” protiv ovog virusa.
Kalabuhov je ukazao i da je Rusija tradicionalno jedan od najvećih trgovinskih investicionih partnera BiH, a da Zapad na sve moguće načine pokušava da nekonkurentnim i nelegitimnim metodama istisne ruske kompanije sa tržišta BiH.
“Uprkos pokušajima zlonamjernika da naškode našim dobrim i vremenom provjerenim odnosima, kao i da uvuku BiH u orbitu antiruske kampanje pokrenute na Zapadu, znamo da je pristalica obostrano korisne saradnje Rusije i BiH mnogo više nego njenih protivnika”, zaključio je Kalabuhov.
Nakon pretežno sunčanih dana i visokih temperatura koje su prethodnih dana preovladavale na području cijele Bosne i Hercegovine u ponedjeljak poslijepodne stigla je promjena vremena praćena kišom i pljuskovima koje će se zadržati i tokom sedmice.
Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH, narednih deset dana u Bosni i Hercegovini prognozira se promjenljivo vrijeme s čestim padavinama i temperaturama nižim od prosječnih za ovo doba godine.
Do 18. augusta, očekivane vrijednosti jutarnjih temperatura zraka su od 10 do 15 u Bosni, na jugu zemlje do 18 stepeni Celzijusovih, a najviše dnevne uglavnom između 27 i 32, na jugu zemlje do 36.
Od 18. do 23. augusta očekuje se stabilnije vrijeme bez kiše uz blagi porast temperatura zraka.