Kategorija: Vijesti

Krstijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje kao Visokog predstavnika u BiH, izjavio je da će se sa političarima u BiH sastati za nekoliko sedmica kako bi sa njima razgovarao o daljim koracima kada je riječ o Izbornom zakonu u BiH.

Šmit je za Federalnu televiziju rekao da je političarima u BiH poručio da do avgusta ili septembra pripreme ideje.

– Nadam se da će neke stvari, poput blokade, biti riješene. A onda će i druge stvari biti riješene. Onda ćemo u odgovarajuće vrijeme donijeti odluku – orijentisaću se šta je važno za građane – dodao je Šmit.

Istakao je da je taktiziranje na račun građana prošlost.

– Molim da se jasno shvati – ja ne razlikujem je li neko iz ove ili iz one partije. U svim partijama ima ljudi koji su u redu i ne. Ovde je reč o pojedinim političkim odlukama koje se moraju donijeti – rekao je Šmit.

Šmit je juče nametnuo tehničke izmjene u Izbornom zakonu BiH.

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, popustio je pod pritiskom Bošnjaka i u ovom trenutku nametnuo je samo tehničke izmjene Izbornog zakona, s tim da je liderima partija iz FBiH ostavio vremena da dogovore i političke izmjene Izbornog zakona, a ukoliko se to ne desi, nije isključena mogućnost još jednog nametanja izbornih pravila u BiH.

Šmit je donio odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose na, kako je rekao, paket transparentnosti izbora.

Radi se o tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na integritet izbora, dok su političke ostavljene za kasnije nakon oštrih reakcija stranaka i građana na prvobitne izmjene koje su procurile u javnost.

“Danas donosim odluku o transparetnosti, odluku koja garantuje slobodnu i fer kampanju. Nažalost niko od političara nije uspio u Neumu ni u parlamentu. A bila su dva pokušaja međutim nije bilo većine”, rekao je on.

Rekao je da ne toleriše ratnohuškačke izjave i politiku i da je Dejtonski sporazum temelj ove zemlje koje je donio mir.

Pozvao je na ukidanje blokade institucija kako bi se moglo ući u razuman dijalog.

Rekao je da neće učestvovati u predizbornoj kampanji ni za jednu stranu, već da će samo na umu imati ljude u ovoj zemlji.

“Proći ću diljem zemlje da čujem šta ljudi stvarno misle. Imam utisak da ono što čujem ovdje nije ono što ljudi stvarno žele”, rekao je on. Rekao je da niko ne smije da bude isključen, posebno misleći na Ostale dodavši da je neprihvatljivo da već 12 godina nije implementirana odluka u predmetu Sejdić i Finci.

“Ja sam spreman da uđem u razgovore s svima koji to traže ali razgovori moraju biti na državnom nivou. Mislim da je važno da ostali imaju ista prava”, rekao je on.

Inače, Šmit je danas okupio lidere pojedinih političkih partija iz Federacije BIH, a kako su neki od njih prenijeli na početku razgovora bio je bučan i lupao je šakom od sto. Ipak, na kraju je uprkos najavama o sveobuhvatnom nametanju Izbornog zakona, odlučio da nametne samo tehnički dio Izbornog zakona.

Istovremeno, dok je trajao sastanak sa liderima stranaka iz Federacije BiH, nekoliko stotina građana okupilo se na protestima ispred zgrade OHR-a, odakle su kao i nekoliko dana prije, poručili da u suštini žele građansku državu- Nermin Nikišić, lider SDP-a rekao je da je jasno rečeno da se ne odustaje od mogućnosti nametanja odluke kada procijeni da je potrošeno puno vremena u kojem lideri nisu mogli da se dogovore.

“Koje je to vrijeme, koji je to period ne znam”, rekao je Nikšić.

I ostali lideri koji su bili na sastanku istakli su da su zadovoljni što Šmit neće nametati izmjene Izbornog zakona BiH kojim se rješavaju krupna politička pitanja kao što su cenzus, izbor Doma naroda, predsjednika i potpredsjednika FBiH.

Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i Pravda nakon završenog sastanka rekao je da je Šmit lupao po stolu i vikao te da su glavni krivci za novonastalu situaciju SDA i HDZ.

“Nametanje izmjena Izbornog zakona na osnovu Mostarskog sporazuma bilo bi korak unazad. Vraćamo se na HDZ-ov zahtjev, koji to crpi iz stava SDA koja se pokušala povući ispod radara. Odbranili smo, čini mi se, nešto što je bio dogovor HDZ-a i SDA ali je ispred nas i dalje veliki izazov “, rekao je Konaković.

Predstavnici HDZ-a na sastanku od Šmita su tražili da ne razdvajaju tehnički i politički dio Izbornog zakona dok su s druge strane u SDA rekli da su tehničke izmjene prihvatljive dok one kojima se uvodi diskriminacija neće biti prihvaćene.

Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske rekla je da nikakvi stranci i ljudi koje nije izabrao narod na ovim prostorima ne mogu da nameću zakone u BiH, jer je zakonodavstvo isključivo posao domaćih institucija i političkih faktora.

“Imamo svoje domaće institucije koje su nadležene, zadužene i odgovorne za donošenje određenih akata. Dakle, ada se steknu uslovi, napravi dogovori i sporazum domaćih faktora oko određenih stvari, onda će se donositi odgovarajući zakoni”, rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o protestima u Sarajevu ispred zgrade OHR-a, Cvijanovićeva je rekla da je to prilično licemjerno navodeći da su Bošnjaci uporno pozivali strance da intervenišu te da sada kada im to ne odgovara protestuju.

Majkl Marfi, američki ambasador u SAD rekao je da SAD podržavju namjeru Šmita da nametne izmjene Izbornog zakona te da SAD podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH.

“Podržavamo snažan OHR i ovlaštenja koje ima, uključujući i bonska ovlaštenja te odluku da se ona koriste kada smatra da se trebaju koristi. To je politika SAD od 1995. i do sada se nije mijenjala”, rakao je Marfi.

Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju rad i odluke OHR-a, uključujući i i korištenje bonskih ovlaštenja, poručio je ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, Majkl Marfi.
On je naglasio da se politika Sjedinjenih Američkih Država ostala ista, te da snažno podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

“Sjedinjene Američke Države podržavaju jak OHR i ovlaštenja koja ima u cilju jačanja institucija BiH. To svakako uključuje i korištenje bonskih ovlasti. To su ovlasti koje se koriste onda kada smatra visoki predstavnik da su neophodne. Po tom pitanju politika SAD od 1995. godine je ostala ista i nije se mijenjala”, rekao je Marfi.

Prema nezvaničnim informacijama Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, danas poslijepodne će saopštiti svoju odluku, a ona će se odnositi na zaštitu integriteta izbornog procesa. Ostale izmjena eventualno Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH navodno će biti nametnute eventualno naknadno.

Kako saznaje N1 biće uvedena kazna do 30.000 KM, Centralnoj izbornoj komisiji daje se pravo da se s kandidatske lise ukloni osoba koja je lično odgovorna za kršenja, a tu je i mogućnost da se isključi stranka ili stranke ili koalicije, kao i nezavisni kandidat ili kandidati koji krše Izborni zakon BiH.

Između ostalog mijenja se i dio zakona koji se odnosi na imenovanje članova opštinske izborne komisije, pa u slučaju da se imenovanje novog člana komisije ili člana koji ga zamjenjuje ne izvrši u zakonom propisanom roku, dopušta se Centralnoj izbornoj komisiji BiH da izvrši njihovo imenovanje.

U Izborni zakon se dodaje i novi stav, prema kojem je zabranjena zloupotreba prava na učestvovanje u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem iz člana 7.3 ovog zakona.

Izmjenama zakona nosiocu izborne dužnosti nije dozvoljena ni zloupotreba javnih resursa, odnosno uključivanje državnih službenika koji su podređeni kandidatu u obavljanje poslova tokom radnog vremena radi promociju kandidata ili političkih subjekata.

Takođe zabranjuje se korištenje prostorija javnih institucija i tijela za radnje predizborne kampanje, pri čemu korištenje istih prostorija nije garantovano drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uslovima.

Isto se odnosi i na sredstava komunikacije, informativnih usluga, uredske opreme javnih ustanova i tijela za izbornu kampanju.

U dijelu koji se očekuje da će danas saopštiti Kristijan Šmit je i zabrana zloupotrebe korištenje prevoznih sredstava u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili općinskih organa i organizacija bez naknade ili po sniženoj cijeni za kampanju.

Takođe, spriječiće se i prikupljanje potpisa ili izborna kampanja koju provode osobe koje obnašaju izabrane dužnosti ili su državni službenici, tokom službenih radnji ili događaja koje organizira javna institucija ili tijelo.

Između ostalog nametnutom odlukom mijenja se i član kojim je zabranjeno lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata.