Kategorija: Vijesti

Evropski centar za praćenje droga objavio je regionalni izvještaj o korištenju i distribuciji narkotika u Zapadnom Balkanu. Istaknuto je da region poprima sve značajniju ulogu u distribuciji droge ka Evropskoj uniji, a izdvojeni su i trendovi korištenja droga.

Region Zapadnog Balkana nalazi se na raskrsnici nekoliko glavnih ruta trgovine drogom, najčešće kanabisa, kokaina, heroina i sintetičkih droga. Izvještaj navodi kako su kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana postale ključni akteri i na tržištu droge u Evropskoj uniji.

Razlog za to je, između ostalog, geografski položaj Zapadnog Balkana, koji je pogotovo pogodan za heroin stoga preko ovog regiona ide poznata balkanska ruta za heroin. Loša unutrašnja pravna situacija, koja se pogotovo odnosi na korupciju, je također jedan od razloga što trgovina narkoticima “cvjeta” u regionu”.

Rute narkotika na Zapadnom Balkanu (Izvor: Evropski centar za praćenje droga)
Rute narkotika na Zapadnom Balkanu (Izvor: Evropski centar za praćenje droga)
Neke kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana usvojile su novi poslovni model direktnog uključivanja u proizvodnju kanabisa unutar EU. Zabilježeno je njihovo prisustvo u nizu zemalja EU, prvenstveno vezano za zatvorene proizvodne pogone. Obrasci uzgoja kanabisa u regiji se mijenjaju i diverzificiraju. U Albaniji se na otvorenom uzgaja značajno manje kanabisa nego u prošlosti, dok su mjesta uzgoja kanabisa velikih razmjera zabilježena u drugim dijelovima regije Zapadnog Balkana.

Trendovi na tržištu droga

Ukupna upotreba droga u regionu niža je nego u susjednoj Evropskoj uniji. Na osnovu dostupnih podataka utvrđeno je da se na Zapadnom Balkanu najviše koristi kanabis, a zatim kokain.

Ispitujući mlade u regionu Zapadnog Balkana, utvrđeno je da 54 posto njih u Albaniji koristi kanabis, a na Kosovu 34 posto. Manja stopa korištenja je u Srbiji (7 posto) i Crnoj Gori (9 posto). Kanabisovo ulje ili ekstrakt je bio najpopularniji u Sjevernoj Makedoniji (27 posto), dok je u drugim zemljama prijavljeno 10 posto ili manje korisnika ulja kanabisa.

Najjeftiniji kanabis se prodaje u Albaniji, a najskuplji u Srbiji. Otprilike 1,2 grama kanabisa u Albaniji se može kupiti za četiri eura, dok je 10 grama 30 eura. Veleprodajna cijena varira u zavisnosti od toga da li je kanabis proizveden unutra ili vani. Kilogram je otprilike 1.300 eura, dok je u Srbiji 2.300 eura.

Kada je riječ o kokainu, najviše mladih je ovu drogu probalo u Crnoj Gori, a ljetovališta u toj državi te ski centri poput Jahorine se u izvještaju pojavljuju kao glavni centri na Zapadnom Balkanu za konzumaciju kokaina.

Srednja maloprodajna cijena kokaina u regionu između 2018. i 2020. procijenjena je na oko 76 eura po gramu, a najniža cijena je bila u Bosni i Hercegovini (67 eura/g u prosjeku), dok je u Srbiji najviša cijena (86 eura/g).

U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, navodi se da se pola grama kokaina može kupiti za cijenu između 40 i 50 eura. Osim toga, u Crnoj Gori je moguće kupiti “lajnu” za oko pet do 10 eura. Najviše popularna jedinica koja se prodaje na Kosovu je 0,6 grama za oko 55 do 60 eura.

Balkanski kopneni put za heroin polazi od Afganistana preko Irana, Turske i zemalja Zapadnog Balkana i to je najkraći i najdirektniji način da heroin stigne u Evropu. On u regiju Zapadnog Balkana može ući i iz Bugarske preko Srbije ili Sjeverne Makedonije za dalji transport u Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, ali pošiljke mogu ući u region i iz Grčke. U BiH, heroin najčešće ulazi u Bijeljini, a izlazi u Cazinu.

Srednja maloprodajna cijena heroina u regionu između 2018 i 2020. prijavljena je kao 20 eura po gramu. Najnižu prosječnu cijenu ima Makedonija (16,5 eura), a Srbija najvišu (21,5 evra). Na Kosovu se heroin prodaje u malim količinama od 0,25 grama za pet eura. Slična maloprodaja praksa je primijećena u Srbiji gdje je 0,2 grama (“šut”) oko 7-8 eura.

Bosna i Hercegovina

Prema izvještaju, neke zemlje Zapadnog Balkana se posebno izdvajaju po broju kriminalnih aktera trgovine narkoticima među državnim zvaničnima, a riječ je o Bosni i Hercegovini i Srbiji. Također se ukazuje na to da se narko grupe koriste korupcijom kako bi uživali zaštitu od države.

Mišljenje stručnjaka u izvještaju opisuje da su upotrebu droga na društvenim mrežama glamurizovale poznate ličnosti povezujući je sa životnim stilom “bogatih”, a profili nekoliko poznatih kriminalaca na društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini su privukli više od pola miliona pratilaca.

Nedavno istraživanje nogometnog huliganizma na Zapadnom Balkanu je sugeriralo da neke grupe u Srbiji, a u manjoj mjeri i u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, imaju veze ili su se bavili distribucijom i prodajom droge.

Trenutna situacija na koju ukazuje niz izvora jeste da su kriminalne mreže iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije uključene u širok spektar kriminalnih aktivnosti, uključujući krađu automobila i druge luksuzne robe, dok su grupe iz Albanije stekle reputaciju po pljačkanju luksuzne imovine i automobila u Zapadnoj Evropi.

Postoji jedan utisak među stručnjacima, a to je da se upotreba i broj korisnika kokaina u posljednje vrijeme povećao među srednjom klasom, posebno u bogatijim urbanim područjima u Beogradu, Podgorici i Tirani i u odmaralištima u regiji poput onih na jadranskoj obali ili ski odmaralištima poput Jahorine u Bosni i Hercegovini.

Zapljene amfetamina su u prethodnoj godini provođene uglavnom u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbije. Od svih zemalja u regionu, Srbija je prijavila najviše zaplijena MDMA između 2017. i 2020. godine, zatim Bosna i Hercegovina.

Zbog pojačanog priliva migranata u zemlje EU moglo bi ponovo doći do odgađanja otvaranja mosta na Savi kod Gradiške, koji bi povezao Banjaluku s auto-putem Zagreb – Beograd.

Iako problem s migrantima ne može direktno uticati na dinamiku radova na infrastrukturi oko mosta, moguće odgađanje prijema Hrvatske u Šengen zbog pitanja migranata bi moglo dovesti do odgađanja izgradnje graničnog prelaza na hrvatskoj strani, bez čega nema puštanja mosta u saobraćaj. Granični prelaz na bh. strani je u potpunosti završen, a dio se već koristi za teretni saobraćaj koji se onda dalje preusmjerava na stari prelaz u centru Gradiške.

Naime, “Nezavisne” su prije nekoliko mjeseci, pozivajući se na izvor iz EU, pisale da EU, koja finansira većinu radova s hrvatske strane i odgovorna je za šengensku politiku EU, smatra da granični prelaz s hrvatske strane treba početi graditi tek kada se novi šengenski sistem u Hrvatskoj “uhoda”.

U tom trenutku nije bilo naznaka da bi bilo ko mogao dovesti u pitanje datum ulaska Hrvatske u šengensku zonu, a to je početak januara naredne godine.

Sada je nekoliko zemalja EU, uključujući i Austriju, iskazalo nezadovoljstvo činjenicom da sa zapadnog Balkana ilegalni migranti ulaze u EU gotovo bez ikakve kontrole i smatraju da bi se prvo trebalo riješiti pitanje zaštite granice EU, pa tek onda širiti Šengen. Kako nam je rečeno, problem nije toliko Hrvatska koliko Bugarska i Rumunija, međutim ovo pitanje se na nivou EU tretira kao paket.

Sve ovo može ponovo dovesti do odgađanja otvaranja mosta na Savi, čije je planiranje počelo još 2004. godine, a izgrađen je tek ove, s tim da će za izgradnju saobraćajnice koja će most povezati s hrvatskim auto-putem, a koju gradi laktaška firma “Integral inženjering”, biti potrebno još otprilike godinu dana.

Kao što nam je naš izvor iz EU objasnio, izgradnja prelaza bi bila završena na vrijeme ako bi Hrvatska ušla u Šengen u januaru. Ako, pak, Hrvatska ne uđe u Šengen kako je planirano, onda je pitanje da li će izgradnja graničnog prelaza početi.

Vojin Mitrović, ministar komunikacije i transporta BiH, za “Nezavisne” kaže da nema zvanične informacije u vezi s vezanjem pitanja Šengena za granični prelaz.

“Da li će izgradnja biti odložena i koji su stvarni razlozi za to – ja zaista ne znam, a može se očekivati da dok se ne izgradi ova dionica da će biti izgrađen i granični prelaz”, rekao je Mitrović. Prema njegovim informacijama, Hrvatska radi na projektovanju prelaza, ali se još ne zna kada će biti raspisan tender.

“U ovom trenutku možemo sa sigurnošću reći da je ugovor s ‘Integralom’ potpisan za ovu prvu dionicu brze ceste od mosta prema koridoru X u dužini od pet km, i to se radi i trebalo bi da bude završeno do kraja sljedeće godine”, rekao je on. Što se tiče samog mosta, podsjetio je da je on završen i ističe da bi ovih dana trebalo da stigne i upotrebna dozvola.

U Sektoru za izgradnju i održavanje graničnih prelaza Ministarstva finansija Hrvatske za “Nezavisne” nisu direktno odgovorili na pitanje ima li granični prelaz veze s ulaskom te zemlje u Šengen, ali tvrde da odgađanja nema.

“Izgradnja novog graničnog prelaza u koridoru brze ceste Okučani – granica BiH vodi se u skladu s definisanom planiranom dinamikom bez bilo kakvih odgađanja”, naglasili su oni.

Slobodan Stanarević, v.d. direktora “Autoputeva RS”, za “Nezavisne” kaže da je to preduzeće zadovoljno činjenicom da je most konačno izgrađen.

“Nadamo se da će Hrvatska u predviđenim rokovima izgraditi pristupnu saobraćajnicu, kao i granični prelaz, kako bi most što prije bio u funkciji i čime bi se umnogome skratilo putovanje do evropskih destinacija”, rekao je on.

Podsjećanja radi, EU je za izgradnju polovine mosta na bh. strani donirala 6,3 miliona maraka, dok je skoro u cijelosti finansirala sve radove na hrvatskoj strani.

Apelaciono vijeće Suda BiH odbilo je žalbu Srđana Rankića na odluku Centralne izborne komisije /CIK/ BiH o njegovom opozivu sa funkcije načelnika opštine Bratunac, nezvanično saznaje Srna.
S obzirom da se žalba Apelacionom vijeću može podnijeti posredstvom CIK-a, Srni je ranije potvrđeno da je Rankić podnio žalbu.

Skupština opštine Bratunac donijela odluku 7. jula o pokretanju postupka za opoziv Rankića na osnovu inicijative grupe od 16 odbornika.

Predstavnici Koalicije za opoziv koju čine bratunački odbori SNSD-a, Ujedinjene Srpske, DNS-a, SDS-a i SPS-a ranije su organizovali i mirno okupljanje ispred prostorija CIK-a BiH i izrazili nezadovoljstvo, jer je prošlo dva mjeseca da CIK nije oduzeo mandat opozvanom načelniku Rankiću.

CIK je 4. novembra jednoglasno prihvatio odluku o opozivu Rankića, uz konstataciju da je postupak opoziva sproveden u skladu sa zakonom i da njegov mandat prestaje danom pravosnažnosti ove odluke.

Banjalučanin Milan Macura kojem se prvom u Republici Srpskoj sudilo zbog terorizma pravosnažno je oslobođen optužbi u Vrhovnom sudu Republike Srpske.
To je potvrdila Jelena Despotović, sekretar ovog suda.

“Vijeće je odbilo žalbu Republičkog tužilaštva kao neosnovanu te je potvrđena oslobađajuća presuda banjalučkog Okružnog suda”, rekla je Despotovićeva za “Nezavisne novine“.

Macura je na društvenoj mreži “Instagram” napisao da će na sebe staviti veću količinu eksploziva “C4” i doći na mjesto manifestacije “Zimzograd” u centru Banjaluke i raznijeti se.

Zbog toga je on zvanično bio i prvi optuženi za terorizam u Republici Srpskoj.

Macura je prvo bio osuđen na uslovnu kaznu od godine zatvora, ali je presudu ukinuo Vrhovni sud RS i predmet je vraćen Okružnom sudu Banjaluka koji ga je u novom postupku i oslobodio optužbi usljed nedostatka dokaza.

Prema navodima optužnice od koje je sada oslobođen, Macura je veličajući sebe kao heroja prijetio terorizmom s ciljem ozbiljnog zastrašivanja građana i narušavanja i uništavanja osnovnih ustavnih, političkih, ekonomskih i društvenih struktura Srpske.

U objavi je između ostalog napisao da bez problema na sebe može da natovari 150 kilograma “C4” eksploziva, a bez da iko posumnja.

“Oslobodiću vas pogani, smrdljivih kobasica, razrijeđenog piva, vina i rakije, primitivizma, droljetina i svih ostalih pi…..Volio bih da se ova moja molba shvati jako ozbiljno. Cijenim da bi sve dobrotvorne organizacije na ovim prostorima koje se bave uvozom C4 eksploziva, nafte bombi, minobacača, kalašnjikova, nije da ih nema, imali korist od sljedećeg: Odgovorno tvrdim da sam prvoklasni materijal za samoubicu i voljan sam da to pokažem na primjeru Zimzograda”, napisao je Macura.