Centralna izborna komisija danas će potvrditi rezučltate Opštih izbora 2022. Godine, saopšteno je iz CIK-a.Sjednica na kojoj će rezultati biti potvrđeni trebalo bi da počne u 13 časova.
Kategorija: Vijesti
-
Marfi: Tužilaštvo treba da goni one koje su učestvovali u izbornim prevarama
Majk Marfi, ambasador SAD u BiH, čestitao je u blogu koji je objavljen na sajtu Ambasade građanima koji su na proteklim izborima iskoristili svoje demokratsko pravo, a Tužilaštvo BiH je pozvao da pokrene krivično gonjenje onih za koje postoje dokazi da su učestvovali u izbornim prevarama.
“Pozivamo Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH da nastavi ulagati napore u ispitivanje nepravilnosti i preduzme sve dodatne, neophodne mjere na utvrđivanju odgovornosti kako bi se osigurao integritet izbornog procesa u BiH”, napisao je Marfi.
Rekao je da, iako mnogi za neuspjehe krive Dejton, u tom sporazumu “nema – niti jedna riječ – koja od lidera traži da kradu, ometaju, odbijaju kompromis, koriste zapaljiv govor ili napadaju sam ustavni temelj ove zemlje”.
“To je lični i sebičan izbor. Nikakav papir nije ove lidere primorao da protraće obećanje mira i da sticanje ličnog bogatstva i moći stave iznad interesa građana ove zemlje. Institucije i građani BiH platili su cijenu toga. Posljednja vlast na državnom nivou bila je jedna od najneproduktivnijih u istoriji BiH. Političari su odbili formirati Vladu FBiH nakon izbora 2018. godine, ignorišući izbornu volju građana i uskraćujući im demokratska prava. Lideri RS su u više navrata prijetili potpunim napuštanjem države i u zabludu dovodili svoju javnost u vezi sa podrškom koju su pružili reformama koje su dovele do formiranja jedinstvenih Oružanih snaga, Uprave za indirektno oporezivanje te mnogih drugih bh. institucija. U oba entiteta, politički lideri su se oslanjali na nacionalističku retoriku te izvrtali činjenice kako bi osigurali moć, bez obzira na posljedice po stabilnost BiH, gurajući zemlju sve dalje na opasnom putu”, napisao je Marfi.
Kritikovao je Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, optuživši ga na drske napade na stabilnost BiH.
“Umjesto da se fokusira na stvarna pitanja koja brinu građane – korupciju, slabu mogućnost zapošljavanja i inflaciju – predsjednik Dodik odabrao je da napada dejtonski poredak i podriva državne institucije. SAD nikada nisu htjele ukinuti RS. Korupcija je ono što smo htjeli ukinuti. Predstava koju je prošle sedmice priredio predsjednik Dodik, napadajući CIK zbog provođenja ponovljenog brojanja, nije ponašanje političara kojem je stalo do transparentnosti”, naglasio je on.
Rekao je da se budućnost ne može graditi na tome da FBiH nema vlast, a RS uništava sebe i sve oko sebe uz iluziju o nezavisnosti.
“U protekle dvije decenije međunarodna zajednica je stalno pokušavala pomoći postizanje sporazuma kako bi se poboljšala funkcionalnost i jednakost državnih institucija – kroz aprilski paket 2006, butmirski proces iz 2008, razgovore koje je vodio gospodin Fühle 2013, sve do posljednjeg pokušaja koji je okončan početkom godine u Sarajevu. Svaki proces doživio je neuspjeh iz istog razloga – politički lideri, jedini autoritet koji može promijeniti Ustav BiH, izabrali su političko poziranje, odbijali da prihvate manje od ‘savršenog’ rješenja, savršenog po definiciji strane koju predstavljaju i odbijali su kompromis. Onda su krivili druge za manjak napretka. Neuspjeh je kolektivan, zajednički je svim liderima u zemlji, onima koji su neiskreno pregovarali, kao i onima koji su odbili da pregovaraju. Institucije BiH propadaju upravo zbog ovih razloga i zato te institucije nisu u stanju da donesu promjene koje zemlja očajnički treba, a koje ljudi žele”, ističe on i zaključuje da SAD ostaju posvećene suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru zemlje.
-
Višković: Slijedi reforma “Željeznica RS” i “Elektroprivrede RS”
Vlada RS u Programu ekonomskih reformi za period od 2023-2025. godine nastavlja sa provođenjem strukturnih mjera definisanih Programom ekonomskih reformi za 2022-2024. godinu i one su definisane na osnovu reformskih oblasti datih u Smjernicama Evropske komisije, Zajedničkim socioekonomskim reformama, te prijedlozima Privredne komore Republike Srpske, Unije poslodavaca Republike Srpske i Saveza sindikata Republike Srpske, poručio je presjednik Vlade RS Radovan Višković, u uvodnom izlaganju po ovoj tački dnevnog reda.
Kada su u pitanju ove mjere, one će biti definisane u nekoliko makroekonomskih oblasti, a na prvom mjestu Vlada Srpske reformisaće oblast upravljanja javnih finansija.
Ovo će biti nastavak mjera i aktivnosti utvrđenih Strategijom upravljanja javnim finansijama Republike Srpske za period 2021–2025. godine, a koja, kako je rekao Višković, predstavlja glavnu smjernicu za jačanje pravnog i institucionalnog okvira i sistema za upravljanje javnim finansijama Republike Srpske u skladu sa zahtjevima EU i međunarodnim standardima.
“Po ovom pitanju, tu će biti obuhvaćena reforma javnih preduzeća u Republici Srpskoj, smanjenje učešća izdataka za tekuću potrošnju u javnoj upravi, unapređenje oporezivanja nepokretnosti i unapređenje upravljanja nepokretnom imovinom jedinica lokalne samouprave”, kazao je Višković, prema kome najveći fiskalni izazov u narednom periodu predstavljaju rizici u javnim preduzećima.
“Ovom reformom obuhvaćene su: reforma Željeznica Republike Srpske, reforma tržišta električne energije, koja obuhvata restrukturiranje i reorganizaciju MH ‘Elektroprivreda RS’ kroz donošenje Programa reorganizacije MH ‘ERS’, a koje reforme je Vlada Republike Srpske je u prethodnom periodu pokrenula, kao i uspostavljanje centralizovanog nadzora i uvođenje funkcije analize fiskalnih rizika javnih preduzeća”, naveo je Višković.
Takođe, on je istakao da će smanjenje učešća izdataka za tekuću potrošnju u javnoj upravi biće realizovan kroz uspostavljanje registra zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava, te kroz izmjenu organizacije javne uprave i povećanje efikasnosti njenog rada.
“Cilj je da se uspostavi sveobuhvatan registar zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava radi stvaranja jedinstvene evidencije i transparentnijeg korišćenja budžetskih sredstava za lična primanja zaposlenih, a to će biti osnov za operacionalizaciju strateških planova za smanjenje ukupne potrošnje na plate”, pojasnio je Višković.
Vlada Srpske predložila je strukturne reforme i po pitanju “zelene tranzicije”, koja podrazumijeva prelazak industrije ka zelenoj i kružnoj ekonomiji i uspostavljanje instrumenata za unapređenje sistema upravljanja kategorijama otpada.
Strukturne mjere, zastupljene u 13 oblasti, obuhvataju i digitalnu transformaciju elektronske uprave RS i industrije. Tu je i oblast poslovnog okruženja koji podrazumijeva smanjenje sive zone u prikazivanju prometa pomoću implementacije novog sistema fiskalnih kasa, jer je stari sistem kako je rekao Višković pokazala manjkavosti. Pored toga, ova tačka obuhvata i optimizaciju poreskog i neporeskog opterećenja, jačanje preduzetništva RS i unapređenje poslovnog ambijenta.
Vlada Srpske planira pojačati i infrastrukturu u sektoru slobodnog kretanja robe po EU modelu, a jedan od prioriteta biće i unapređenje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te podrška prerađivačkoj industriji.
“Tu je takođe i unapređenje obrazovanja i vještina koja podrazumijeva da se povežu tržište rada i obrazovanje u cilju povećanja kvaliteta obrazovanja, te povećanje ekfikasnosti tržišta rada kroz učinkovite politike zapošljavanja i jačanje uloge posredovanja”, naglasio je Višković.
U reformskom paketu, obuhvaćena je i reforma zdravstvenog sistema.
“Pored savladavanja posljedica globalne pandemije, imamo probleme sa starenjem nacije, rastom malignih oboljenja, migracijom stanovništva, obezbjeđivanjem strukture zdravstvenih radnika. Strateško opredjeljenje Vlade Republike Srpske je da se u narednom periodu obezbijedi izmirenje dospjelih neizmirenih obaveza javnih zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja iz prethodnog perioda, te završi proces uvođenja javnih zdravstvenih ustanova u trezorski sistem poslovanja”, rekao je Višković, koji je pozvao poslanike da podrže predložene reforme.
Dan za glasanje biće po okončanju rasprave, izuzev tačaka 2 i 3 dnevnog reda, o kojima ćemo se izjasniti odmah po završetku rasprave o tim tačkama.
-
Trninić: Nisam kupovao glasove
Aleksandar Trninić, novoizabrani poslanik SDS, koji je nedavno uhapšen zbog sumnje da je kupovao glasove, rekao je da je laž da je kupovao glasove te da ga policija prilikom prvog hapšenja nije ni pitala o tome.
“Poslije izbora ponovo sam uhapšen i policija nije našla ništa od dokaza koji bi upućivali da sam kupovao glasove”, rekao je Trninić dodajući da se radi o politički montiranom procesu protiv njega.
On kaže da su njegovi prijatelji i porodica privođeni te da za tim nema potrebe dodajući da su neki i fizički maltretirani.
“Jedan od inspektora mom prijatelju je rekao da ne treba da se druži sa mnom jer se drogiram”, rekao je Trninić.
On kaže da ga je policija nakon hapšenja pitala da li je kupovao glasove za Jelenu Trivić na šta je on odgovorio da nije.
“Nadam se da će se ovo završiti i da će se moji prijatelji prestati privoditi”, rekao je Trninić.
Na pres konferenciji novinarima nije dozvoljeno da postavljaju pitanja što je izazvalo brojne rekacije samih novinara.
-
Smjena vlasti u Višegradu: SNSD i SDA formirali novu većinu umjesto NiP-a i SDS-a
Muamer Sofović (NiP) i Marko Nikolić (SDS) smijenjeni su sa pozicije predsjedavajućeg i dopredsjedavajućeg Skupštine opštine Višegrad.
Nova skupštinska većina u lokalnom parlamentu koju predvodi SNSD, na poziciju predsjedavajućeg imenovala je Srpka Baranca (DNS) dok je na funkciju potpredsjednika SO-a imenovala Edina Karamana (SDA).
Time su na devetoj redovnoj sjednici nastavljena burna dešavanja započeta prije nekoliko mjeseci opozivom načelnika Višegrada Mladena Đurevića (SNSD) koji uprkos održanom referendumu nije proveden u praksi.
Smijenjeni predsjednik SO Višegrad Muamer Sofović navodi kako je na sjednici bilo očigledno da je došlo do promjene u omjeru snaga.
“Imali smo zakazanu redovnu sjednicu. Međutim, oni su došli sa dopunom od nekih 15-ak tačaka dnevnog reda, među kojima je bila i smjena predsjednika SO-a, potpredsjednika, svih radnih tijela i komisija. Suština svega je da je Srpko Baranac iz DNS-a, kada je Nešić to dogovorio sa Dodikom, prešao u koaliciju sa SNSD-om, oni su napravili većinu i ovo što se uradilo nije zakonito”, tvrdi Sofović.
Napominje da je sjednica prekinuta kod usvajanja dnevnog reda.
“Predsjednik Kluba odbornika SNSD-a Darko Andrić počeo je da vrijeđa za govornicom i ja sam mu oduzeo riječ, opominjao ga, međutim nije prestao pa sam tražio da se udalji sa sjednice i u konačnici bio prinuđen iskoristiti pravo po Poslovniku da prekinem sjednicu. Nas 10 odbornika je napustilo sjednicu, međutim ostala je nova većina od 11 odbornika bez sekretara i oni su nastavili. Vidim da su izabrali novo rukovodstvo, međutim mi ćemo tražiti mišljenje Ministarstva lokalne uprave i samouprave i pretpostavljam da će se to staviti van snage”, ističe Sofović.
Tvrdi kako je u svemu najveći problem načelnik Mladen Đurević koji je opozvan prije šest mjeseci.
“Zakonski rok je bio mjesec dana, a istekao je 12. jula. Iako je Republička izborna komisija morala reći svoje mišljenje da CIK donese odluku, oni punih šest mjeseci nikada nisu donijeli odluku i opozvani načelnik šest mjeseci vrši tu funkciju. To je nejvjerovatno. Mi ćemo insisitirati na provedbi zakona i donošenju odluka, a nisu isključeni ni mogući protesti pred CIK-om BIH koji mu nije oduzeo mandat”, podsjeća Sofović.
U obrazloženju nove skupštinske većine za smjenu Sofovića, između ostalog, navedeno je da je svojim postupcima narušio dignitet SO-a, a za Nikolića da je napravio veće propuste i zloupotrijebio funkciju.
Novu većinu u višegradskom parlamentu čine SNSD, DNS, SPS, SDA i samostalni odbornik koji zastupa politiku Narodne partije Srpske Mladenko Tasić.
-
Odbijena žalba opozicije iz Republike Srpske
Apelaciono vijeće Suda BiH odbilo je žalbu opozicionih stranaka iz Republike Srpske da se ponište izbori za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, saznaje Srna u Sudu BiH.
“Sve žalbe koje su podnesene Sudu BiH su odbijene ili odbačene”, rekao je sagovornik Srne.Samom tom činjenicom Centralna izborna komisija BiH danas će objaviti zvanične rezultate opštih izbora koji su održani 2. oktobra.
-
Posebna sjednica Narodne skupštine o budžetu za 2023. godinu
Narodna skupština Republike Srpske u 11 časova trebalo bi da počne za posebnim zasjedanjem, na kome će se raspravljati o Prijedlogu budžeta Republike Srpske za 2023. godinu po hitnom postupku, a koji je Vlada Srpske usvojila na sjednici održanoj prošle sedmice i koji iznosi 5,383 milijarde KM.
Predloženi budžet je u odnosu na drugi rebalans budžeta za ovu godinu veći za 873 miliona KM.
Pored prijedloga republičkog budžeta, pred narodnim poslanicima trebalo bi da se nađe i Prijedlog programa ekonomskih reformi za period 2023-2025. godina, kao i Prijedlog zakona i izvršenju budžeta za narednu godinu, takođe po hitnom postupku.
Uz ovu tačku dnevnog reda, naći će se i prijedlozi odluka o dugoročnom i kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2023. godinu, a poslanici će ukrstiti mišljenja i o iznosu garancija koje može izdati Srpska u narednoj godini, čiji je iznos takođe predložila Vlada RS.
-
Potvrđivanje rezultata izbora nakon odluke Apelacionog vijeća
Centralna izborna komisija BiH danas će saopštiti potvrđene zvanične rezultate opštih izbora, jer još nije stigla odluka Apelacionog vijeća Suda BiH na žalbu koja se odnosi na ponavljaanje izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.
Rezultati bi danas trebali biti potvrđeni na svim nivoima, osim ako Apelaciono vijeće Suda BiH ne donese drugačiju odluku u odnosu na onu koju je donio CIK, u vezi sa žalbama koje se odnose na ponavljanje izbora za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.
-
Lideri potpisuju sporazume o bližoj integraciji Zapadnog Balkana
Lideri zapadnog Balkana potpisaće tri sporazuma o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija na samitu u Berlinu u četvrtak, 3. novembra, saopštili su zvaničnici nemačke vlade.
Potez ka bližoj integraciji imaju za cilj da donesu veću stabilnost regionu koji je nastao raspadom Jugoslavije i etničkim ratovima devedesetih godina 20. vijeka i koji je još potresen tenzijama.Oni takođe imaju za cilj da Srbiju, Crnu Goru, BiH, Sjevernu Makedoniju, samoproglašeno Kosovo i Albaniju približe njihovom najavljenom cilju pridruživanja EU usred straha od sve većeg uticaja Rusije i Kine u regionu.
Naročito Srbija, koju je NATO bombardovao prije dvije decenije, dugo se bori da uravnoteži istorijski bliske veze sa Rusijom i težnje za ekonomskom i političkom integracijom sa Zapadom.
Jedan od zvaničnika njemačke vlade rekao je danas da Srbija mora da odluči da li želi da se pridruži EU ili da uđe u partnerstvo sa Rusijom.
– Potreba za donošenjem odluke dolazi do izražaja s obzirom na geopolitička dešavanja – rekao je zvaničnik osvrćući se na rat u Ukrajini.
Njemački kancelar Olaf Šolc trebao bi u četvrtak da primi lidere šest balkanskih zemalja i EU u Berlinu kao oživljavanje takozvanog “Berlinskog procesa” koji je pokrenula njegova prethodnica Angela Merkel.
AFP objavio je ranije da bi na samitu Berlinskog procesa 3. novembra trebalo da učestvuju šefovi vlada zemalja zapadnog Balkana, lideri EU i njemački kancelar i da budu potpisana tri sporazuma – o međusobnom priznavanju ličnih isprava, fakultetskih i stručnih diplome.
-
Sud BiH odbio zahtjev SNSD
Centralna izborna komisija BiH saopštila je da je Sud BiH donio presudu kojom se odbija zahtjev SNSD za poništenje Naredbe CIK od 10. oktobra, koja se odnosila na ponovno kontrolno brojanje.
Preciznije, SNSD je Sudu BiH podnio zahtjev za ocjenu zakonitosti Naredbe CIK koja se odnosi na otvaranje vreća i ponovno kontrolno brojanje glasačkih listića po službenoj dužnosti na svim redovnim biračkim mjestima za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, i predložio odgodu izvršenja osporenog akta, prenosi Srpskainfo.“Danas, 1.11.2022. godine Sud BiH je donio presudu kojom se odbija zahtjev SNSD za poništenje Naredbe Centralne izborne komisije BiH od 10.10.2022. godine”, saopšteno ej na sajtu CIK.
Kako kažu, Sud BiH u presudi, pored ostalog, navodi:
„Ocjenjujući osnovanost prigovora o nezakonitosti predmetne naredbe, ovo vijeće je prije svega razmatralo i imalo u vidu ovlaštenja CIK BiH u njihovoj ukupnosti, dakle, ne samo pojedine odredbe, nego cilj i smisao Izbornog zakona BiH i provedbenih propisa. Treba imati u vidu da Izborni zakon BiH, a ni podzakonski akti nisu ni regulirali upravo ovakvu situaciju koja je bila uzrok donošenja osporenog akta, pa kod takvog stanja stvari valja razmotriti preduzetu radnju u ukupnosti ovlaštenja CIK BiH, prije svega odgovornosti ove komisije za cjelokupan izborni postupak. Preduzeta radnja izdavanja naredbe u već navedenim okolnostima, u cjelosti je u funkciji ispunjavanja osnovnog zadatka CIK, da utvrdi i objavi tačne i potpune rezultate izbora.“
“Podsjećamo da je Sud BiH 26.10.2022. godine donio Rješenje kojim je odbijen i zahtjev SNSD za odgađanje izvršenja Naredbe Centralne izborne komisije BiH od 10.10.2022. godine”, navode u CIK.