VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Vlada hitno kupuje hranu od 975 firmi u Ministarstvu trgovine

    Vlada hitno kupuje hranu od 975 firmi u Ministarstvu trgovine

    Ulje, brašno, šećer, riža, so, palenta, konzerve hrane te sredstva za ličnu higijenu samo su neki od proizvoda za čijom će nabavkom posegnuti Vlada Srpske u idućoj godini u slučaju poremećaja na tržištu.
    Na području RS, tačnije na 52 lokalne zajednice, već je formirana lista od 975 privredna subjekta koji će biti uključeni u plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava za 2023. godinu, a koji je Vlada RS usvojila na jučerašnjoj sjednici.
    – Planom interventnih nabavki sačinjena je lista od 975 dobavljača u 52 grada i opštine. Lokalne zajednice Kupres, Oštra Luka, Rudo, Istočni Drvar, Kalinovik, Petrovac, Kneževo, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Krupa na Uni i Stanari izjasnile su se da nemaju registrovanih privrednih društava koja su organizaciono i kadrovski osposobljena za snabdijevanje. Interventno djelovanje u ovim opštinama će, u slučaju potrebe, uslijediti u skladu sa odredbama zakona – kazali su “Glasu” u Ministarstvu trgovine i turizma RS.

    Podvukli su da je osnovni cilj plana interventnih nabavki kreiranje kontinuiranog snabdijevanje tržišta Srpske proizvodima, robom i sredstvima koji su neophodni za zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva i privrede u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu.

    – Roba koja je predmet interventnih nabavki podijeljena je u tri grupe. Riječ je o industrijsko-prehrambenim i neprehrambenim proizvodima za stanovništvo, robi za privredu te nafti i naftnim derivatima – naveli su u Ministarstvu trgovine.

    Industrijsko-prehrambeni i neprehrambeni proizvodi su osnovne životne namirnice neophodne za ishranu, a to su ulje, brašno, šećer, riža, so, palenta, konzerve hrane te sredstva za ličnu higijenu.

    Vlada Srpske je i u toku ove godine u sklopu interventnih nabavki kupila velike količine hrane, koje su donirane socijalno ugroženim porodicama, ali i Crvenom krstu RS te velikom broju javnih kuhinja na području RS. Ta nabavka je uslijedila zbog poremećaja na tržištu usljed enormnog poskupljenja hrane. Prema ranijim najavama iz Vlade Srpske za interventne nabavke u ovoj godini utrošeno je više od 15 miliona maraka.

    Robne rezerve

    Srpska nema rezerve hrane, jer je javno preduzeće Robne rezerve u stečaju završilo još 2017. godine i on još uvijek nije okončan. Te godine RS je usvojila Zakon o interventnim nabavkama. Tim zakonom nije predviđeno postojanje stalnih zaliha robe, kako je to bilo definisano Zakonom o robnim rezervama. Umjesto toga omogućena je hitna nabavka robe u uslovima kada je potrebna intervencija nadležnih institucija.

  • Inspektori kontrolišu mljekare u Srpskoj

    Inspektori kontrolišu mljekare u Srpskoj

    prekoračenja. U čemu su se sastojala ta prekoračenja? To su prekoračenja koja se odnose na njihovu maržu. U veleprodaji je dozvoljena njihova marža od šest odsto, ona nije bila tolika. Samim tim znači, odmah se uvećavaju cijene i u maloprodaji”, kaže Radivoj Gavrić, glavni tržišni inspector.

    Veliki nesrazmjer cijene litre mlijeka u otkupu i na policama u marketima, primijetili su i mljekari. Kažu da imaju formulu za formiranje cijene mlijeka.

    “Naš stav je da bi se to trebalo držati nekog pariteta da prodajna cijena mlijeka ne prelazi 50 odsto od otkupne cijene sirovog mlijeka. To je neka realnost”, poručuje Milorad Arsenić, predsjednik upravnog odbora Udruženja mljekara Srpske.

    Kupci se nadaju da će se poslije kontrola u mljekarama i na policama marketa, cijena mlijeka vratiti na staro. A onda i na njihove trpeze.

  • Višković: Sljedeće godine novo povećanje plata i penzija

    Višković: Sljedeće godine novo povećanje plata i penzija

    Mandatar za sastav nove vlade Radovan Višković rekao je da će u narednoj godini doći do povećanja najnižih plata, te penzija i boračkih primanja.

    U trenutku kad cijela Evropa strahuje od recesije, mnoge vlade traže način kako da sačuvaju privredu i radna mjesta.

    Novi mandatar za sastav Vlade Srpske, Radovan Višković, istakao je da je potrebno sačuvati socijalni mir tako što će nova vlada veliku pažnju posvetiti socijalno ugroženom stanovništvu i najranjivijim kategorijama.

    On je naglasio da s tim u vezi u ovoj godini neće biti ni poskupljenja električne energije, a Vlada će, kako je rekao, naći najbezbolnije rješenje kako bi se zaštitile socijalno ugrožene porodice.

    “Јa obećavam da, i ako dođe do poskupljenja, imaćemo ponovo najpovoljniju cijenu struje nego što je imaju i stanovnišvo i privreda u entitetu FBiH. Naši privrednici plaćaju 46 evra po megavat satu, dok je u FBiH ta cijena 72 evra”, kaže Višković za RTRS.

    Mandatar je najavio i da će od januara iduće godine doći do povećanja plata za budžetske korisnike koji primanja imaju manja od prosječnih koje trenutno iznose oko 1.200 KM.

    “U narednoj godini povećaćemo i penzije, boračka primanja i socijalna davanja za 13,5 odsto što je u visini trenutne inflacije, a u zavisnosti od priliva sredstava u budžet očekujemo i dodatna povećanja”, rekao je Višković.

  • Kojić zahtjeva promjene: Sud BiH i dalje je na kursu bošnjačke politike

    Kojić zahtjeva promjene: Sud BiH i dalje je na kursu bošnjačke politike

    Sud BiH i dalje je na kursu bošnjačke politike, kako ratne, tako i poratne, što se konačno mora promijeniti, izjavio je danas u Moskvi direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.
    “Svjedoci smo krajnje bezobraznog odnosa prema srpskim žrtvama i odsustva svake vrste empatije prema njihovim porodicama. Pravosuđe na nivou BiH, po svemu sudeći, ostalo je dosljedno preovladavajućem mišljenju u većem dijelu međunarodne javnosti o Srbima zločincima i Bošnjacima žrtvama, što se mora konačno promijeniti”, rekao je Srni Kojić koji učestvuje na konferenciji posvećenoj geopolitičkom aspektu savremenih problema međunarodne bezbjednosti.

    U suprotnom, upozorio je Kojić, od pomirenja i međusobnog uvažavanja naroda koji žive u BiH neće biti ništa, a pogotovo ako je recept za suživot ponašanje Suda BiH i njihovih mentora.

    “Bez obzira na dokaze, a posebno na svirepost njihovih egzekucija, posebno u vrijeme pada Vozuće, epilog je, očekivano, poražavajući! Komandant Glavnog štaba bošnjačke Armije BiH Rasim Delić dobio je svega tri godine zatvorske kazne u Hagu, dok se komandantu Trećeg korpusa Sakibu Mahmuljinu, proces odugovlačio i banalizovao, da bi, kao što smo, nažalost i očekivali, juče dobio još jedan neslavan ishod”, istakao je Kojić.

    Kojić je naveo da je učesnicima konferencije u Moskvi ukazao da je islamska vjerska zajednica bila od početka uključena u ostvarivanje političkih ciljeva muslimana u BiH, što se vidi još iz stavova iznesenih u “Islamskoj deklaraciji” Alije Izetbegovića o stvaranju muslimanske države u BiH, te o prožimanju državnog i vjerskog.

    “Pa samim tim, zašto ne reći, snosi i dio odgovornosti za zločine počinjene nad Srbima tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka”, dodao je Kojić.

    On je naveo i da je Mešihat islamske zajednice sa sjedištem u Sarajevu, u dramatičnom tonu, uputio apel svim imamima u kojem se muslimani pozivaju da izađu na referendum i glasaju za nezavisnu i suverenu BiH “kao svoju budućnost i budućnost svoje vjere”.

    “Kako bi pomogli ugroženoj braći i sestrama muslimanima u borbi za islam kao društveni poredak, u BiH februara 1992. godine dolaze mudžahedini, uz podršku i znanje najviših muslimanskih funkcionera. Riječ je o islamskim fundamentalistima, profesionalnim ratnicima i plaćenicima, ali i borcima za džihad”, naglasio je Kojić.

    Iranski mudžahedini, naveo je on, došli su među prvima, a slijedili su ih mudžahedini iz Saudijske Arabije, Palestine, Jordana, Jemena, Avganistana, Katara, a najviše vojnog iskustva i znanja imali su oni iz Egipta, Alžira, Maroka i Tunisa.

    Kojić je posebno istakao da je njih nešto više od stotinu dobilo državljanstvo još i prije proglašenja ratnog stanja u BiH.

    “Ta praksa se nastavila i nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dolazak mudžahedina nije mogao proći bez učešća Islamske zajednice, o čemu svjedoče snimci i fotografije. U Travniku, avgusta 1992. godine, pored zloglasnog komandanta mudžahedina Abu Adel Aziza, poznatijeg kao Barbarosa ili Riđobradi, stoji travnički muftija Nusret Abdibegović”, naglasio je Kojić.

    Prema njegovim riječima, mudžahedini su veoma brzo postali sastavni dio takozvane Armije BiH, a Odred “El mudžahedin” djelovao u sastavu Trećeg korpusa bošnjačke armije.

    “Osim što su se posebno iskazali u najsvirepijim mučenjima i ritualnim ubistvima Srba, ali i Hrvata, domaće muslimane podučavali su šerijatskim vještinama”, napomenuo je Kojić.

  • Dodik: Sjednica dvije vlade nakon formiranja nove Vlade Srpske

    Dodik: Sjednica dvije vlade nakon formiranja nove Vlade Srpske

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, rekoa je da su razgovarli o mnogim projektima i situaciji u BiH te da su dogovorili sjednicu dvije Vlade u Banjaluci.

    Zahvalio je Vučiću što on i Cvijanovićeva imaju prvi sastanak nakon izbora upravo s njim. Dodik je rekao da je upoznao Vučića da osjeća da međunarodni faktor dodatno pritiska i Srbiju i i Republiku Srpsku rješenjima koji oni želu da nametnu.

    “Već smo se dogovorili da se nakon fromiranja Vlade Srpske održe zajedničke sjednice Vlada Srpske i Srbije u Banjaluci i tamo ćemo imati operalizaciju svih dogovora koje smo imali. Opredjeljenej koje smo ovdje čuli je da se nastavi sardanja na projektima. Razumijemo da Srbija, kao garant Dejtonskog sporazuma stoji iza tog sppoazuma i ne okoliieva da podrži teritorijalni integritet BiH”, izajvio je Dodik.

    Dodik je rekao da stoje iza našeg naroda na Kosovu. Dodik je govorio i o putu BiH u Evropsku uniju te je rekao da Srpska spremna da da podršku na tom putu, ali nije spremna da da saglasnost za NATO.

    Govoreći o rastu cijena, Dodik je rekao da se stvari usložnjavaju i da to vrši pritisak i na donošenja procedura. Nagalsio je da je bitna podrška koju Republika Srpska dobija za opštine.

    “Ono što ćemo činiti dalje jeste da ćemo raditi na što većoj vrijedonosnoj integraciji Republike Srpske i Srbije, kroz obrazovanje, kulturu. Iduće godine formalizujemo oblik specijanlih veza, radimo ono što jedan narod treba da čini i radi, da se integrišemo u našim vrijednostima”, izjavio je Dodik.

    On je naglasio da u BiH postoji pat pozicija koja je veoma teško rješiva.

  • Cvijanović: Od strateškog interesa realizacija BUK Bijela

    Cvijanović: Od strateškog interesa realizacija BUK Bijela

    Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, rekla je da nju kao i Dodika na novim pozicijama na koje su izabarni očekuju veliki izazovi.

    “Željela bih da odnosi između dvije zemlje budu bolie, da li će se to desiti, ne zavisi samo od mene”. Navela je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da su razgovarali o važnim projektima koje su Srbija i Srpska započele.

    “Naravno da je od strateškog interesa realizacija BUK Bijela ali i Aerodrom Trebinje. Pozdravljam ideju za naše zajedničke aktivnosti. U periodu koji je pred nama treba riješiti mnoge dileme, trebaće nam mnogo napora i puna podrška”, rekla je predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

  • Dodik upoznao lidera Srbije sa stanjem u BiH

    Dodik upoznao lidera Srbije sa stanjem u BiH

    Predsjednik Repblike Srpske Milorad Dodik rekao je da međunarodni faktor vrši dodatni pritisak na Srpsku i Srbiju kako bi nametnuo svoje rješenje, te da je o tome upoznao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na današnjem sastanku u Beogradu.
    Dodik je rekao da je važno da Srbija, kao garant Dejtonskog sporazuma i njeno rkovodstvo, znaj da je Repblika Srpska ugrožena sa stanovišta svojih prava u BiH.

    On je dodao da Srpska stoji iza srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i prža im snažnu podršku.

    Dodik je rekao i da bi početkom decembra u Banjaluci trebalo da bude održana zajednička sjednica vlada Repblike Srpske i Srbije.

    CVIJANOVIĆ: DA ODNOSI SRBIJE I BiH BUDU BOLJI

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da bi željela da doprinese da odnosi između Srbije i BiH budu bolji.

    “Na ovim novim pozicijama očekuju nas veliki izazovi. Željela bih da sa aspekta pozicije koju sada obavljam mogu da doprinesem da odnosi između dvije zemlje budu bolji i da se bolje razumijemo. Da li će se tako nešto desiti, to zavisi i od drugih, a ne samo od mene”, rekla je Cvijanovićeva u obraćanju medijima.

    Ona je zahvalila Vučiću na prijemu i čestitkama njoj i predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i na tome što je odvojio vrijeme u ovako složenim okolnostima za razgovor o važnim pitanjima za bilateralne odnose, a posebno za razvoj projekata Srbije i Republike Srpske.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željka Cvijanović razgovarali su danas u Beogradu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Ovo je prva zvanična posjeta Dodika i Cvijanovićeve nakon stupanja na dužnosti.

  • Tužilaštvo BiH o slučaju “Mahmuljin”: Mi smo svoj posao odradili

    Tužilaštvo BiH o slučaju “Mahmuljin”: Mi smo svoj posao odradili

    Tužiteljstvo BiH uložilo je napore u procesuiranju i dokazivanju krivnje optuženog u predmetu “Mahumuljin”, koji je u postupku i pravomoćno osuđen, rekao je za “Nezavisne novine” Boris Grubešić, portparol Tužilaštva.

    Grubešić je to odgovorio na pitanje kakav je stav Tužilaštva u vezi sa činjenicom da Sakib Mahmuljin, nekadašnji komandant Trećeg korpusa Armije RBiH, koji je 28. aprila osuđen na osam godina robije, još uvijek nije u zatvoru.

    Podsjetimo, Mahmuljin, koji je pravosnažno osuđen zbog ratnih zločina nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića, trebao je juče da dođe u Sud BiH, te da potom bude upućen u zatvor, ali se nije pojavio.

  • Srbija i Srpska ulažu desetine miliona evra u memorijalni kompleks Donja Gradina-Jasenovac

    Srbija i Srpska ulažu desetine miliona evra u memorijalni kompleks Donja Gradina-Jasenovac

    Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je da će Srbija ukoliko bude u mogućnosti uvek pomagati Republici Srpskoj.

    “Danas smo razgovarali o našim obavezama i svemu što nas čeka u narednom periodu”, rekao je Vučić nakon sastanka sa Željkom Cvijanović, predsjedavajućom Predsjedništva BiH i Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske.

    On je rekao da je Dodika i Cvijanovićevu upoznao o situaciji na Kosovu i Metohiji te da će u naredne nedjelje biti formiran tim Srbije i Srpske koji će se baviti projektom izradnje memorijalnog kompleksa Donja Gradina-Jasenovac u koji će biti uloženo desetine miliona evra.

    Vučić je rekao da je predviđeno da Srbija u ovom projektu učestvuje sa 80 odsto finansijskih sredstava.

    Takođe, naglasio je da je razgovarano i o infrastrukturnim projektima te o nastavku pomoći Srbije opštinama u Republici Srpskoj, istovremeno zahvaljujući narodu Srpske što je uvijek uz Srbiju.

    Cvijanovićeva je nakon sastanka rekla da Srpsku očekuju veliki izazovi te da od drugih zavisi kakav će odnosi biti između Bosne i Hercegovine i Srbije.

    “Od strateškog interesa je da se ide u realizaciju gradnje hidroelektrane ‘Buk bijele’ ali i suštinski smo zainteresovani za aerodrom u Trebinju.

    U ovom periodu pred nama treba razriješiti mnoga dileme i probleme”, rekla je Cvijanovićeva.

    Dodik se zahvalio je Vučiću što on i Cvijanovićeva imaju prvi zvanični sastanak u Srbiji, naglašavajući da je Vučića upoznao sa činjenicom da međunarodni faktor dodatno pritiska i Srbiju i Republiku Srpsku.

    “Važno je da ostanemo u procesu informisanja o pozicijama koje su složene u Srbiji i Srpskoj. Dogovorili smo se da nakon formiranja nove Vlade Srpske budu održane zajednička sjednica Vlade Srbije i Republike Srpske”, rekao je Dodik.

    On je rekao da je važno da se nastavi saradnja na projektima te da Srpska razumije da Srbija stoji iza Dejtonskog mirovnog sporazuma i ne oklijeva da podrži teritorijalni integritet BiH, istovremeno navodeći da je Srpska ugrožena u BiH te da je Bosna i Hercegovina velika mora Republike Srpske.

    “Stojimo iza našeg naroda na Kosovu i spremni smo u kapacitetu koja Srpska ima da pomognemo. Srbija je u epicentru pritisaka međunarodnog faktora po raznim osnovima”, rekao je Dodik.

    On je rekao da je Srpska spremna da izrazi podršku evropskom putu BiH, ali nije spremna za NATO put i da nikakve odluke neće biti donijete u tom smjeru.

    “Stvari se usložnjavaju. Došlo je do snažnog porasta cijena i to čini pritisak na procedure i svega drugog”, rekao je Dodik govoreći o zajedničkim procesima.

    Dodik je rekao da će se Srpska i Srbija raditi na zajedničkim vrijednostnim stvarima od obrazovanja preko kulture i svega ostalog.

  • Optuženi u slučaju “Dženan Memić” oslobođeni krivice

    Optuženi u slučaju “Dženan Memić” oslobođeni krivice

    Zijad Mutap, Alisa Ramić, Hasan Dupovac, Josip Barić i Muamer Ožegović oslobođeni su danas optužbi u predmetu “Zijad Mutap i dr.” pred Sudom Bosne i Hercegovine.

    Optužnica ih je teretila za da su djelovali kao organizirana kriminalna grupa s ciljem prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život 8. februara 2016. godine, uslijed kojih povreda je preminuo.

    Tužilaštvo nije uspjelo dokazati da su optuženi prikrivanjem dokaza i počinitelja, fingiranjem dokaza, prikrivanjem činjenica koje su im poznate, poduzimali radnje s ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Dženan Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život.

    U ovom sudaskom procesu svjedočilo je 69 svjedoka i vještaka, od čeka 14 s mjerama zaštite.