Kategorija: Vijesti

  • Predsjednik NSRS  posjetio Bratunac

    Predsjednik NSRS posjetio Bratunac

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, dr Nenad Stevandić, posjetio je danas Opštinu Bratunac, gdje se sastao sa vršiocem dužnosti načelnika opštine Bratunac Branislavom Trišićem.

    Na sastanku se govorilo o realizovanim projektima, kao i prirodnim, ekonomskim i infrastrukturnim potencijalima ove opštine.

    „Nadam se da ulazimo u najbolje godine za opštinu Bratunac, i da ćemo u punom kapacitetu iskoristiti saradnju sa Republikom Srbijom preko mosta „Bratoljub“. Uskoro ćemo otvoriti i novu zgradu Opštine, zajedno sa rukovodstvom Republike Srbije, koje je finansijski pomoglo njenu gradnju, a očekujem i da će se započeti i drugi najavljeni projekti“, rekao je, nakon sastanka, predsjednik Stevandić novinarima.

    Predsjednik Narodne skupštine je dodao da očekuje da će ljudi ostati u Bratuncu, da će vršilac dužnosti načelnika, gospodin Trišić, zajedno sa skupštinskom većinom nastaviti sa ulaganjem u budućnost, razvijanjem privrede i poljoprivrede, ali i da će nastaviti i sa njegovanjem tradicije sjećanja na bratunačke žrtve.

  • “Vode Srpske”: Oprez zbog obilnih padavina u naredna tri dana

    “Vode Srpske”: Oprez zbog obilnih padavina u naredna tri dana

    Preduzeće “Vode Srpske” poziva stanovništvo, institucije i privredne subjekte koji se nalaze pored bujičnih vodotoka na području Republike Srpske da u naredna tri dana budu oprezni i preduzmu sve mjere s ciljem zaštite ljudi i imovine od mogućeg izlivanja bujičnih vodotoka.

    Od sutra do subote, 17. decembra, kako se navodi, očekuju se obilne padavine, vjetar i snijeg, posebno na jugu i zapadu Republike Srpske.

    U Hercegovini se očekuje od 90 do 150 milimetara padavina, a na zapadu i jugozapadu od 50 do 90 milimetara.

    “Zbog obilnijih padavina, u kraćem vremenskom periodu očekuje se rast bujičnih vodotoka i padavinskih voda na zapadu, kao i dodatni rast vodostaja u slivu rijeka Une i Sane”, navodi se u saopštenju iz “Voda Srpske”.

  • Sad je definitivno, BiH dobija status kandidata za ulazak u EU

    Sad je definitivno, BiH dobija status kandidata za ulazak u EU

    Savjet opštih poslova Evropske unije odobrio je kandidatski status za BiH, čime je, prema mišljenju analitičara, napravljen istorijski korak ka približavanju BiH punopravnom članstvu u EU.

    Naime, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa, ministri nadležni za evropska pitanja EU su na sjednici koja još uvijek traje usvojili zaključke u kojima se, između ostalog, navodi da se “preporučuje dodjeljivanje statusa zemlje kandidata BIH, uz potvrdu Evropskog savjeta”.

    Ovu odluku ministara će, kako je navedeno, potvrditi šefovi država vlada zemalja članica EU na samitu koji će biti održan u četvrtak, 15 decembra.

    Bivši karijerni diplomata i član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, Srećko Đukić, za Srpskainfo kaže da je odluka o davanju kandidatskog statusa BiH nesumnjivo “istorijskog karaktera”.

    Napravljen je krupan korak ka pristupanju BiH punopravnom članstvu u EU. To predstavlja i snažan podsticaj vlastima u BiH da krenu s ispunjavanjem uslova koje je EU ispostavila pred svaku zemlju kandidata, a koji se, prvenstveno, odnose na borbu protiv korupcije i vladavinu prava – kaže Đukić.

    Na naše pitanje da li BiH, možda, čeka sudbina Turske koja se na kapijama EU nalazi već decenijama, bez bilo kakve najave da bi uskoro mogla da postane punopravni član evropske porodice, Đukić odgovara da u slučaju BiH takav scenario ne očekuje.

    BiH je pokazala da je samoodrživa, da stepen njene zaduženosti nije prevelik, a osim toga, borba protiv korupcije nije prevelik zadatak kako mnogi ocjenjuju. Dovoljno je da pogledate primjer Rumunije, gdje je postavljanjem jedne žene na poziciju glavnog tužioca pokrenuta prava lavina borbe protiv korumpiranih političara. Ne vidim razlog zašto i BiH ne bi krenula tim putem – kaže Đukić.

    Podsjećamo, BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU još 2016. godine, a Evropska komisija je u oktobru ove godine preporučila zemljama članicama da dodijele status kandidata BiH, ali sa spiskom osam uslova koje zemlja mora da ispuni u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.

  • Uhapšenji osumnjičeni za ubistvo 56 civila srpske nacionalnosti, među žrtvama bilo i djece

    Uhapšenji osumnjičeni za ubistvo 56 civila srpske nacionalnosti, među žrtvama bilo i djece

    Šest osoba koje su jutros uhapšena na području Sarajeva i Goražda osumnjičene su za ubistvo 56 žrtava srpske nacionalnosti, a među kojima je bilo i djece, potvrđeno je u Tužilaštvu BiH.

    Oni su pojasnili da su osumnjičeni pod istragom zbog ratnog zločina počinjenog u selu Jošanica kod Foče, u decembru 1992. godine, kada je ubijeno 56 žrtava srpske nacionalnosti, pretežno civila, među kojima je bilo i žena i djece.

    Zločin se dogodio na Nikoljdan 1992. Godine, a u ovom napadu ubijeno je troje djece – dvoipogodišnja Danka, desetogodišnja Dragana i sedmogodišnji Dražen.

    – Tokom napada, izvršeno je paljenje i uništavanje kuća i imovine. Žrtve su nakon zločina pronađene i identifikovane. Osumnjičeni se terete da su kao zapovjednici i pripadnici Višegradske brigade Armije RBiH, učestvovali u napadu na selo i počinjenju zločina nad stanovništvom – pojasnili su u Tužilaštvu BiH.

    U predmetu je izvršena opsežna istraga tužilaštva sa više partnerskih policijskih agencija i institucija, kao i prikupljanje velikog broja dokaza o počinjenom zločinu i izvršiocima.

    Nakon kriminalističke obrade, osumnjičeni će iz SIPA biti dovedeni postupajućem tužiocu, koji će ispitati osumnjičene i nakon toga donijeti oduku o daljim aktivnostima u predmetu.

  • Obaveze za bh. građane od 2023

    Obaveze za bh. građane od 2023

    Evropska unija od novembra naredne godine uvodi automatizirani elektronski sistem (ETIAS) za putovanja u šengensku zonu za putnike iz zemalja koje sa Europskom unijom imaju sklopljen bezvizni režim. Novi pravilnik, koji će vrijediti i za građane Bosne i Hercegovine, prvobitno je trebao biti uveden tokom 2022. godine, ali to je odgođeno za 2023.

    Vlasnici pasoša 59 od 62 zemlje koje trenutno putuju unutar EU bez viza, od novembra sljedeće godine morat će aplicirati za ETIAS za putovanje unutar unije, bilo da se radi o turističkom ili poslovnom putu ili tek tranzitu kroz EU.

    Kako se navodi na službenim stranicama, program ETIAS je namijenjen provjeri putnika koji dolaze iz inostranstva kao odgovor na globalno povećanje terorističkih aktivnosti.

    Šta uvođenje ETIAS-a znači za građane BiH?
    Građani Bosne i Hercegovine morat će podnijeti zahtjev za ETIAS za ulazak u EU zemlje na kratkoročnoj osnovi, ispod 90 dana, ukoliko putuju u turističke, poslovne, ili medicinske svrhe, ili ako su u tranzitu kroz EU.

    Dakle, ukoliko svrha putovanja ne premašuje period boravka koji je građanima BiH dozvoljen bezviznim režimom, za to neće biti potrebno aplicirati za šengensku vizu. Kao ni dosad.

    Međutim, građani BiH koji želi ući u Evropu na više od 90 dana ili u svrhe koje nisu dozvoljene programom ETIAS morat će podnijeti zahtjev za šengensku vizu.

    Građanima BiH se savjetuje da popune ETIAS zahtjev 96 sati prije datuma polaska, kako bi izbjegli bilo kakva kašnjenja ili rizik odbijanja prijave za ETIAS. Sve pojedinosti oko popunjavanja formulara mogu se pronaći na službenoj stranici.

    Bh. državljani mogu očekivati da će njihov ETIAS zahtjev normalno biti obrađen i odobren u roku od nekoliko minuta, a autorizacija se šalje e-poštom u obliku PDF dokumenta. Nije potrebno printati niti predočiti dokument pri putovanju, budući da se ETIAS elektronički pohranjuje u odnosu na podatke o pasošu pohranjene u Europskom imigracijskom sistemu.

    Cijena ‘propusnice’ iznosit će sedam eura, a putnici ispod 18 godina i oni iznad 70 primit će ETIAS besplatno.

    U čemu je razlika između ETIAS-a i šengenske vize?
    Dok pravila ETIAS sistema važe za putnike iz zemalja koje su trenutno u bezviznom režimu sa EU, što uključuje i BiH, putnici iz zemalja koje ne ispunjavaju uvjete za ETIAS će se morati pobrinuti da prije ulaska u EU dobiju šengensku vizu.

    U slučaju ETIAS-a radi se elektronskoj autorizaciji putovanja, dok se šengenska viza unosi ručno u pasoš. Također, putnicima se putem ETIAS-a omogućava ulazak i putovanje unutar EU u trajanju od 90 dana tokom perioda od 180 dana, dok oni sa šengenskom vizom koja se izdaje za jednu zemlju mogu putovati unutar šengenske zone do 90 dana.

    ETIAS validacija vrijedi tri godine, dok se šengenska viza izdaje za jednokratne, dvokratne ili višekratne ulaske, u ovisnosti od vize koja je izdata.

    Kako će ulazak Hrvatske u šengensku zonu utjecati na putnike iz BiH?
    Odlukom vlasti u Briselu, Hrvatska će od 1. januara 2023. godine postati članica šengenske zone.

    Za građane Bosne i Hercegovine, s kojim Hrvatska dijeli najdužu granicu, u smislu prelaska graničnih prijelaza to neće donijeti bitnije promjene.

    Međutim, u smislu boravka u toj zelji desit će se neke promjene.

    Kako su naveli iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, Zakonom o šengenskim granicama definisano je da državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ukoliko ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana unutar razdoblja od 180 dana.

    “Ako je osoba na šengenskom prostoru boravila 90 dana, mora napustiti taj prostor, a dužina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako na primjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na šengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države šengenskog prostora boraviti još 45 dana”, precizirali su u hrvatskom ministarstvu.

    Za ulazak u Hrvatsku, građani BiH će također morati aplicirati za ETIAS nakon što ovaj sistem stupi na snagu, kako je najavljeno, u novembru sljedeće godine.

  • BiH do kraja sedmice dobija status kandidata za članstvo u EU?

    BiH do kraja sedmice dobija status kandidata za članstvo u EU?

    BiH bi ove sedmice trebalo da dobije status kandidata za učlanjenje u EU, javila je novinska internet stranica specijalizovana za politiku Unije “Euraktiv”.
    Stranica navodi da je ovakav razvoj događaja uslijedio nakon preporuke Evropske komisije u oktobru, u vrijeme kada EU počinje da daje strateški značaj regionu.

    “Euraktiv” je imao uvid u nacrt dokumenta o proširenju, stabilizaciji i procesu pristupanja EU, koju će članice Unije potpisati ove sedmice.

    U nacrtu dokumenta preporučuje se dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH, koji mora da odobri Evropski savjet, pod uslovom da se preduzme nekoliko koraka.

    “U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Savjet naglašava hitnost pomjeranja BiH na putu ka EU”, ističe se u nacrtu dokumenta.

    Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji izjavio je za “Euraktiv” nakon preporuke Komisije da je ideja ta da “BiH mora da dokaže da će raditi stvari drugačije”, uz napomenu da ponuda “nije za političku klasu, već za zemlju”.

    Prema tekstu dokumenta, ministri EU će “sa zabrinutošću” istaći ukupan ograničen napredak u reformama, ali će naglasiti pozitivne korake koje je BiH preduzela u vezi sa nekoliko pitanja.

    Pomenuta pitanja uglavnom se odnose na dopune zakona o javnoj nabavci, upravljanju javnim finansijama, imenovanje četvoro preostalih sudija i ratifikovanje nekoliko sporazuma EU o istraživanju, civilnoj zaštiti i saradnji sa Evropolom.

    “EU očekuje da se brzo oforme funkcionalna zakonodavna tijela i vlasti na nivou, BiH, entiteta i kantona, kako bi se usredsredili na reforme na putu ka EU”, napominje se u dokumentu.

    Komisija je u oktobru uvrstila prijedlog u vezi sa kandidatskim statusom BiH u godišnji izvještaj o proširenju, uz osam prioriteta vezanih za reforme za koje Brisel tvrdi da će ojačati demokratiju u BiH.

    Prioriteti uključuju mjere jačanja vladavine prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, upravljanje migracijama i osiguravanje osnovnih prava.

    “Euraktiv” naglašava da su prioriteti reformi uglavnom povezani sa 14 prioriteta koje je Komisija predstavila u mišljenju iz 2019. godine o spremnosti BiH da postane kandidat za učlanjenje u EU i koje treba ispuniti u kontekstu otvaranja pregovora o pristupanju.

    Dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH podržali su, između ostalih, češko Predsjedništvo EU, Austrija, Slovenija, Italija i Mađarska, dok su Francuska, Holandija i donekle NJemačka protiv, jer smatraju da bi takva odluka bila “nezaslužena nagrada vlastima na nivou BiH, koje su malo učinile da doprinesu evropskim ambicijama BiH”.

    Bih je potencijalni kandidat za učlanjenje od 2003. godine, a zvaničan zahtjev predala je u februaru 2016. godine.

  • Banjaluka spremna da pomogne Bihaću

    Banjaluka je spremna da pomogne Bihaću kako bi se što prije sanirale posljedice poplava, naglasio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

    “Obavio sam telefonski razgovor sa gradonačelnicom Bihaća, Jasminom Ćoralić, prilikom kojeg sam izrazio solidarnost zbog nepogoda i nedaća koje su zadesile ovaj grad i ponudio nesebičnu pomoć i podršku Banjaluke, kako bi se posljedice poplava brzo sanirale”, kazao je Stanivuković.

    Kako je poručio, Banjaluka je grad koji razumije, grad solidarnosti i ljubavi, te je uvijek tu da pruži podršku i pomoć kada je ona potrebna.

    “Bio sam u kontaktu sa gradonačelnikom Prijedora. Banjaluka misli o svakoj regiji, koja je ugrožena. Mi smo ponudili adekvatnu pomoć svima ukoliko za tim bude bilo potrebe”, kazao je on, te je dodao da je u Kozarskoj Dubici došlo do popuštanja nasipa, ps je Banjaluka poslala 10.000 vreća sa mašinom koja služi za punjenje tih vreća.

    “Prijedoru su potrebne pumpe za ispumpavanje vode, pa ćemo i tu odreagovati, a u kontaktu smo sa ključnim ljudima iz tog sektora”, saopštio je Stanivuković.

  • Ministar Lučić uputio ostavku

    Ministar Lučić uputio ostavku

    Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, Miloš Lučić, uputio je ostavku predsjedavajućem Savjeta ministara BiH, Zoranu Tegeltiji, saznaje Srpskainfo.

    Lučić je 6. decembra uhapšen po nalogu Tužilaštva BiH zbog sumnje u zloupotrebu položaja. Sud BiH mu je odredio mjere zabrane.

    Kako saznajemo, u tekstu ostavke Lučić navodi da je Tužilaštvo BiH generisalo medijsku kampanju protiv njega kojom je “grubo prekršeno” njegovo pravo na presumpciju nevinosti.

    Kao primjer takve tvrdnje navodi saopštenje Tužilaštva od 9. decembra u kome osuđuju odluku Suda da mu odredi samo mjere zabrane “koje su suprotne strateškim opredjeljenjima institucija u borbi protiv korupcije”.

    Lučić je za ministra izabran kao nestranačka ličnost ali na prijedlog DNS.

    Nije poznato kada će biti izabran novi saziv Savjeta ministara BiH, pregovori političkih partija iz FBiH i Republike Srpske još traju.

  • Na snazi vanredne mjere odbrane od poplava u Kozarskoj Dubici, raste Una

    Na snazi vanredne mjere odbrane od poplava u Kozarskoj Dubici, raste Una

    U Kozarskoj Dubici na snazi su vanredne mjere odbrane od poplava na rijeci Uni, potvrdio je šef Odsjeka civilne zaštite opštine Kozarska Dubica Đuro Trubarac.

    On je precizirao da su nadležne službe na terenu, prate situaciju i u skladu s tim reaguju.

    Vodostaj Une je 426 centimetara s tendencijom rasta od pet centimetara u sat vremena, saošteno je iz ove opštine.

    Na dionici magistralnog puta Kostajnica – Kozarska Dubica, na izlazu iz Kostajnice, saobraćaj je potpuno obustavljen zbog izlivanja vode na kolovoz, a ovaj magistralni put poplavljen je i u prigradskom naselju Špilja u Kozarskoj Dubici.

    Iz Auto-moto saveza Republike Srpske saopšteno je da je saobraćaj obustavljen u Ulici Ranka Šipke i preusmjeren na alternativne putne pravce.

  • Vlada Srpske sutra će odobriti pomoć Prijedoru i Kozarskoj Dubici za sanaciju nastalih šteta

    Vlada Srpske sutra će odobriti pomoć Prijedoru i Kozarskoj Dubici za sanaciju nastalih šteta

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je povodom rasta vodostaja sa gradonačelnikom Prijedora i načelnikom Kozarske Dubice, i u stalnom je kontaktu direktorima Voda Srpske i Republičke uprave civilne zaštite, saopšteno je iz Vlade Srpske.
    Prema nalogu premijera Viškovića, direktori Republičke uprave civilne zaštite i Voda Srpske su obišli ugrožena mjesta i borave na terenu.

    Takođe, naređeno je maksimalno angažovanje svih drugih službi za spasavanje, kako bi se zaštitili ljudi i imovina u ugroženim mjestima.

    Vlada Republike Srpske sutra će odobriti interventna sredstva gradu Prijedoru i opštini Kozarska Dubica za sanaciju nastalih šteta na teritoriji ovih opština.