VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Dom naroda usvojio budžet u prvom čitanju, slijedi amandmanska faza

    Dom naroda usvojio budžet u prvom čitanju, slijedi amandmanska faza

    Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je u prvom čitanju Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu, a drugo čitanje uslijediće nakon što se Komisija za finansije i budžet izjasni o amandmanima na predloženi budžet.

    Za prijedlog zakona o budžetu glasalo je osam delegata, dva protiv, a jedan je bio uzdržan.

    Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u 2022. godini iznose 1.073.600.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 819.189.119 KM.

    Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu od 865.500.000 KM, dok ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga BiH u budžetu za 2022. godinu iznose 1.892.789.119 KM.

    Tokom rasprave, delegat Kluba hrvatskog naroda Zlatko Miletić rekao je da se iz sadržaja prijedloga budžeta, u kontekstu mišljenja komisija, može konstatovati da je u skladu sa Ustavom i zakonom, ali da je “nemoralan”.

    “Pojedine stavke su povećane enormno. Sramota je da izabranim i imenovanim zvaničnici u institucijama BiH povećamo platu za 500 KM. Ne mogu da shvatim da se građanima na ovaj način demonstrira sila”, rekao je Miletić.

    Delegat Kluba bošnjačkog naroda Denis Bećirović rekao je da su donošenjem Prijedloga budžeta prekršeni i zakoni i poslovnici.

    On je tokom rasprave iznio i neslaganje sa povećanjima finansija određenim institucijama BiH.

    Delegat Kluba hrvatskog naroda Marina Pendeš rekla je da prijedlog budžeta treba usvojiti u obliku kakav je dostavljen. “Optužuje se ministar finansija za nešto za šta nije odgovoran”, dodala je Pendeševa.

    Delegat Kluba srpskog naroda Mladen Bosić rekao je da neće podržati predloženi budžet.

    Komentarišući primjedbe koje su delegati iznijeli u diskusiji o predloženom budžetu BiH za 2022. godinu, ministar finansija i budžeta u Savjetu ministara Vjekoslav Bevanda rekao je da je budžet zasnovan na važećim zakonima.

    On je podsjetio da je prošle godine bilo 30 urgencija sindikata za povećanje osnovice plata, koja je u institucijama BiH propisana zakonom, te da ona prati globalni fiskalni okvir utvrđen u martu ove godine.

    Bevanda je napomenuo da BiH već godinu i po funkcioniše na privremenom finansiranju, pri čemu je sve zasnovano na nivou 2020. godine, kada je zbog pandemije virusa korona iz budžeta BiH uklonjeno sve za šta se ocijenilo da ne treba i usmjereno na sanaciju posljedica pandemije.

    “Ta sredstva raspoređena su entitetima i nižim nivoima vlasti”, rekao je Bevanda.

    Govoreći o medijskim napisima o 700 miliona KM prihoda koje je Uprava za indirektno oporezivanje BiH ostvarila u pet mjeseci ove godine, ministar finansija je rekao da ni jedna KM od toga nije išla BiH već isključivo entitetima i nižim nivoima vlasti.

    Delegati danas nisu podržali nijedan od pet Bećirovićevih zaključaka kojim bi se, između ostalog, zadužio Savjet ministara da najkasnije u roku od sedam dana u parlamentarnu proceduru dostavi odluke kojim se onemogućava povećanja plata političarima, a podršku nisu dobili ni zaključci Zlatka Miletića.

  • Džonatan Menuti preuzeo funkciju suprevizora za Brčko distrikt

    Džonatan Menuti preuzeo funkciju suprevizora za Brčko distrikt

    Funkciju supervizora za Brčko distrikt vršiće Džonatan Menuti, koji je danas preuzeo ovu dužnost od Majkla Skenlana, saopšteno je iz OHR-a.

    Menuti je karijerni diplomata Više službe za spoljne poslove, u rangu ministra-savjetnika.

    Prije dolaska u BiH obavljao je funkciju vršioca dužnosti načelnika pri kancelariji državnog podsekretara za rukovođenje i direktora za napredovanje u karijeri i raspoređivanje na funkcije Ministarstva spoljnih poslova SAD u Vašingtonu.

    Prethodno je u Vašingtonu vršio dužnost zamjenika izvršnog direktora Biroa za evropske poslove i Biroa za poslove sa međunarodnim organizacijama i zamjenika izvršnog direktora Izvršnog sekretarijata u Stejt Departmentu.

    U inostranstvu je obavljao dužnosti u Istanbulu, Beogradu, Almatiju i Astani u Kazahstanu, te u Moskvi.

    Prije dolaska u Stejt Department, radio je za američko Ministarstvo trgovine pri ambasadama u Atini i Seulu.

    Menuti je diplomirao na Univerzitetu DŽordžtaun u oblasti spoljnih poslova, a postdiplomski studij međunarodnih odnosa i zvanje magistra nauka stekao je na Univerzitetu Jejl. Učio je srpski, ruski, grčki, turski i “bosanski” jezik.

  • Na području Prijedora ispaljeno 49 raketa

    Na području Prijedora ispaljeno 49 raketa

    Protivgradna zaštita dejstvovala je sa 128 protivgradnih raketa, na širem području Republike Srpske, od kojih je 49 ispaljeno na području Prijedora.

    Iz “Protivgradne preventive” su naveli da je na području Kozarske Dubice ispaljeno 20 raketa, Banjaluke 18, Modriče 13, Broda 12, Dervente šest, Gradiške i Doboja po četiri, a Kostajnice dvije.

    “Uz olujne udare vjetra i jake pljuskove, pojava sugradice i grada osmotrena je na području Novog Grada, Prijedora, Doboja i Modriče”, navedeno je u saopštenju.

  • Zemljotres u BiH, osjetio se i u Banjaluci

    Zemljotres u BiH, osjetio se i u Banjaluci

    BiH je danas u 8.07 časova potresao zemljotres intenziteta 4,8 stepeni po Rihteru, a podrhtavanje tla osjetilo se i u Banjaluci.

    Kako javlja Evropski mediteranski seizmološki centar (EMSC) epicentar je bio 20 kilometara sjeverozapadno od Širokog Brijega na dubini od pet kilometara.

    Zemljotres se osjetio i u Mostaru, Širokom Brijegu, Zenici i Sarajevu.

    ⚠Preliminary info: #earthquake (#zemljotres) about 20 km NW of #Mostar (Bosnia & Herzegovina) 1 min ago (local time 08:07:12)❗MAGNITUDE NOT AVAILABLE YET❗Updates at:

    Korisnici društvenih mreža javljaju da se podrhtavanje tla osjetilo u crnogorskom primorju i u Hrvatskoj.

  • Odgovor Srpske: Formiranje Agencije za lijekove nije antiustavno

    Odgovor Srpske: Formiranje Agencije za lijekove nije antiustavno

    Formiranje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske nije antiustavno djelovanje nego iznuđena aktivnost republičkih institucija. Ovo je odgovor zvaničnika Srpske na novu sarajevsku apelaciju Ustavnom sudu, sada za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima.

    Iz Srpske podsjećanje – agenciju formiramo nakon zločina ravnog terorizmu, lažnih i nedokazanih optužbi Agencije na nivou BiH o neispravnom kiseoniku u bolnicama.

    Donošenje Zakona i formiranje Agencije za lijekove i medicinska sredstva posljedica su nedokazanih optužbi o neispravnom kiseoniku i dokazanog političkog ataka na institucije Srpske. Sve je urađeno po Ustavu.

    Zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića o ispitivanju ustavnosti još je jedan pokušaj ostvarivanja političkih ciljeva preko Ustavnog suda BiH, smatraju zvaničnici Srpske.

    • Ovo je bila iznuđena aktivnost institucija Republike Srpske u vrijeme kada se neko preko Agencije za lijekove BiH obračunavao sa pacijentima i zdravstvenim radnicima, a i sam je zdravstveni radnik, da bi pokazao kako neka politika valja ili neka druga ne valja. Praviti priču o kiseoniku na taj način, dovesti do toga da cijelo stanovništvo bude u panici, do očaja zdravstvene radnike koji znaju šta treba uraditi, a ne znaju da li smiju ili trebaju da urade – mislim da je nedopustivo – izjavila je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.
    • Atak koji se može uporediti sa terorizmom. Mi nismo mogli dozvoliti ono što je tada uradila agencija na nivou BiH i zato smo osnovali svoju. I ići ćemo dalje u realizaciju svih akata na tom planu, svidjelo se nekome ili ne – poručio je premijer Srpske Radovan Višković.

    Podsjećaju da Republika Srpska ima nadležnosti u oblasti zdravstvene zaštite.

    Interesantno je da Džaferović nije pokrenuo pitanje ustavnosti zakona iz 2001. godine kojim je predviđeno formiranje agencije za lijekove Republike Srpske koja je funkcionisala do 2008. kao ni zakona koji je od tada bio važeći do 2021. godine – rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Srpske Alen Šeranić.

    Višković navodi da se UKC Srpske, kada se desila zabrana uvoza zbog lažnih optužbi, mjesec i po dana snabdijevao kiseonikom iz donacija predsjednika Vlade Srpske.

    • Dok sam na ovoj poziciji nikada neću dozvoliti da bilo koja institucija sa zajedničkog nivoa vlasti učini nešto loše prema Srpskoj, a pogotovo prema pacijentima koji su se upravo zahvaljujući tom kiseoniku liječili od virusa. A pokazali smo i dokazali da je taj kiseonik koji je korišten u zdravstvenom sektoru Srpske boljeg kvaliteta nego ono što se zvalo “medicinski” kiseonik – naglasio je Višković.

    Kakva će biti odluka suda na zahtjev Džaferovića ne bi trebalo da bude dileme, ali neujednačeno postupanje odavno je praksa Ustavnog suda BiH.

    Kada im ne odgovara proglase se nenadležnim, a kada je u cilju neke politike onda su nadležni, smatra predsjednica Srpske.

    Kaže, iznenađuje činjenica da se bave političkim dokumentima – izjašnjavaju o deklaraciji koju je donijela Narodna skupština.

    • Tamo su sadržani politički stavovi, opredjeljenja određenih politika ili političkih partija i zaista je nedopustivo da uopšte živimo u takvom ambijentu u kojem jedan isti sud danas može da postupi na jedan, a sutra na neki drugi način. Brine to što se stiče utisak da je taj sud politički i da radi mnoge stvari prema naredbi ili diktatu političkog Sarajeva ili određenih stranih centara – istakla je Cvijanović.

    Nakon što je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske stupio na snagu Džaferović je pokrenuo zahtjev Ustavnom sudu BiH za ispitivanje nadležnosti.

    Ovakvi potezi političkog Sarajeva, smatra predsjednica Srpske, udaljavaju BiH od iskrenog dijaloga kojeg već odavno nema, pa ni o životnim pitanjima svih građana.

  • Tegeltija razočaran odnosom pojedinih članica EU prema evropskom putu BiH

    Tegeltija razočaran odnosom pojedinih članica EU prema evropskom putu BiH

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izrazio je tokom sastanka sa ambasadorom Bugarske u BiH Valerijem Jotovim razočarenje odnosom pojedinih članica EU prema evropskom putu BiH i generalnim ignorisanjem zapadnog Balkana.

    Tegeltija je tokom nastupne posjete Jotova zahvalio Bugarskoj na kontinuiranoj podršci evropskim stremljenjima BiH, te konkretnoj, prijateljskoj pomoći tokom pandemije i projektima obnove koje sprovodi u BiH, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    On je upoznao bugarskog ambasadora o trenutnoj političko-ekonomskoj situaciji u BiH i regionu, sa posebnim osvrtom na proces evropskih integracija.

    Na sastanku su istaknuti dobri i prijateljski bilateralni odnosi bez otvorenih pitanja i iskazana potreba za unapređenjem ekonomskih odnosa sa posebnim osvrtom na povećanje spoljnotrgovinske razmjene.

    Tegeltija je poželio Jotovu uspješan diplomatski rad i ugodan boravak u BiH.

  • Mitrović nije potpisao zaključke sastanka u Lionu: Spominje se “agresija Rusije”

    Mitrović nije potpisao zaključke sastanka u Lionu: Spominje se “agresija Rusije”

    Ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović nije potpisao predložene zaključke na sastanku ministara saobraćaja u Lionu, na kojem se govorilo o boljoj povezanosti Evrope.

    Mitrović zaključke nije potpisao s obzirom na to da se u prvom pasusu zaključaka spominje “agresija Rusije na Ukrajinu”.

    “Dostavljeni zaključci koji su stigli prije nekih četiri ili pet dana su promijenjeni i danas pred sobom imamo zaključke, ustvari dodatak prvog pasusa u kome se pominje agresija Rusije”, rekao je Mitrović i pojasnio da saglasnost za potpisivanje ovih zaključaka treba da da Predsjedništvo BiH.

    On je zamolio učesnike i organizatore sastanka da mu se omogući naknadno potpisivanje kada dobije saglasnost od Predsjedništva koje je, kako je istakao, jedino nadležno.

    “Molim vas isto tako da imate u vidu osjetljivost koja je u BiH, jer imamo tri naroda i te stvari zaista moramo usaglasiti kako bi BiH imala zajednički stav i mogla zajednički nastupati”, zaključio je Mitrović.

  • Višković: Svidjelo se nekom ili ne, RS će dobiti svoju agenciju za lijekove

    Višković: Svidjelo se nekom ili ne, RS će dobiti svoju agenciju za lijekove

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je Srpska krenula u osnivanje svoje vlastite agencije za lijekove nakon što je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH u jeku pandemije virusa korona zabranila upotrebu kiseonika u zdravstvenom sistemu Srpske.

    Kako je rekao potez Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je bio atak na zdravlje građana, te ga je upredio sa terorizmom.

    “Mi nismo mogli da dozvolimo ono što je tada uradila agencija na nivou BiH i zato smo osnovali svoju. I ići ćemo dalje u realizaciju svih naših akata na tom planu, svidjelo se to nekome ili ne”, rekao je Višković.

    “Ono što je uradila Agencije za lijekove BiH bilo je usmjereno na zdravlje naših pacijenata, iako je kasnije dokazano da je kiseonik ispravan”, rekao je Višković.

    Prema njegovim riječima, kada je Agencije za lijekove BiH zabranila upotrebu kisonika na na Univerzitetskom kliničkom centru RS u Banjaluci bilo je oko 300 pacijenta koji su bili životno ugroženi.

    “Mi to nismo mogli dozvoliti i u tom momentu smo tražili produženje rokova da usaglasimo nepravilnosti kako su ih nazvali iz Agencije za lijekove BiH. A onda kažu ljudska greška”, rekao je Višković.

    Govoreći o formiranju Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, Željka Cvijanović, presjednica RS, istakla je da tu nema antiustavnog djelovanja.

    “Ovo je bila iznuđena aktivnost institucija Srpske u vrijeme kada se neko preko Agencije za lijekove BiH obračunavao sa pacijentima i zdravstvenim radnicima.

    Praviti priču o kiseoniku na taj način, dovesti do toga da cijelo stanovništvo bude u panici, dovesti do očaja zdravstvene radnike koji znaju šta treba uraditi, a ne znaju da li smiju ili trebaju da urade, mislim da je nedopustivo”, kazala je Cvijanovićeva.

  • UKC Srpske: Počela izgradnja objekta za liječenje malignih bolesti

    UKC Srpske: Počela izgradnja objekta za liječenje malignih bolesti

    U Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjaluci danas je počela izgradnja objekta za pružanje zdravstvene zaštite oboljelim od malignih bolesti, koji će raspolagati sa 370 kreveta.

    Početku izgradnje prisustvuju predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, premijer Srpske Radovan Višković, ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, direktor UKC Vlado Đajić i radnici ove zdravstvene ustanove.

    Cilj ovog projekta je formiranje regionalnog centra za liječenje malignih bolesti u UKC-u, koji će služiti kao centar za smještaj pacijenata na dužem liječenju, kao i dijagnostički centar sa adekvatnim kapacitetima za dnevno liječenje pacijenata.

    Rok izgradnje objekta je mart 2025. godine, a objekat će raspolagati sa 370 kreveta za duži smještaj i to – Onkologija 190 ležajeva, Hematologija i Palijativa po 90 ležajeva za smještaj onih pacijenata koji su u terminalnoj fazi bolesti.

    U objektu je predviđeno i 50 kreveta za dnevni smještaj pacijenata.

  • Početak radova na izgradnji objekta za liječenje oboljelih od malignih bolesti

    Početak radova na izgradnji objekta za liječenje oboljelih od malignih bolesti

    U Banjaluci će biti ozvaničen početak radova na izgradnji Objekta namijenjenog pružanju zdravstvene zaštite oboljelim od malignih bolesti u okviru Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske.

    Cilj ovog projekta je formiranje regionalnog centra za liječenje malignih bolesti unutar UKC-a, koji će služiti kao centar za smještaj pacijenata na dužem liječenju kao i dijagnostički centar sa adekvatnim kapacitetima za dnevno liječenje pacijenata.

    Objekat će raspolagati sa 370 kreveta za duži smještaj i 50 kreveta za dnevni smještaj pacijenata.