VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Čović, Dodik i Izetbegović danas kod Varhelyija

    Čović, Dodik i Izetbegović danas kod Varhelyija

    Nakon posljednjeg Savjeta Evrope, komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi pozvao je političke lidere vladajuće koalicije u Bosni i Hercegovini, Dragana Čovića iz HDZ-a, Milorada Dodika iz SNSD-a i Bakira Izetbegovića iz SDA na odvojene sastanke danas u Briselu.

    “Sastanci dolaze nakon Savjeta Evrope na kojem su čelnici EU potvrdili spremnost da Bosni i Hercegovini dodijele status zemlje kandidata te u tom cilju poziva Komisiju da bez odlaganja izvijesti Vijeće o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njegovom Mišljenje, s posebnom pažnjom na one koje predstavljaju značajan skup reformi kako bi Savjet Evrope vratio da odlučuje o ovom pitanju”, kazali su u uredu komesara Varhelyija za N1.

    Bakir Izetbegović rekao je da se sa Varhelyijem sastati odvojeno bez Čovića i Dodika jer ne želi ovakva pitanja rješavati kao predstavnici konstitutivnih naroda već da će se državna pitanja rješavati u institucijama BiH.

    Sastanci će, ističe se, biti povod da se razgovara o narednim koracima na EU putu Bosne i Hercegovine, nakon rasprave među liderima EU na Evropskom vijeću 23. juna.

    Sastanak dolazi dan nakon što su na raspravi u Evropskom parlamentu o BiH pojedini parlamentarci tražili nove sankcije za Dodika.

  • Gradnja Buk Bijele opet pred sudijama Ustavnog suda BiH

    Gradnja Buk Bijele opet pred sudijama Ustavnog suda BiH

    Zajednička komisija za koncesije, koja je formirana da bi riješila spor u vezi s izgradnjom hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini, nije postigla saglasnost u vezi s ovim pitanjem, a šest od sedam članova Komisije obavijestilo je Ustavni sud BiH da nema prepreka da se taj projekat nastavi.

    Zajednička komisija formirana je nakon odluke Ustavnog suda BiH, koji je odlučujući po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma BiH zaključio da spor treba da riješi Komisija za koncesije BiH.

    S obzirom na to da Komisija za koncesije praktično ne funkcioniše jer su svima istekli mandati, formirana je Zajednička komisija za koncesije sa sedam članova, koja na kraju nije riješila spor jer je Mensur Šehagić, jedan od članova, u dva navrata obavijestio Komisiju da ne može učestvovati u radu. Nakon toga Komisija, odnosno šest od sedam članova, je obavijestila Ustavni sud BiH o svom radu i stavu.

    “Dali smo naš stav i informaciju šta smo uradili. Nije bilo kvoruma za konačnu odluku i dali smo Ustavnom sudu sad neka on procijeni da li će uvažiti naš stav i mišljenje kao članova Komisije, to je na njima”, rekao je za “Nezavisne novine” Milomir Amović, predsjedavajući Komisije za koncesije BiH.

    U suštini, stav šest od sedam članova Komisije je da je koncesija koju je dala Komisija za koncesije Republike Srpske u skladu sa zakonima, jer prostor na kojem se gradi hidroelektrana nije granični prostor Srbije i Bosne i Hercegovine niti Republike Srpske i Federacije BiH. Takođe, sporazum elektroprivreda Srbije i Republike Srpske ne spada u kategoriju međunarodnih i na kraju krajeva koncesija za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela izdata je “Elektroprivredi Republike Srpske”.

    “Ne razlikuje se od ostalih koncesija koje su izdavane u entitetima i ne radi se o koncesionom projektu Republike Srpske i Srbije, već o čitavom koncesionom projektu, gdje je koncesija dodijeljenja ‘Elektroprivredi Republike Srpske'”, naglasio je Amović.

    Inače, kamen temeljac za Buk Bijelu na Drini položili su polovinom maja 2021. godine Radovan Višković i Ana Brnabić, premijeri Republike Srpske i Srbije, a odmah nakon toga uslijedila je apelacija. Već u julu Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor između BiH i Republike Srpske u vezi s odlukama o datim koncesijama za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini i naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske. Kako taj rok nije ispoštovan, Ustavni sud BiH je u decembru prošle godine produžio rok za još šest mjeseci, koji je takođe istekao, međutim Komisija nije uspjela završiti posao već je sve ponovo prebacila Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

    Podsjećanja radi, prema projektu sistem hidroelektrana “Gornja Drina” sastoji se od tri hidroelektrane koje će zajednički graditi Srbija i Republika Srpska. U tom preduzeću, koje je osnovano za taj posao, većinski vlasnik od 51 posto je država Srbija, a 49 posto je Republika Srpska. Vrijednost prve hidroelektrane je oko 220 miliona evra, a vrijednost ukupne investicije procijenjena je na oko 520 miliona evra.

  • Dodik ponovio tvrdnje o planiranoj otmici

    Dodik ponovio tvrdnje o planiranoj otmici

    Lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, ponovio je tvrdnje da su britanske specijalne jedinice imale namjeru da ga kidnapuju i odvedu na nepoznatu lokaciju.

    Gostujući na Televiziji “Hepi”, Dodik je, između ostalog, rekao da su ga “iz šest zemalja upozorili da će ga britanska jedinica pristigla u Sarajevo iz Sirije oteti”, pritom konstatujući da Republika Srpska “nikad nije imala više prijatelja nego sad”.

    On je, takođe, istakao da, prema njegovim riječima, nije dao policiji da mu stane pred kuću, jer su njegova najveća odbrana njegove komšije, dodavši da živi na imanju na selu.

    Podsjećamo, informacije o navodnom planu otmice srpskog člana Predsjedništva BiH u javnosti su se pojavile još krajem marta ove godine. Dodik je tada tvrdio da je informacije o svojoj navodnoj otmici dobio iz četiri različita izvora, ali nije želio da otkrije ko mu je tako nešto saopštio. Specijalne jedinice, kako je tada govorio, planiraju otmicu “tamo gdje živi, radi ili u pokretu”.

    – Kombinovane britansko-američke jedinice imale su i spisak stvari koje je prilikom otmice trebalo da pokupe iz moje kuće. Zaprepastio sam se kada sam dobio spisak šta treba da pokupe u mojoj kući, od donjeg veša do umjetničkih slika, cipela, odijela – govorio je Dodik u aprilu.

    Komentarišući ponovljene tvrdnje srpskog člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD da postoji plan njegove otmice, direktor beogradskog Instituta za međunarodnu i nacionalnu bezbjednost, Darko Trifunović, za Srpskainfo kaže da mu sve to liči na “naučnofantastični roman ili jeftini krimić”.

    – Prvo je bilo to da su informacije o navodnom planu otmice došle iz četiri izvora, a sada se pominje nekih šest zemalja. Vjerovatno će za par mjeseci tih izvora biti deset ili više. Da neka ozbiljna zemlja i njene specijalne jedinice zaista planiraju tako nešto, zar zaista mislite da bi informacije o takvom tajnom planu curile na sve strane – pita Trifunović.

    On smatra da je takva priča “isključivo dio predizborne propagande”, kao i da je Dodik takve informacije i upozorenja, kako tvrdi, jedino mogao da dobije od nekog iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske.

    – Stručnjaci iz MUP uspjeli su, eto, da “provale” tajne planove Britanaca i Amerikanaca, a već četiri godine nisu u stanju da otkriju ko je, naprimjer, ubio Davida Dragičevića ili da riješe neko od brojnih drugih nerasvijetljenih ubistava. Da nije žalosno, bilo bi smiješno – zaključio je Trifunović.

  • Mazalica: Postoji ustavni osnov za osnivanje Agencije za lijekove Srpske

    Mazalica: Postoji ustavni osnov za osnivanje Agencije za lijekove Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske je donošenjem Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima imala za cilj da zaštiti zdravlje i život građana, izjavio je danas Srni poslanik SNSD-a Srđan Mazalica, istakavši da postoji ustavni osnov za osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske.

    “Jasno je da je to moguće, da to izvodimo i da za to postoji politička volja. Za to ne treba nikakva ni odluka ni saglasnost ni Kristijana Šmita ni Ustavnog suda BiH”, naglasio je Mazalica, govoreći o navodima Šmita da će ukinuti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.

    On je naveo da Republika Srpska, kada je izložena diskriminaciji, ima pravo da se povuče iz vršenja određenih zajedničkih funkcija vlasti.

    Mazalica je ponovio da SNSD ne priznaje Šmita kao visokog predstavnika u BiH, kao ni korištenje bonskih oblaštenja.

    “Ima više zaključaka u Narodnoj skupštini gdje primjena bonskih oblaštenja neće biti priznata od organa vlasti u Republici Srpskoj”, rekao je Mazalica.

    On je naglasio da je jedan od mehanizama kojima Šmit pokušava natjerati domaće vlasti da se povinuju njegovim odlukama i obustavljanje 120 miliona evra pomoći Republici Srpskoj.

    Kristijan Šmit izjavio je da je njemačka vlada zaustavila 120 miliona evra pomoći Republici Srpskoj zbog, kako je rekao, “secesionističkog ponašanja”.

    Šmit je za N1 rekao da se očekuje da će sutra Ustavni sud BiH doneti odluku u vezi sa formiranjem Agencije za lijekove Republike Srpske i najavio da će tek tada “djelovati”.

  • Petković: Neophodni znakovi za informisanje o kamerama

    Petković: Neophodni znakovi za informisanje o kamerama

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković istakao je danas da je u Srpskoj neophodno postaviti znakove kojima će vozači biti informisani o stacionarnim kamerama za kontrolu brzine saobraćaja, kako bi bila izbjegnuta sudska odlučivanja.
    “Ovaj problem mora biti riješen, jer se često dolazi u situaciju da se sudski odlučuje nakon što vozači budu snimljeni stacionarnim kamerama za kontrolu brzine vozila, jer nije bilo znakova upozorenja”, rekao je Petković u Narodnoj skupštini Republike Srpske u raspravi o izvještaju o radu Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Srpske za prošlu godinu.

    Petković je iskazao da je neophodna kontrola međuosovinskog opterećenja pojedinih prevoznika, jer se zbog povećanog opterećenja oštećuju putevi, a kako kaže Petković, navodni postoje povlašteni prevoznici koji se ne kontrolišu.

    On je ocijenio kvalitetnim rad MUP-a Republike Srpske.

  • Dodik tvrdi da je u Sarajevu ubijeno oko 11.000 Srba

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da postoje podaci koje govore da je u Sarajevu u posljednjem ratu ubijeno oko 11.000 Srba, ali da za te zločine niko nije odgovarao.

    Dodik je istakao i da poštuje sve žrtve bez obzira kojem narodu pripadale, ali da ne može da dozvoli da se negiraju zločini koji su se dogodili nad Srbima.

    – Za te zločine niko nije odgovarao jer su napravili sud u Sarajevu koji bi trebalo da sudi Srbima, a 150.000 Srba je istjerano iz Sarajeva – rekao je Dodik sinoć za Televiziju Hepi.

    Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica je čak zagovarala da se napravi sud ili tijelo koje treba da utvrdi koliko Srba je stradalo u Sarajevu.

    – Ubijeno je oko 11.000 Srba i mi imamo podatke o tome, ali ih nikada nismo verifikovalip jer u tu komisiju neće da uđu muslimani, a stranci sada bježe od toga – rekao je Dodik.

    On je napomenuo da je međunarodna zajednica, u isto vrijeme kada se formirala i Komisija za Srebrenicu, “uzela” tu komisiju i navela da je ubijeno 8.000 Srba, te istakao da to nije istina.

    – Tri presude Haškog tribunala govore različite brojeve. To je nedostojno da na takav način pričamo o žrtvama – rekao je Dodik.

    On je naveo i da poštuje sve žrtve, te da je bio u Srebrenici, položio vijence i razgovarao sa majkama koje su izgubile djecu.

    – U čemu je razlika između majki koje su izgubile sina, osim u tome što nose različite marame – rekao je Dodik.

    On je istakao da su slučajevi stradanja bolni, naročito kada stradaju djeca, bez obzira da li su muslimanska ili srpska.

    – Tu bol treba poštovati. Međutim, ako se to politizuje i ako se govori da postoje žrtve samo na jednoj strani, onda moram reagovati i ne možemo da pustimo tu priču u kojoj se poriču zločini koji su počinjeni nad Srbima, kao što su to pojedini tražili od nas – rekao je Dodik.

    On je napomenuo da je i Hrvatska očišćena od Srba, a da su u bivšoj Jugoslaviji bili najveći stradalnici.

  • Istekao rok za podnošenje kandidatskih lista za opšte izbore u BiH

    Istekao rok za podnošenje kandidatskih lista za opšte izbore u BiH

    Danas je istekao rok za podnošenje kandidatskih lista za opšte izbore u BiH zakazane za 2. oktobar.

    Iz CIK-a je precizirano da je, u skladu sa uputstvom o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti, rok za podnošenje kandidatskih lista istekao danas u 16 časova.

    U saopštenju je navedeno da će CIK kandidatske liste objaviti u službenim glasilima i sredstvima javnog informisanja do 18. avgusta.

  • Nova disciplinska tužba protiv Gordane Tadić

    Nova disciplinska tužba protiv Gordane Tadić

     Kancelarija disciplinskog tužioca podnijela je disciplinsku tužbu protiv tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić zbog tvrdnje da je na nju vršen pritisak tokom sastanka nosilaca najviših pravosudnih funkcija u kompleksu pravosudnih institucija.

    Tužba protiv Tadićeve podnesena je zbog disciplinskog prekršaja “ponašanje u sudu ili tužilaštvu i izvan suda i tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije”, potvrđeno je za Birn iz Kancelarije disciplinskog tužioca.

    Iz ove pravosudne institucije navode da se tužba odnosi na navode iznesene u javnoj objavi Tadićeve iz aprila ove godine o sadržaju razgovora i povodu održavanja sastanka u prostorijama Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) iz januara prošle godine.

    Tadićeva je u objavi navela kako je početkom 2021. godine prisustvovala sastanku sa članovima VSTS-a i s predsjednikom Suda BiH Rankom Debevcom, da je na sastanku sačinjen tonski zapis, te iznijela i niz navoda prema kojima su se članovi Savjeta miješali u tužilačke odluke.

    “O ovom pozivu, 20. januara 2021. godine, predmeti Ranka Debevca i Osmana Mehmedagića pod pritiskom VSTS-a su trebali biti prenijeti na Kantonalno tužilaštvo Sarajevo i ne bi bilo postupka protiv mene”, navela je Tadićeva u objavi u kojoj je sa izrezanom fotografijom naslovne stranice “Dnevnog avaza”, na kojoj je napisano da je predsjednik VSTS-a Halil Lagumdžija rekao da ko nije grešan nema čega da se boji.

    O ovom sastanku ni jedna od tri institucije nije izvijestila javnost.

    Tadićeva je u oktobru premještena s pozicije glavnog tužioca na mjesto tužioca Tužilaštva BiH.

    Disciplinskom tužbom iz aprila 2021. godine, Tadićeva je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTS-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele predmeta TCMS u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

    Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Savjeta, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih bezbjednosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga VSTS-a da sve pravosudne institucije u BiH sprovedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

    Ona se teretila i za ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega, ali je kancelarija disciplinskog tužioca na pripremnom ročištu odustala od ove optužbe, koja se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke sproveden postupak.

    Zbog podrivanja demokratskih procesa na zapadnom Balkanu, SAD su Tadićevoj uvele sankcije.

  • “Nedopustivo osnivanje Zavoda za sudsku medicinu na nivou BiH”

    “Nedopustivo osnivanje Zavoda za sudsku medicinu na nivou BiH”

    Nedopustivo je da se na nivou BiH osnuje “zavod za sudsku medicinu”, jer neće doprinijeti traženju nestalih Srba, stradalih u proteklom ratu, izjavila je Srni predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković-Rajilić.
    Komentarišući izjavu predsjedavajućeg Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Muje Hadžiomerovića da je došlo vrijeme kada bi trebalo osnovati “zavod sudske medicine na nivou BiH”, Rajilićeva je istakla da sve što ide na nivo BiH donosi štetu Srpskoj i neće doprinijeti traženju nestalih Srba.

    On je napomenula da Srpska ima Zavod za sudsku medicinu, te da ne vjeruje u takav zavod na nivou BiH.

    “Rješenje je da sve institucije koje se bave traženjem nestalih i identifikacijom budu na nivou entiteta i da razmjenjuju informacije jer bi sve bilo mnogo efikasnije i bolje. A da se ugasi ono što je na nivou BiH”, ocijenila je Rajilićeva.

    Prema njenim riječima, Institut za nestala lica BiH nanio je toliko zla i štete kada je u pitanju traženje nestalih Srba.

    “Ljudi 30 godina nakon rata traže svoje i uglavnom su se ekshumirale bošnjačke žrtve, dok je bio zanemariv broj Srba. Traži se još više od 1.600 Srba, što je strašno nakon toliko vremena. Mi smo za to da se na nivou Srpske osnuje institut za traženje nestalih ili slična organizacija koja bi taj posao dovršila”, rekla je Rajilićeva.

    Ona je negativno ocijenila izjavu Hadžiomerovića i da Institut za nestala lica BiH sve vrijeme radi, da se bez diskriminacije traže i pronalaze Bošnjaci, Srbi i Hrvati.

    “Sve informacije koje dobijemo na terenu, mi procesuiramo, preispitujemo, izlazimo na teren. Posljednjih dana obilazimo mrtvačnice u BiH, između ostalog bili smo i u Banjaluci. Ono što je za mene bilo iznenađenje, informacije koje sam dobio koliko je identifikovanih lica, a ne obavljaju se sahrane da bi se taj broj i dalje vodio u evidencijama”, rekao je Hadžiomerović.

    U narednom periodu, kaže, nastojaće da “čiste” mrtvačnice, te dodaje da ima 3.000 NN lica i veliki broj lica sa nekompletnim ostacima gdje traže saglasnost porodica da to obave.

  • Košarac: Potpisati sporazume o istočnoj i južnoj interkonekciji

    Košarac: Potpisati sporazume o istočnoj i južnoj interkonekciji

    Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara uputilo je u proceduru inicijativu za zaključivanje međunarodnih sporazuma o izgradnji istočne gasne interkonekcije sa Srbijom i južne sa Hrvatskom, što su projekti od strateškog značaja.

    Resorni ministar Staša Košarac očekuje da će se ovo pitanje u najkraćem roku naći na dnevnom redu Savjeta ministara, budući da će istočna i južna interkonekcija imati ključnu ulogu za dugoročnu energetsku stabilnost u Republici Srpskoj i FBiH.

    • Cijeneći značaj diverzifikacije i obezbjeđivanja više izvora snabdijevanja gasom, te poštujući ustavne nadležnosti, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ovo pitanje stavilo je u vrh prioriteta, tako da smo promptno reagovali i završili svoj dio posla. Riječ je o projektima od strateškog značaja – naglasio je Košarac.

    On je objasnio da su nadležne institucije Republike Srpske i Brčko distrikta dostavile pozitivna mišljenja, te da isto očekuje u najkraćem roku od FBiH, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

    • U stalnom sam kontaktu sa resornim ministrom iz FBiH Nerminom Džindićem i federalnim premijerom Fadilom Novalićem, koji su me obavijestili da u tom entitetu postoji politički stav da se podrže obje interkonekcije, tako da čekamo samo formalno mišljenje federalne Vlade, kako bismo nastavili sa realizacijom – poručio je Košarac.

    On je ponovio stav da svi nivoi vlasti u BiH treba prioritetno da podrže projekte koji će kao rezultat imati povećanje bezbjednosti snabdijevanja potrošača prirodnim gasom.

    • Smatram da je izuzetno važno da obezbijedimo više interkonekcija, kako bi gas bio dostupan što većem broju građana i privrednih subjekata u Republici Srpskoj i FBiH. Istočna i južna interkonekcija su projekti koji će, sasvim sigurno, doprinijeti dugoročnom i pouzdanom snabdijevanju gasom, ali i bržem ekonomskom razvoju, poboljšanju standarda i kvaliteta života, kao i zaštiti životne sredine – naglasio je Košarac.

    On je posebno pozdravio aktivnosti institucija i predstavnika Republike Srpske na svim nivoima vlasti kada je u pitanju realizacija energetskih projekata, sa fokusom na omogućavanje dovoljnih količina gasa za stanovništvo i privredu Republike Srpske i FBiH.

    • S tim u vezi, ponovo ću ukazati na dogovor srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom o tome da se za Republiku Srpsku i za FBiH omogući gas po cijenama koje su najpovoljnije u Evropi. Na osnovu tog dogovora, naši građani i domaća privreda će imati gas po jeftinijim cijenama, što je od ključne važnosti u aktuelnim okolnostima i poremećajima na globalnom tržištu – istakao je Košarac.