VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Predsjednik Narodne skupštine ugostio studente Pravnog fakulteta iz Kosovske Mitrovice i Banjaluke

    Predsjednik Narodne skupštine ugostio studente Pravnog fakulteta iz Kosovske Mitrovice i Banjaluke

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić bio je danas domaćin studentima saveza Pravnog fakulteta iz Banjaluke i Studentskog parlamenta Pravnog fakulteta u Prištini – sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, koji su u sklopu zajedničkog projekta „Upoznaj Srpsku, upoznaj svoje“, posjetili Narodnu skupštinu.

    Predsjednik Stevandić je upoznao studente sa kratkim istorijatom Narodne skupštine i njenim nadležnostima.

    Mihajlo Stoisavljević, student prodekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici izrazio je zadovoljstvo što je ponovno pokrenut projekat “Upoznaj Srpsku, upoznaj svoje“, koji je zbog pandemije virusa korovan bio privremeno obustavljen.

    Mihajlo Stoisavljević, student prodekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici izrazio je zadovoljstvo što je ponovno pokrenut projekat “Upoznaj Srpsku, upoznaj svoje“, koji je zbog pandemije virusa korovan bio privremeno obustavljen.

    „Nadam se da će i ova posjeta pokazati da granice između nas ne postoje. Mi smo prešli stotine kilometara, a opet se nalazimo među svojim narodom i svojom kulturom“, rekao je Stoisavljević i izrazio nadu da će studenti Pravnog fakulteta iz Banjaluke uskoro doći njima u posjetu.

    Rastko Vučić, predsjednik Studentskog saveza Pravnog fakulteta u Banjaluci rekao je da je projekat „Upoznaj Srpsku, upoznaj sebe“ pokazatelj da Republika Srpska i Srbija ne sarađuju samo na najvišim nivoima vlasti.

    „Ono što je činjenica je da ovaj projekat zbližava studente iz Republike Srpske i Srbije, a upravo se studenti iz Republike Srpske i Kosovske Mitrovice najbolje razumiju po određenim pitanjima kada je riječ o životu srpskog naroda“, rekao je Vučić.

    U izjavi medijima, nakon druženja sa studentima, predsjednik Narodne skupštine rekao je da je studentima, nakon što ih je upoznao sa konstitutivnim aktima Republike Srpske, poklonio kopije tih dokumenata kako bi se bolje upoznali sa njima u slučaju da oni jednog dana budu donosili neke nove konstitutivne akte u Republici Srpskoj ili Srbiji.

    „Čast je i zadovoljstvo ugostiti i Rastka i Mihajla, i sve ove studenta, a njihov stisak ruke jasan je pokazatelj da smo jedan narod koji se raduje i tuguje za istim stvarima“, rekao je Stevandić.

  • Dodik čestitao 31 godinu od donošenja Ustava Srpske

    Dodik čestitao 31 godinu od donošenja Ustava Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik čestitao je svim građanima Republike Srpske 31 godinu od donošenja prvog Ustava Srpske, ističući da danas treba svi da budu ponosni na sve one koji su stvarali Republiku i one koji su je razvijali.

    Ustav Republike Srpske nastao je u veoma složeno i teško vrijeme po srpski narod. I sam sam, kao poslanik, bio svjedok opasnosti koja prijeti Srbima raspadom bivše Jugoslavije i znam borbu koju smo prošli u stvaranju tadašnje Srpske Republike BiH, izjavio je Dodik.

    Tadašnje rukovodstvo Srpske Republike BiH, istakao je on, jasno je znalo da je neophodno donijeti demokratski Ustav kako bi zaštitili svoj narod i ognjišta.

    – To smo i uradili 28. februara 1992. godine, mjesec i nešto više od formiranja Republike Srpske 9. januara – podsjetio je Dodik, naglasivši da mu je veliko zadovoljstvo i čast što je u parlamentu učestvovao u donošenju tog najvažnijeg akta.

    Prema njegovim riječima, odluke o osnivanju Republike Srpske i Ustava bile su samo odgovor na napade i ubistva srpskog naroda i njihovu majorizaciju u tadašnjoj bivšoj jugoslovenskoj republici BiH, te da je tadašnje rukovodstvo bilo prisiljeno da zaštiti svoj narod od novih pogroma.

    Dodik je naglasio da je obaveza današnjih i budućih generacija da čuvaju i grade Republiku Srpsku i da ne uzgube snagu, volju, svijest i uvjerenje da bez naše Republike nema ni srpskog naroda.

    – Republika Srpska i njene institucije su simbol našeg opstanka, garant naše bezbjednosti, razvoja i prosperiteta. Zato i jeste naš najvažniji zadatak da čuvamo Republiku Srpsku i ustavni poredak, njegujemo vrijednosti na kojima Srpska počiva i razvijamo je kao moderno demokratsko društvo u kojem se poštuju prava i slobode svakog pojedinca – istakao je Dodik.

    Čestitajući Republici Srpskoj i njenim građanima 31 godinu od donošenja Ustava, Dodik je poručio da će aktulena vlast zajedno sa svojim narodom nastaviti da gradi bolju, razvijeniju, napredniju i prosperitetniju Srpsku.

  • Višković: Donošenje prvog Ustava Republike Srpske veliki datum u istoriji srpskog naroda

    Višković: Donošenje prvog Ustava Republike Srpske veliki datum u istoriji srpskog naroda

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Viškovića izjavio je da je donošenje prvog Ustava Republike Srpske veliki datum u istoriji srpskog naroda na ovim prostorima i dokaz da su ljudi koji su tada bili na čelu institucija Srpske imali namjeru da Republika Srpska funkcioniše u jednom demokratski uređenom društvu.

    Premijer Višković istakao je da danas s ponosom možemo reći da je Republika Srpska samo nešto više od mjesec dana od svog rođenja, 9. januara 1992. godine, dobila i svoj ustav kao najviši pravni akt za njeno funkcionisanje.

    • Treba istaći i to da su Republika Srpska i njeno ustavno i političko uređenje međunarodno verifikovani Dejtonskim mirovnim sporazumom i to je ono što mi želimo da potenciramo i da poručimo da ćemo se uvijek držati izvornog Dejtonskog sporazuma i tražiti njegovo poštivanje – rekao je Višković, dodavši da su svih proteklih godina prisutni nasrtaji na izvorni Dejtonski sporazum i pokušaji njegove revizije.

    Predsjednik Vlade Radovan Višković istakao je da Ustav Republike Srpske omogućava primjenu vladavine zakona i slobodu i sva prava svim njenim građanima.

    • Vlada Republike Srpske i dalje će ostati na principima poštovanja ustavnih načela i pravnog položaja Republike Srpske u okviru dejtonske BiH. I dalje ćemo se boriti za ustavnost, ne samo na prostoru Republike Srpske, nego i za ustavnost u okviru BiH. Mi iz Republike Srpske nikada nećemo imati bilo šta protiv svih ustavnih nadležnosti BiH, a sve mimo toga može biti samo stvar dogovora i konsenzusa tri naroda i svih ostalih koji žive u BiH. Ostala nametanja i pritiske da se bilo šta u BiH uradi mimo ustava i na štetu Republike Srpske, vlast u Republici Srpskoj neće dozvoliti – rekao je Višković.
  • Plavšić: Vrijeme pokazalo koliko smo bili u pravu – Srpska očuvala narod

    Plavšić: Vrijeme pokazalo koliko smo bili u pravu – Srpska očuvala narod

    Bivši predsjednik Republike Srpske Biljana Plavšić poručila je da je protokom vremena postalo očigledno koliko je stvaranje Republike Srpske bilo važno za očuvanje srpskog naroda i čestitala 31 godinu od donošenja prvog Ustava Srpske.

    Neka je sa srećom mojoj Republici! Kako vrijeme odmiče pokazuje se koliko smo u ono vrijeme kad smo stvarali Republiku Srpsku imali pravo – rekla je Plavšićeva Srni povodom 31 godine od donošnjenja Ustava Srpske.

    Ona je ukazala da je pitanje kako bi srpski narod opstao u BiH da se nije organizovao i odbranio na svojoj teritoriji.

    • Јa sam srećna da je, nešto za šta sam se zdušno zalagala, uspjelo i da traje toliko. I neka samo traje! – poručila je Plavšićeva.

    Skupština srpskog naroda BiH donijela je Ustav 28. februara 1992. godine koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju, i koji je garantovao punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.

    Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba i jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH, a nakon referenduma koji je održan 1. marta i na kojem nisu učestvovali Srbi.

  • Linta apeluje da Zagreb zaustavi prodaju otete srpske zemlje

    Linta apeluje da Zagreb zaustavi prodaju otete srpske zemlje

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta pozvao je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije da uputi pismo zvaničnom Zagrebu i da traži da se zaustavi prodaja nepravedno otete zemlje prognanim Srbima sa područja Benkovca.

    Povodom objave prijedloga programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Hrvatske za područje grada Benkovca koji su Srbi uživali i koristili dugo godina prije rata, Linta je poručio da je potpuno jasno da grad Benkovac na ovaj način oteto poljoprivredno zemljište Srbima namjerava da proda drugim licima i na taj način cementira etničko čišćenje srpskog naroda.

    – Navedeno poljoprivredno zemljište se u zemljišnim knjigama vodilo kao opštenarodna imovina, ali su katastarski vlasnici bili Srbi – pojasnio je Linta, saopšteno je iz Saveza Srba iz regiona.

    On je ukazao da u Hrvatskoj više od 25 godina traje proces otimanja srpskog zemljišta, i to pod licemjernom parolom “sređivanja zemljišnih knjiga”.

    – Republika Hrvatska se od 1997. godine, nakon donošenja antisrpskog Zakona o vlasništvu, uknjižila kao vlasnik na više od 800.000 katastarskih čestica čiji su posjednici, odnosno katastarski vlasnici do 1995. godine bili prognani Srbi i namjerava da se uknjiži i na preostalih 700.000 katastarskih čestica čiji su posjednici, odnosno katastarski vlasnici, takođe, prognani Srbi – rekao je Linta.

    Povodom objave prijedloga programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Hrvatske za područje grada Benkovca koji su Srbi uživali i koristili dugo godina prije rata, Linta je poručio da je potpuno jasno da grad Benkovac na ovaj način oteto poljoprivredno zemljište Srbima namjerava da proda drugim licima i na taj način cementira etničko čišćenje srpskog naroda.

    – Navedeno poljoprivredno zemljište se u zemljišnim knjigama vodilo kao opštenarodna imovina, ali su katastarski vlasnici bili Srbi – pojasnio je Linta, saopšteno je iz Saveza Srba iz regiona.

    On je ukazao da u Hrvatskoj više od 25 godina traje proces otimanja srpskog zemljišta, i to pod licemjernom parolom “sređivanja zemljišnih knjiga”.

    – Republika Hrvatska se od 1997. godine, nakon donošenja antisrpskog Zakona o vlasništvu, uknjižila kao vlasnik na više od 800.000 katastarskih čestica čiji su posjednici, odnosno katastarski vlasnici do 1995. godine bili prognani Srbi i namjerava da se uknjiži i na preostalih 700.000 katastarskih čestica čiji su posjednici, odnosno katastarski vlasnici, takođe, prognani Srbi – rekao je Linta.

    On je dodao da su, nakon što se država Hrvatska uknjižila kao vlasnik otete srpske zemlje opštinske i gradske vlasti dobile nalog da je prodaju drugim licima.

    Linta je naveo da se Srbi lažno optužuju da su krivi za svoje sadašnje stanje jer nisu sredili vlasničke papire dok ni u samom Zagrebu u proteklih više decenija nije sprovedeno knjiženje vlasništva.

    – Postoje mnogi slučajevi da su fizička lica otkupila stanove u Zagrebu, a posjeduju samo kupoprodajne ugovore jer je u zemljišnim knjigama na mjestu njihove zgrade ucrtana livada. Kakve bi reakcije bile kada bi se na stanove tih ljudi uknjižila država kao vlasnik? Apsolutno je jasno da bi izbio javni skandal – rekao je Linta.

    Eparhija dalmatinska je informisala javnost da je grad Benkovac objavio prijedlog programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Hrvatske za područje tog grada kojim se pokušava oduzeti imovima svima koji su je koristili, a vodila se kao opštenarodna imovina, te će ona biti data ili prodata drugima.

    Objava programa završava se u srijedu, 1. marta, do kada je moguće i uložiti prigovor na izloženi program na propisanom formularu.

    Svi Srbi mogu dobiti sve potrebne informacije o predloženom programu i svu pomoć u ulaganju prigovora od pravnika Srpskog narodnog vijeća, 27. i 28. i 1. marta od 9.00 do 16.00 časova u prostorijama Crkvene opštine u Benkovcu.

  • Novitović: Lice te djevojčice nikad nećemo zaboraviti

    Novitović: Lice te djevojčice nikad nećemo zaboraviti

    Kad smo bili u zemljotresom razorenim područjima Turske držao nas je taj timski duh, privrženost Republici Srpskoj, osjećaj patriotizma, kaže Milan Novitović, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite Srpske.

    Iako smo bili 2.500 kilometara daleko od kuće, svi naši spasioci dali su maksimum i pokazali da je Srpska s ovim timom spremna da pruži pomoć gdje god se ukaže potreba. Najvažnije je da su se svi momci živi i zdravi vratili i da je, vjerovatno, ovaj tim okosnica buduće cijele specijalizovane jedinice i sistema zaštite i spasavanja u Republici Srpskoj, navodi Novitović.

    Prošlo je, kaže, dovoljno vremena od povratka iz Turske da se slegnu utisci i analiziraju postupci svakog pojedinca, rad i učinak tima, ali i dovoljno da prođu zajedno kroz naučene lekcije i vide šta treba doraditi i na koji način treba razmišljati kada su katastrofe u pitanju.

    – Svaka naredna katastrofa, bilo da je poplava, požar biće većih razmjera s većim posljedicama i jednostavno moramo i mi i građani da se pripremimo, ali znamo da ćemo imati kvalitetan prvi odgovor na prirodne katastrofe, a svjesni smo i da imamo mnogo prijatelja u okruženju i svijetu da bi kroz sve to prošli. Imali smo srećnu okolnost da 12. februara ispod ruševina pronađemo živu djevojčicu koja je svim članovima tima dala dodatnu snagu i energiju za dalje – priča Novitović.

    Šta je Vama, kao čovjeku, pa i prvom među jednakima u spasilačkoj misiji iz Srpske bilo najteže?

    • Prvi prizor bio je svima šok. Gotovo 1.000 srušenih zgrada. Kada radite vježbe, radite da su objekti djelimično srušeni, da ima opcija ulaska u njih, pružanja pomoći preživjelima. U Turskoj smo imali ruševine zgrada koje imaju osam spratova, a iznad zemlje složenih svega sedam, osam ploča. Cijeli sprat se pretvarao u 50 centimetara prostora između dvije ploče. Stravične su sve te scene. Uz to, veoma mnogo ljudi je na ruševinama iščekivao da spasioci i sve službe izvuku smrtno stradala lica, a do posljednjeg je postojalo ono zrno nade da će biti i preživjelih. Cijeli grad je pretvoren u kolektivni centar. Njihove porodice su mnogočlane, a imate jednog ili dva preživjela koji se spletom nekih okolnosti nisu našli u zgradi pa gledate i te scene u kojima oni iščekuju vijesti o svojim najmilijima. Ali u cijeloj toj patnji, imate dostojanstvo turskog naroda koji u trenucima, kada počnu akcije spasavanja, stvara muk, tišinu i čekanje da li će se pojaviti zvuk iz ruševine – ističe Novitović.

    I Vi ste pomenuli, ali i ostali članovi tima, da će do kraja života upravo pamtiti lice i ime spasene djevojčice?

    • Spasioci su prvo izvukli tijelo njenog srodnika, a kad se čuo njen glas, javila se nada. Prokopan je tunel. Interesantno je da je živjela na drugom spratu, a mi smo kopali četiri metra ispod zemlje i onda možete da zamislite silinu udara. Mnogo pripadnika turskog AFAD-a i mašina je tad radilo. Sreća pa je i ona bila komunikativna te je mogla svojim glasom da navodi spasioce ka sebi. Prvi prizor nje ostaje zauvijek. Spasili smo je i taj 12. februar ostaće urezan u životima svih spasilaca – kazao je Novitović.

    Ona se zove Irmak Bajrak. Pojedini spasioci žale što nisu uspjeli da je vide još jednom dok su bili u Turskoj jer je premještena u drugu bolnicu. Da li ste u kontaktu s nekim od njenih bližnjih?

    • Prva dva dana je bila u Kahramanmarašu na intenzivnoj njezi gdje je zabranjen ulazak. Da smo se pojavili u bolnici i tada kao spasioci svi bi nam izašli u susret, ali ostalo je da se nadamo jer smo željeli da nastavimo normalno da radimo na terenu. Poslije nekoliko dana smo rekli da bi bilo dobro da smo je vidjeli, uzeli neke podatke, uspostavili kontakt. Međutim, ona je trećeg dana transportovana u bolnicu u Istanbul. Preko Ambasade BiH u Ankari pokušaćemo da stupimo u kontakt s njom. Predsjednik Srpske je ponudio da se zdravstvena briga o njoj nastavi u Srpskoj i da se sva djeca u čitavoj toj regiji Kahramanmaraš koja su povrijeđena transportuju ovamo. To će predsjednik Srpske nastaviti da nudi u razgovorima s turskim vrhom. Nije jednostavno poslati 30 ljudi 2.500 kilometara daleko. Ta briga za nas nam je mnogo značila, kad nazovu predsjednik Republike ili predsednik Vlade pa pitaju i kako je Tora – naveo je v.d. direktora RUCZ.

    Junak misije je svakako pas tragač Tora, pohvaljen od mnogih?

    • Tora je bila ravnopravni član tima i nije radila samo za nas. Onog trenutka kada je markirala nešto što smo mi radili, ostali bi pitali može li da pregleda i njihov dio radnog zadatka. Sarađivali smo i bili ispoštovani od AFAD-a preko svih drugih kolega na terenu i naroda koji nam je zahvaljivao, kao i drugim timovima – izjavio je Novitović.

    Spasilačka misija u Turskoj je, osim izazova, bila i svojevrsni ispit spremnosti naših pripadnika CZ u vanrednim situacijama? Da li je i to pokazatelj da Srpska, u slučaju prirodnih katastrofa, može za veoma kratko vrijeme formirati iskusan i dobar tim?

    • U priču osposobljavanja tima za spasavanje iz ruševina ušli smo ozbiljno prije tri godine. Prema standardima postoje tri vrste timova – laki, srednji i teški. Turska je tražila srednje i teške timove, a imajući u vidu distancu od 2.500 kilometara rekli smo da imamo na raspolaganju laki tim, ali to uključuje četiri kamiona, osam kontejnera, po šest kombija i džipova. Iz Banjaluke do Kahramanmaraša bi putovali tri do četiri dana. I tačno je da smo pitali kolege iz Turske da li prihvataju nestandardni način pomoći da mi prvo uputimo ljude da rade s tamošnjim timovima, a da će oprema kasnije stići. To je prihvaćeno tako. Da li sve ovo treba da uliva sigurnost građanima Srpske? Da, to garantuje da ćemo imati adekvatan prvi odgovor, ali i da ćemo imati dovoljan broj prijatelja i u okruženju, i šire koji će, u slučaju potrebe i ako sami ne budemo mogli da odgovorimo, doći u Republiku Srpsku. Uvijek sam govorio da ne postoji nijedna država dovoljno razvijena koja u ovakvim ili čak i ne daj bože gorim situacijama može samostalno da odgovori. Ali i traženje i prihvatanje međunarodne pomoći je organizovan proces i nije stihijski i Republička uprava civilne zaštite ima kapacitet da sa svojim jedinicama organizuje prvi odgovor, a da kvalitetno prihvati pomoć koja nam bude ponuđena – dodaje Novitović.

    Pokazalo se i da su spasioci, uz to što su sposobni i hrabri, i humani jer su spremni da se odreknu dijela prihoda u korist stanovništva Turske i Sirije? Da li je tu riječ o redovnim dnevnicama ili onih 5.000 KM nagrade?

    • Još u Turskoj smo razgovarali o tome kada nismo uspjeli da ostvarimo kontakt s djevojčicom. Tada nije bilo ni govora o nagradi koju je dodijelio predsjednik Republike. Srce sve i jednog spasioca je bilo puno kada je ona spasena, a pričali smo kako da se finansijski organizujemo i da dio dnevnica, jer tada nije bilo pojma o nagradi, odvojimo, pronađemo dijete i da bude naš gost u Srpskoj. Novac je za nju, a ako je tačno da je izgubila sve iz uže porodice, biće joj veoma teško. Mi želimo i pomoći ćemo joj koliko god budemo mogli, kroz neki svojevrsni fond, jer će i interes javnosti za žrtve biti sve manji. O svemu tome ćemo detaljnije kada stupimo u kontakt s njom i vidimo šta su njeni prioriteti. Nikada je nećemo zaboraviti i nikada je nećemo ostaviti bez naše brige – rekaoje Novitović.

    Kakvi su planovi Republičke uprave civilne zaštite kada je riječ o modernizaciji opreme i obukama specijalizovanih jedinica?

    • Uspjeli smo da analiziramo stanje i utvrdimo prioritete. Trebaju nam tri laka tima – po jedan u Banjaluci, Bijeljini i Istočnom Sarajevu. Moraćemo da tražimo partnere i među vatrogasnim jedinicama i pripadnicima gorskih službi spasavanja. Pričamo s kolegama iz Hrvatske koji su već sprovodili obuke spasavanja iz ruševina. Oni su u Turskoj bili u punom kapacitetu i školski su primjer kako se izlazi i radi na terenu – poručio je Milan Novitović.
  • Dodik smatra da svi oni koji imaju veze sa prodajom diploma treba da budu sankcionisani

    Dodik smatra da svi oni koji imaju veze sa prodajom diploma treba da budu sankcionisani

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se dijelom slaže sa stavovima koje je iznio (privrednik) Marinko Umičević u vezi s problemom lažnih diploma, ali da se ne slaže s lociranjem krivaca u Vladi Republike Srpske i pojedinih ministara, pa ni Antona Kasipovića.

    Slažem se da svi oni koji su učestvovali u prodaji diploma moraju biti najoštrije sankcionisani, te da ustanovama u kojima je to bila praksa treba da budu oduzete licence za dalji rad. U tom smislu podržavam rad svih nadležnih institucija da ovu pojavu istraže do kraja i kazne sve odgovorne napisao je Dodik na “Tviteru”.

    Dodik ističe da je potrebno ispitati i utvrditi valjanost diploma koje dolaze iz ovih privatnih fakulteta na osnovu kojih su pojedini zaposleni u institucijama vlasti, kao i da se detaljno ispitaju i diplome iz Travnika i Širokog Brijega na osnovu kojih su se pojedinci zapošljavali u njima.

    – Međutim, treba redefinisati čitav sistem visokog obrazovanja koji je na ovaj način uspostavljen po Bolonjskom procesu. On je modeliran po zahtjevima iz Evropske unije kao dio reformi koje su tražili da budu sprovodene i po ustaljenom pravilu bili smo uslovljeni da bismo dobili određena sredstva iz evropskih fondova – naveo je Dodik.

    On smatra da treba ući u proces provjere i novog licenciranja svih privatnih fakulteta u vezi sa kojima sa pravom postoji negativan stav javnosti.

    – Ovo je suštinski važno pitanje za Republiku Srpsku i moramo ući u taj proces. U vezi sa tim je Umičević u pravu – dodao je Dodik.

    Tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” Banjaluka i ugledni privrednik Marinko Umičević ocijenio je danas da je reakcija nadležnih institucija u slučaju privatnih fakulteta koji su izdavali lažne diplome izuzetno “mlaka”, te pozvao da se ovaj slučaj ispita do kraja i izreknu rigorozne sankcije.

    Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH su protekle sedmice u okviru akcije “Klaster”, koja je usmjerena na suzbijanje organizovanog kriminala i sistemske korupcije, uhapsili 11 lica povezanih sa nezakonitim izdavanjem i nedozvoljenom trgovinom fakultetskim diplomama na području BiH.

  • Protest novinara ispred Policijske uprave Banjaluka, glasna podrška kolegi Morači

    Protest novinara ispred Policijske uprave Banjaluka, glasna podrška kolegi Morači

    Veliki broj novinara okupio se na Trgu Krajine u znak protesta zbog postupanja policije i tužilaštva prema našem kolegi Nikoli Morači, novinaru “EuroBlica” i portala Srpskainfo.

    Novinari su došli i pred Policijsku upravu Banjaluka. Na ulazu su se nalazila dva policajca koja su posmatrala okupljene.

    Novinari su u u znak podrške kolegi ispred PU Banjaluka podigli telefone, na kojima se nalazila fotografija kolege Morače sa porukom “Vratite telefon”.

    – Od kada postoji novinarstvo čuvanje izvora bila je prva lekcija koju smo savladali pri ulasku u redakciju. Ukoliko ovim pritiskom žele da nam onemoguće da imamo vlastite izvore, onda će se novinarstvo svesti na prekucavanje saopštenja, a ova profesija obesmisliti. Pitam se da li je sljedeći korak da njima šaljemo tekstove na autorizaciju – kaže novinar Nezavisnih novina i Nikolin dugogodišnji kolega Dragan Sladojević.

    Novinar Nikola Morača je juče saslušan u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo povreda tajnosti postupka, a u vezi teksta koji je objavio o slučaju silovanja 18-godišnjakinje, koje je nedavno prijavljeno u Banjaluci za koje je osumnjičen M.K. (19) iz Banjaluke. Status osumnjičenog Morača je dobio tek nakon što je odbio status svjedoka, kao i otkrivanje izvora informacija. Morači je policija oduzela mobilni telefon.

    Na informativni razgovor privedeni su i glavni urednik Siniša Trkulja i direktor razvoja i izvršni urednik za onlajn Boris Lakić, koji su takođe osumnjičeni.

  • Direktor Centra za ljudska prava: Novinar nije dužan saopštiti izvor informacije

    Direktor Centra za ljudska prava: Novinar nije dužan saopštiti izvor informacije

    Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske propisuje da se ne može saslušati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja profesionalne tajne, a to je između ostalih i novinar u svrhu zaštite izvora informacija.

    Zakon o zaštiti od klevete Republike Srpske navodi da novinar, kao i svako drugo fizičko lice koje je redovno ili profesionalno uključeno u novinarski posao traženja, primanja ili saopštavanja informacija javnosti, koju je dobio informaciju od povjerljivog izvora nije dužan saopštiti izvor informacije.

    “Ovo pravo uključuje pravo da ne otkrije bilo koji dokumenat koji bi mogao da razotkrije identitet izvora, naročito uključujući: usmene, pisane, audio, vizuelne ili elektronske materijale. Ni pod kakvim okolnostima pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora nije ograničeno kontekstom postupka u smislu ovog zakona”, napisao je direktor Centra za ljudska prava Dejan Lučka nakon što je Nikola Morača, novinar EuroBlica i portala Srpskainfo, saslušan danas u PU Banjaluka u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo povreda tajnosti postupka.

    Kodeks za štampane i onlajn medije BiH navodi da novinari imaju obavezu da štite identitet onih koji daju informacije u povjerenju, bez obzira na to jesu li te ličnosti izričito zahtijevale povjerljivost ili nisu.

    U slučaju pred Evropskim sudom za ljudska prava Goodwin protiv Ujedinjenog Kraljevstva iz 1996. godine jasno stoji da je zaštita novinarskih izvora jedan od osnovnih uslova za slobodu štampe.

    “Bez takve zaštite moglo bi doći do odvraćanja izvora od pružanja pomoći novinarima u informisanju javnosti o pitanjima od javnog interesa. Rezultat bi bio potkopavanje uloge stražara javnosti, a mogućnost štampe da daje tačne i pouzdane informacije mogla bi trpjeti negativne posljedice”, dodao je on.

    Smjernice za saradnju policije sa medijima, odnosno medija sa policijom Misije OSCE u BiH navode da novinari imaju obavezu da štite izvor informacija tokom ispitivanja i provjera od strane policije. Uz to, policija ne smije da koristi metode prisile i zastrašivanja novinara kako bi novinari otkrili izvor informacija.

  • Kako će se finansirati referendum o opozivu gradonačelnika Bijeljine

    Kako će se finansirati referendum o opozivu gradonačelnika Bijeljine

    Skupština Grada Bijeljine, u Odluci o pokretanju opoziva gradonačelnika, usvojila je i odluku o finansiranju referenduma, navodeći sa kojih tačno budžetskih stavki uzima novac.

    Međutim, gradonačelnik Ljubiša Petrović tvrdi da je taj novac već preusmjerio za druge potrebe. Svojevoljno, kako tvrde u Skupštini, i za to će da odgovara pred zakonom.

    Dok dva politička bloka vode svoju bitku u Bijeljini, postavlja se pitanje odakle će Komisija za opoziv gradonačelnika finansirati svoje obaveze za referendum zakazan za 19. mart.

    Troškovnik
    Ko će raspisati i platiti tender za štampanje glasačkih listića, njihovu distribucuju i inostranstvo? Ko će da plati lokalnu izbornu administraciju? Odgovori na ova i druga pitanja još su magloviti, a tek skučeni rokovi za tendere i žalbe.

    Ad
    U odluci gradske Skupštine od 8. februara 2023. piše da sredstva za sufinansiranje opoziva gradonačelnika obezbjeđuju iz budžeta Grada za 2023. u okviru gradske Skupštine, sa sljedećih pozicija: Rashodi za stručne usluge 15.000 KM, Ostali nepomenuti rashodi 5.500 KM, Nabavka materijala za rad Gradske izborne komisije 20.000 KM, Rashodi za stručne usluge i oglašavanje 10.000 KM, Rashodi za stručne usluge GIK 10.000 KM, Troškovi reprezentacije 5.000 KM, Rashodi za bruto naknade članova GIK 110.000 KM, Ostali nepomenuti rashodi 250.000 KM i sa pozicije Nabavka opreme u iznosu od 20.000 KM.

    Ipak, gradonačelnik Petrović je uzburkao političke duhove tvrdnjom da u budžetu nema novca za referendum o njegovom opozivu. Kako? Petrović je izjavio da je, kao izvršilac budžeta grada, iskoristio zakonsko pravo da taj novac preusmjeri za subvencije roditeljima čija djeca pohađaju privatne vrtiće. Još je u politički ostrašćenom govoru naglasio da oni koji žele ga da opozovu imaju novac za to, prozivajući predsjednika RS Milorada Dodika i njegov budžet od oko 56 miliona KM.

    Najavili krivičnu prijavu
    Pri tome Petrović zna da se iz takvih izvora ne može finansirati lokalni referendum, možda unaprijed tražeći alibi za postreferendumsku priču o krađama izbora i sumnjivim štampanjima glasačkih listića.

    Po starom običaju, Ljubiša Petrović nije odgovarao na naše telefonske pozive.

    Istovremeno, predsjednik Skupštine Grada, Aleksandar Đurđević, za Srpskainfo kaže da Petrović nije imao nikakvog osnova da novac za jednu namjenu preusmjeri u drugu.

    – Mi smo usvojili Budžet, usvojili smo Odluku o izvršenju budžeta, koja je stupila na snagu i koja sadrži svaku pojedinačnu budžetsku stavku. Odlukom o izvršenju budžeta su zabranjene bilo kakve jednostrane realokacije. Za svaku realokaciju sada je potrebna saglasnost Skupštine Grada. Odlukom o opozivu, vidjeli ste, određena su finansijska sredstva i ta odluka je takođe stupila na snagu. Pravilnikom je definisano da lokalna zajednica snosi troškove referenduma, a gradonačelnik je javno rekao da je on izvršio neke realokacije. Znači, on je uradio nešto što Zakon o budžetskom sistemu RS i Odluka o izvršenju budžeta ne dopušta. To je nezakonito i zbog toga će biti podnijeta krivična prijava protiv njega. Jedino je sporno što će neko morati kroz sudske sporove da obezbijedi sredstva koja treba Grad da uplati. To će onda biti samo dodatni troškovi za grad – kaže Đurđević.

    Prema njegovim riječima, bilo bi potpuno apsurdno da se pokrene opoziv protiv bilo kog (grado)načelnika, a da on kaže da ne da novac za to.

    – Ne može to tako da funkcioniše. Komisija je formirana, u komisiji su članovi Gradske izborne komisije. Imali smo mogućnost da imenujemo koga hoćemo, nismo to uradili, imenovali smo sve članove GIK koja je u tom sastavu bila i kada je Petrović postao gradonačelnik. Ta komisija za opoziv ima ovlaštenja po Izbornom zakonu RS, takva je i naredna Republičke izborne komisije da usvoji svoj finansijski plan i da radi po tom planu. Ne može komisija da zavisi ni od skupštine ni od gradonačelnika, kao zainteresovanih strana. Ona je samostalan, nezavisan organ – zaključuje Đurđević.

    GIK radi kao da je sve u redu
    Predsjednik Republičke izborne komisije Republike Srpske, Oliver Blagojević, takođe kaže da je obaveza lokalne zajednice da ovakav referendum finansira iz svog budžeta.

    Oliver Blagojević: Referendum se finansira iz budžeta gradaFOTO: ATV/SCREENSHOT
    – U službenom glasniku 63/22 objavljen je Pravilnik o postupku provođenja opoziva. U članu 10.1. piše da se postupak provođenja opoziva u cjelosti finansira iz budžeta grada odnosno opštine. Jasno je da on to treba isfinansirati, ima odluke, ima budžet – kaže Blagojević za Srpskainfo.

    Dijana Savić Božić, predsjednica GIK i ujedno predsjednica Komisije za provođenje postupka opoziva, kaže da se, nakon izjava Petrovića, obratila gradskoj Skupštini, koja tvrdi da novac postoji.

    – Za sada komisija fizički radi posao koji je radila i do sada, preko informatike, preko softvera koji su u posjedu Gradske uprave. Malo više radimo, ali mi smo tijelo Skupštine; ona odrađuje svoj posao što se tiče obezbjeđivanja materijala. Ne bih se mnogo bavila izjavama gradonačelnika i predsjednika Skupštine jer su oprečne i kontradiktorne. Naše je samo da radimo svoj posao. A to što imamo pritisak i što nemamo uslove koje bi trebalo da imamo, to je naš problem, ali ćemo završiti svoj posao do kraja – kaže Savić Božić za Srpskainfo.

    Rok
    Na pitanje ko, primjera radi, treba da raspiše tender za štampanje glasačkih listića, nije imala konkretan odgovor.

    – Komisija je ad hok, ona sigurno nema mandat da raspisuje tender ili da ga ne raspisuje. Niti ja kao predsjednik to smijem da tumačim. Stvar komisije jeste da se njoj obezbijedi materijal. Ko će njega obezbijediti, ko će raspisati tender, ko će preporučiti štampariju, to nas ne interesuje – zaključuje ona.

    Prema članu 45v Izbornog zakona Srpske, Komisija za provođenje postupka opoziva, između ostalog, brine se za obezbjeđivanje materijala za glasanje i dostavlja ih biračkim odborima. Odluka o pokretanju postupka opoziva u Bijeljini na snagu je stupila 23. februara.

    Prema Izbornom zakonu RS, postupak opoziva provodi se u roku od 30 dana nakon toga, što znači da je 19. mart nešto prije isteka zakonskog roka. Zakonska obaveza komisije je da najkasnije 15 dana prije referenduma, onima koji glasaju putem pošte, dostavi glasačke listiće. Dakle, već početkom marta.