VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Imenovan novi direktor Službenog glasnika Republike Srpske

    Imenovan novi direktor Službenog glasnika Republike Srpske

    Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Milka Devušić podnijela je neopozivu ostavku na tu funkciju, a novi v.d. direktora je politikolog iz Banjaluke Miloš Lukić.

    Devušićeva se u najvrelijoj direktorskoj fotelji u Srpskoj zadržala samo tridesetak dana, ali je isto kao njen prethodnik Vladimir Janković podnijela ostavku, jer nije mogla da se nosi sa pritiskom u vezi sa (ne)objavljivanjem odluka OHR-a.

    Pritisak na direktora Službenog glasnika koji je ujedno i glavni i odgovorni urednik ovog glasila u međuvremenu je pojačan, jer je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se za neobjavljivanje odluka OHR-a predviđa zatvorska kazna od šest mjeseci do čak pet godina, piše Capital.

    Predsjednik Srpske Milorad Dodik juče je potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske koji je Narodna skupština RS usvojila na 7. posebnoj sjednici održanoj 21. juna 2023. godine i uputio na objavljivanje u Službeni glasnik.

    Tim zakonom za koji su glasala 54 poslanika prestaje obaveza objavljivanja odluka OHR-a u Službenom glasniku Republike Srpske.

    Podsjećamo, bivši v.d. direktora Službenog glasnika Vladimir Janković koji je na tu funkciju imenovan 4. maja umjesto penzionisanog Manojla Zrnića, poslije samo dvadesetak dana podnio je neopozivu ostavku. Janković je bio pod pritiskom aktuelne vlasti u Srpskoj da ne objavljuje odluku šefa OHR-a Kristijana Šmita od 27. aprila kojom se nameću izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS. Tim izmjenama definisano je novo krivično djelo „Podmićivanje na izborima i u službi koja se finansira iz javnih sredstava“.

    U međuvremenu je Narodna skupština RS na sedmoj posebnoj sjednici usvojila izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kojima je prestala obaveza objavljivanja odluka OHR-a u Službenom glasniku RS. NSRS je na sljedećoj posebnoj sjednici donijela i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

    Kristijan Šmit je 1. jula donio odluke o sprečavanju stupanja na snagu ta dva zakona, kao i izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima se za neprovođenje odluka visokog predstavnika predviđa zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.

  • Rama u Sarajevu, razgovarao sa Krišto

    Rama u Sarajevu, razgovarao sa Krišto

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto izjavila je da ova institucija, uz svu složenost koja postoji u BiH, čini iskorak u svemu što je interes BiH, a to je, prvenstveno međusobno uvažavanje, dijalog i konsenzus o svim pitanjima koja će garantovati stabilnost i evropsku budućnost, što je jedan od zajedničkih političkih ciljeva u BiH.

    Krišto je rekla novinarima da je na današnjem sastanku u Sarajevu sa premijerom Albanije Edijem Ramom razgovarano o dobrim i prijateljskim odnosima dvije zemlje koji su bez otvorenih pitanja, sa naglaskom da u budućnosti te odnose treba učvršćivati kroz regionalnu i bilateralnu saradnju.

    Ona je navela da je Ramu informisala o trenutnoj političkoj situaciji u BiH sa aspekta Savjeta ministara.

    Krišto je izrazila nadu da će današnja Ramina posjeta unaprijediti saradnju BiH i Albanije.

  • Formiran predmet protiv Dodika

    Formiran predmet protiv Dodika

    Tužilaštvo BiH formiralo je predmet protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je prošle sedmice podnio krivičnu prijavu protiv sebe zbog donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda u Republici Srpskoj.

    Ova informacija je potvrđena iz Tužilaštva BiH.

    Prijava je zaprimljena i putem CMS sistema dodijeljena u rad tužiocu koji će postupati po prijavi – rečeno je iz Tužilaštva BiH.

    Iz Tužilaštva BiH su rekli da nisu zaprimili druge prijave koje se odnose na navedeno, osim Dodikove.

    Pošto još niko iz FBiH to nije uradio, odlučio sam da danas podnesem prijavu Tužilaštvu BiH protiv srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, premijera Srpske Radovana Viškovića, predsjednika Narodne skupštine Srpske Nenada Stevandića i protiv sebe jer smo podržali donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj – objasnio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Kristijan Šmit suspendovao je 1. jula zakone koje je Narodna skupština Republike Srpske nedavno donijela, a koje se odnose na odredbe koje donese viskoki predstavnik i Ustavni sud BiH, piše Kliks.

  • Ustavni sud Srpske odlučuje o izboru člana Komisije za žalbe

    Ustavni sud Srpske odlučuje o izboru člana Komisije za žalbe

    Odluka o izboru člana Komisije za žalbe, na koju je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske pokrenuo postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa, biće proslijeđena na odlučivanje Ustavnom sudu Republike Srpske budući da Zajednička komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda danas nije postigla saglasnost o tome.
    Budući da na sjednici Zajedničke komisije nije postignuta saglasnost o ovoj odluci ona se prosljeđuje Vijeću za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske radi donošenja konačne odluke, saopšteno je iz Vijeća naroda Srpske.

    Vijeće naroda Republike Srpske nije ranije postiglo saglasnost o odluci o izboru člana Komisije za žalbe na koju je pokrenut postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, pa je ovaj predmet upućen na dalje usaglašavanje Zajedničkoj komisiji ovog tijela i Narodne skupštine Srpske.

  • Djed Đorđe ispraćen na vječni počinak

    Služenjem opijela na “Zejtinliku” u Solunu danas je počela sahrana čuvara ovog srpskog vojnog groblja Đorđa Mihailovića.

    Opijelu prisustvuju predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nikola Selaković, a u čast čuvara “Zejtinlika” postrojeni su i srpski gardisti.

    Legendarnog djeda Đorđa danas na vječni počinak prate rodbina, poštovaoci, delegacije Republike Srpske, Srbije i Grčke.

    Tokom sahrane odjeknuće i plotuni Garde Vojske Srbije.

    Djeda Đorđe biće sahranjen u grobnici pored svog oca i djeda, što je bila njegova želja. Neimenovani izvor izjavio je da je za sahranu donesen po jedan grumen zemlje iz Srpske, Srbije i Crne Gore.

    Đorđe Mihailović čuvao je sjećanje na stradanje srpskih vojnika na Solunskom frontu. Znao je priču o skoro svakom stradalom junaku sahranjenom na “Zejtinliku”, groblju na kojem počiva 7.441 ratnik i koje je jedan od najznačajnijih simbola srpskog nacionalnog bića.

    Svakog putnika namjernika dočekivao je sa šajkačom, u vojničkoj jakni i cokulama, i uz pitanje “odakle ste” pričao priču o poginulim junacima toga kraja.

    Nije bilo mjesta u Srbiji za koje nije čuo iako nikada nije bio, jer je iz svakog bar neko stradao na Solunskom frontu.

    Đorđe Mihailović je rođen u Solunu 1. maja 1928. godine. Bio je treća generacija Mihailovića, čuvara srpske istorije i sjena srpskih vojnika poginulih tokom proboja Solunskog fronta.

    Prvi čuvar groblja bio je njegov djed Savo solunski dobrovoljac rođen 13 kilometara od Kotora, u Grblju, koga je, kako neki izvori kažu, kralj Aleksandar imenovao na čelu državne komisije da sakupi posmrtne ostatke svojih saboraca i prijatelja sa bojišta i 250 grobalja širom Solunskog fronta.

    O njihovim grobovima brinuo se do 1928. godine, kada je umro i kada je čuvanje započete tradicije, ali i istorije nastavio Đorđev otac Đuro koji je grobove srpskih junaka sačuvao tokom Drugog svjetskog rata od nacističke pljačke ponekad i lukavstvom tvrdeći da NN na krstu na srpskom jeziku znači Nepoznati Nijemac.

    Nakon smrti 1961. godine tu ličnu časnu dužnost, više od šest decenija neumorno sa velikom ljubavlju i predanošću obavljao je čika Đorđe.

    Odlikovan je Ordenom srpske zastave drugog stepena.

    Nekadašnji ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković i direktor Uprave za saradnju sa dijasporom Arno Gujon uručili su mu 2021. u ime države priznanje “Majka Srbija”.

    Nagrada “Majka Srbija” dodjeljuje se za izuzetan doprinos, rezultate i zasluge postignute u oblasti odnosa matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu u humanitarnim aktivnostima, razvijanju i jačanju međusobnih veza, unapređivanju ekonomske saradnje i drugim aktivnostima kojima se doprinosi matičnoj državi, dijaspori i Srbima u regionu.

    Kada je nagrada uručena deda Đorđe je rekao da je siromah iz siromašne porodice i da je cio svoj život posvetio groblju.

    – Nisam bio ni mnogo dobar đak. Volio sam samo istoriju i geografiju – rekao je tada.

    On je 2020. godine dobio i srpski pasoš, što mu je, kako kaže, bila životna želja.

    – Živio sam za dan kada mi je Srbija dodijelila državljanstvo. Živio sam, jednako, kao i u nadi da doživim stogodišnjicu proboja Solunskog fronta – rekao je Mihailović kada mu je uručen pasoš.

    On je dodao da je to priznanje i za njega i za njegove pretke, koji su obavljali tu časnu dužnost.

    O deda Đorđu je napisana i knjiga “Čuvar svetih humki”, a u Republici Srpskoj snimljen je film “Čuvar časti i ponosa – Đorđe Mihailović”.

    Prije 10 godina o njemu je snimljen i dokumentarni film “Posljednji čuvar”.

  • Ministar Selaković ne ide praznih ruku na sahranu Deda Đorđa: Ono što će da ponese na Zejtinlik ima jaku simboliku

    Ministar Selaković ne ide praznih ruku na sahranu Deda Đorđa: Ono što će da ponese na Zejtinlik ima jaku simboliku

    Deda Đorđe Mihailović, čuvar srpskog vojnog groblja Zejtinlik u Solunu, biće sahranjen sutra na ovom groblju u 12 sati po lokalnom vremenu, rekao je za Kurir Dušan Spasojević, ambasador Srbije u Grčkoj.

    • Đorđe će po sopstvenoj želji biti sahranjen u grobnici pored svog oca i dede. Dobili smo dozvolu za to od grčkih vlasti. Odlukom vlade u Atini deda Đorđu će biti odata vojna počast, sve što ide uz te prilike, sviraće počasni orkestar gardista, a tu će biti i pripadnici Garde Vojske Srbije – kazao je Spasojević i dodaje da će u ime Vlade Srbije Đorđa Mihailovića na poslednji počinak ispratiti državni sekretar u Ministarstvu odbrane Mile Jelić.

    Kako Kurir saznaje, sahrani će prisustvovati i Nikola Selaković, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, koji će na sahranu poneti tri grumena zemlje.

    • Jedan grumen je iz Srbije, drugi iz Crne Gore i treći iz Republike Srpske. Deda Đorđe je imao želju da dobije srpsko državljanstvo i srpski pasoš. Ta želja mu se ispunila, ali želimo da naš čuvar srpskog vojnog groblja na Zejtinliku simbolično bude sahranjen i srpskom zemljom. Zato će ministar poneti grumen zemlje iz Srbije, ali i Republike srpske i Crne Gore gde takođe žive Srbi u velikom broju – kaže naš izvor i dodaje:

    Zemlju iz Republike Srpske ministru je poslao Siniša Vidović, zamenik predsednika Ujedinjene srpske i savetnik predsednika Narodne skupštine Republike Srpske, dok je grumen iz Crne Gore stigao od Vladislava Bojovića, direktora Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.


    Podsetimo, kako je Kurir već pisao Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja će snostiti troškove sahrane deda Đorđa koji je čuvao sećanje na stradanje srpskih vojnika na Solunskom frontu kao “sveti gral i luču života”.

    Takođe, Mihailoviću će biti ispunjena želja da počiva u kripti pored oca Đure i dede Save, kao i da bude sahranjen u uniformi sa sve njemu omiljenom šajkačom koju je uvek ponosno nosio.

    Pripadao je trećoj generaciji čuvara srpskog groblja, a grobnice njegovih predaka se nalaze u prvim redovima između staze koja odvaja mauzolej i groblje poginulih boraca.

    Inače, on je poreklom iz Crne Gore budući da mu se deda iz Grblja u Boki 1916. godine otisnuo preko Albanije u Grčku.

  • Sijarto: Dodik je izbor Srpske – Mađarska ne podržava sankcije

    Sijarto: Dodik je izbor Srpske – Mađarska ne podržava sankcije

    Ukaz o zakonima koje je nedavno usvojila Narodna skupština o neobjavljivanju neustavnih odluka Kristijana Šmita i neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH biće uskoro potpisan, najavljuje predsjednik Milorad Dodik.

    Podrška politici poštovanja Dejtonskog sporazuma Republici Srpskoj stiže i iz Mađarske.

    Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto poslao je jasnu poruku Evropskoj uniji čija je, članica i njegova zemlja.

    • Dodika izabrao je narod Srpske i to treba poštovati – kaže Sijarto.

    Interes Mađarske je mir u BiH. Sa Zapadnim Balkanom treba razgovarati, a ne razgovarati o njemu.

    Poručio je Evropskoj uniji da se treba odreći prijetnji sankcijama. Predsjednik Dodik kaže da će Srpska nastaviti da vodi svoju politiku i ponovio da nelegitimni Šmit nema pravo da nameće.

    Dok se Zapad oglušuje, Srpska ponavlja: Kristijan Šmit nije legitimno izabran, nema pravo da nameće zakone i uvodi sankcije. Apsurd je, kaže predsjednik Milorad Dodik, da zvanični Brisel priča o vladavini prava,a sam ta načela krši.

    • Koliko puta to moramo da kažemo, nama se zgadilo da govorimo, ali čovjek nije zgađen. on prima 24.000 evra mjesečno .Šmit nema pravo da nameće zakone i odluke. On nije izabran u skladu sa relevantnom Rezolucijom Savjeta bezbjednosti – istakao je Dodik.

    A nametanje odluka i sankcije ne bi trebalo da budu budućnost ni BiH, ni Zapadnog Balkana ni Evropske unije, poručuje šef mađarske diplomatije Peter Sijarto. Kaže da podržava predsjednika Dodika jer je on izbor naroda Republike Srpske.

    • Mi ga podržavamo i stojimo pored njega zbog vas, zbog Srba u BiH, jer vi ste odlučili da je on vaš predsjednik.Ljudi u Republici Srpskoj odlučili su da je njihov vođa Milorad Ddoik i Mađarska smatra da tu odluku treba poštovati. Dovođenje u pitanje odluke jednog naroda, nametanje odluka je najmanje demokratsko – naveo je Sijarto.

    Mogućnost rasta Evropske unije Sijarto vidi kroz Zapadni Balkan- i sa teritorijalnog i ekonomskog apsekta. Destabilizacijom Republike Srpske i BiH neće biti stabilnosti ni u regionu

    • Evropa se teško nosi sa sukobom u Ukrajini. Baš zbog toga bi trebalo da izbjegnemo da u Evropi imamo još problema. Mađarskoj je značajno da na Zapadnom Balkanu bude mirno i bezbjedno i Budimpešta je spremna da pomogne ostvarenju tog cilja. Sa Zapadnim Balkanom treba razgovarati, a ne razgovarati o njemu – jasane je Sijarto.

    Dodik kaže da ne želi nikakav sukob, već želi da se poštuje Ustav BiH i ono što u njemu piše. Sve izvan toga je puka intervencija nekih koji se žele uplitati u naše živote, smatra Dodik.

  • Kalabuhov odgovorio Marfiju

    Kalabuhov odgovorio Marfiju

    Ambasador Rusija u BiH Igor Kalabuhov odgovorio je svom američkom kolegi Majklu Marfiju, povodom, kako je rekao, “tema koje Marfija u zadnje vrijeme uznemiravaju”.

    “O gasnim interkonektorima. Nemamo ništa protiv diversifikacije snabdijevanja gasom Bosne i Hercegovine. Ali smatramo očiglednim da se sva ta pitanja moraju rješevati pragmatično, dakle, na tržišnoj osnovi, upravo kako nama o tome drže predavanja zapadni mentori. Ali to su za nas licemjerna predavanja. Jer sami za sebe biraju način nasilnog nametanja jedinstvenog modela – američkog. Vidimo kuda je to dovelo Evropu. Dovoljno je spomenuti ‘Sjeverne tokove'”, naveo je Kalabuhov i dodao:

    “Smatramo da Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini, gurajući na silu južnu opciju, u suštini ‘prodaje maglu’. Bosna i Hercegovina ima unikalnu mogućnost da dosljedno promoviše gasifikaciju zemlje, rješavajući energetske te ekološke probleme, oslanjajući se u tim procesima na postojeće dugoročne ugovore sa ruskim isporučiocem prirodnog gasa, koji ne samo odgovorno ispunjava preuzete obaveze tokom više godina već i pokazuje razumijevanje u vezi dugovanja za isporučeni još u 90-im godinama prošlog vijeka”.

    Istakao je da niko ne zna kakav će gas ići preko konektora.

    “Ali Bosance i Hercegovce će plaćati gas višestruko skuplje. Da li će to izdržati njihov budžet? Ali će trljati ruke te profitirati od toga upravo Amerikanci. Biznes kao obično. Upravo ovako se objašnjava izvanredna aktivnost Ambasade SAD u vezi sa ovom temom. Ali sve to čine pod paravanom bajke o ‘energetskoj nezavisnosti’, o stvaranju ‘hiljada radnih mjesta’ i tako dalje”, rekao je Kalabuhov i dodao:

    “Gospodinu ambasadoru SAD se ne sviđaju odnosi Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa Predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Možda bi želio da se Predsjednik Republike Srpske orijentiše prema Predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država koji je sam ponekad u problemu po pitanju prostorne orijentacije. Prema Predsjedniku SAD čiji je rejting kod svojih građana u slobodnom padu”.

    Istakao je da Marfi sa jedne strane kritikuje Milorada Dodika zbog nepoštovanja odluka Ustavnog suda BiH, međutim prećutkuje da Predsjednik SAD izaziva i proziva Vrhovni sud SAD po pitanjima ukidanja prava na abortuse, ukidanja “pozitivne diskriminacije”, ukidanja kompenzacije troškova za studente.

    “Ali evo nas, zaboravili smo da je u SAD ‘demokratija’ dok je u Republici Srpskoj – ‘totalitarizam’. A ima li u sastavu Vrhovnog suda stranaca koji donose ovakve ‘antidemokratske odluke?’ Ili konzervativni predstavnici u Vrhovnom sudu rizikuju da se pretvore u antiamerikance, kako je to bio slučaj u doba mekartizma? “, upitao je:

    “Gospodin ambasador piše o odsustvu slobodne štampe u Republici Srpskoj. Nismo shvatili onda – da li je štampa, koja zahvaljujući američkom novcu piše gnusne stvari o Rusiji, stvarno slobodna? Upravo Rusija koju podržava ogromna većina stanovništva planete, danas – kao i uvijek – nalazi se u avangardi borbe radi postizanja pravednijeg svjetskog poretka, radi obezbjeđenja istinskog suvereniteta, a protiv neokolonijalizma, neonacizma i diktata. I spremni smo da jačamo odnose sa svima onima koje dijele ove – prave opšteljudski – vrijednosti”.


    Kalabuhov se na kraju osvrnuo i na Dan nezavisnosti SAD.

    “I da zaokružim. Juče su u SAD proslavljali redovnu godišnjicu sticanja nezavisnosti. Ali istorijska činjenica jeste da je upravo imperatorska Rusija proglasivši neutralnost, faktički poklonila mladoj državi nezavisnost od Britanske imperije. Ali je to već druga priča. Gospodine ambasadore, sretan praznik!”, zaključio je Kalabuhov.

  • Vratio se El Nino

    Vratio se El Nino

    Fenomen El Niño je u tijeku, objavila je Svjetska meteorološka organizacija. Vremenski fenomen El Niño, koji uzrokuje više globalne temperature, trebao bi se nastaviti do kraja godine i bit će “barem umjerene jačine”, tvrdi WMO. Novo ažuriranje Svjetske meteorološke organizacije predviđa da postoji 90% vjerojatnosti da će se događaj El Niño nastaviti tijekom druge polovice 2023.

    El Niño je fenomen koji se obično povezuje s povećanom vrućinom diljem svijeta, kao i sušom u nekim dijelovima svijeta i obilnim kišama u drugim.

    “Pojava El Niña uvelike će povećati vjerojatnost rušenja temperaturnih rekorda i izazivanja ekstremnijih vrućina u mnogim dijelovima svijeta i u oceanu”, rekao je glavni tajnik WMO-a, profesor Petteri Taalas.

    “Proglašenje El Niña od WMO-a signal je vladama diljem svijeta da mobiliziraju pripreme za ograničavanje utjecaja na naše zdravlje, naše ekosustave i naša gospodarstva. Rana upozorenja i anticipirajuće djelovanje ekstremnih vremenskih događaja povezanih s ovim velikim klimatskim fenomenom od vitalne su važnosti za spašavanje života i sredstava za život”, upozorio je.

    Od 2020. godine svijet je pod utjecajem iznimno duge La Niñe, fenomena suprotnog od El Nina, koja je završila ranije ove godine. UN je objavio da je unatoč djelovanju La Niñe proteklih osam godina bilo najtoplije u povijesti. “Bez tog vremenskog fenomena zatopljenje je moglo biti i gore”, navodi UN.

    Wilfran Moufouma-Okia voditelj je regionalnih službi za predviđanje klime pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji. “Utjecaj događaja El Niño na globalne temperature vjerojatno će povećati globalnu temperaturu jer će El Niño dodati antropogeno zagrijavanje”, rekao je. Dok će u nekim dijelovima planeta izazvati jake suše, u drugima će izazvati bujice i poplave.

    UN je pozvao vlade diljem svijeta da se pripreme na posljedice dolaska El Niña.

    Ponedjeljak je bio najtopliji dan u povijesti na globalnoj razini
    Ovaj ponedjeljak, 3. srpnja 2023., bio je najtopliji dan ikad zabilježen na globalnoj razini, prema podacima američkih Nacionalnih centara za predviđanje okoliša. Prosječna globalna temperatura dosegnula je 17.01°C nadmašivši rekord iz kolovoza 2016. od 16.92°C, piše Guardian.

    Jug SAD-a posljednjih je tjedana zahvatila intenzivna vrućina zbog ekstremnih vremenskih prilika. U dijelovima Kine nastavio se dugotrajni toplinski val s temperaturama iznad 35°C. Sjeverna Afrika zabilježila je temperature blizu 50°C, a na Bliskom istoku tisuće pate od neuobičajene vrućine. Čak je i Antarktika zabilježila nenormalno visoke temperature.

    Kako nastaje El Nino?
    El Nino se rađa iz toplijih voda istočnog Pacifika, u blizini obale Južne Amerike, i često je praćen usporavanjem ili zaokretom istočnih vjetrova u dva pojasa oko Zemlje između suptropskog i ekvatorijalnog područja visokog tlaka, u kojem prevladavaju vjetrovi s istočnom komponentom.

    “Zadnjem El Ninu smo svjedočili 2016. i tada smo zabilježili najtoplije ljeto do tada iako su klimatske promjene pridonijele ekstremnim temperaturama i u godinama bez tog vremenskog obrasca. Zajedno sa zatopljenjem uslijed klimatskih promjena, 2023. i 2024. bismo mogli imati još više temperature”, dodaje NOAA.

    NOAA proglašava dolazak El Nina kada se oceanske temperature u istočnom i ekvatorijalnom Pacifiku povise za 0.5 Celzijevih stupnjeva više od normale u odnosu na prethodni mjesec te traju ili se očekuje da će se nastaviti u idućih pet tromjesečnih razdoblja. Australski ured za meteorologiju (BOM) ima drugačije kriterije, tj. glavna područja istočnog Pacifika moraju biti za 0.8 stupnjeva toplija od prosjeka.

    El Nino ima i “hladniju sestru”
    Dva vremenska fenomena su dio prirodne oscilacije potaknute temperaturama oceana i vjetrovima na Pacifiku, koja se prebacuje između El Nina, njegove hladnije sestre La Nine i neutralnih uvjeta. Posljednje tri godine zabilježen je niz neobičnih posljedica La Nine.

    Za vrijeme trajanja El Nina vjetrovi koji pušu prema zapadu, uzduž ekvatora, usporavaju i topla površinska voda Pacifika se vraća natrag na istok gušeći hladnije vode i stvarajući toplije temperature površine oceana.

    U godinama La Nine vjetrovi od istoka do zapada Pacifika su jači i guraju tople površinske vode na zapad te povlače dublju, hladniju vodu na istoku. NOAA smatra da ima 56 posto šanse da će El Nino dosegnuti vrhunac u snazi tijekom zime na sjevernoj hemisferi i da će podići površinsku temperaturu istočnog Pacifika za najmanje 1.5 Celzijevih stupnjeva.

    Iznimno visok rast temperatura
    Prema predviđanjima, čeka nas iznimno visok rast temperatura, a sudeći po podacima prikupljenim kroz povijest, sve to signalizira da nas očekuje izuzetno snažan El Nino fenomen.

    Oluje i značajno hladnije vrijeme mogli bi zahvatiti jug SAD-a, a budući da se očekuje da El Nino ima snažan utjecaj na nadolazeće zimske sezone, također je moguće da će utjecati na obrasce padanja snijega. Na sjeveru Sjedinjenih Država obično ima manje snježnih padalina tijekom zima kada djeluje El Nino, ali više padalina moglo bi zahvatiti središnje i južne dijelove SAD-a te istok.

    U Europi se najveći utjecaj očekuje nad središnjim dijelom i na jugozapadu. Manje oborina moglo bi biti iznad jugoistočne Europe i Skandinavije.

  • Vipotnik o odlagalištu radioaktivnog otpada

    Vipotnik o odlagalištu radioaktivnog otpada

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je danas da se čeka komentar komisije ESPO konvencije na analize u kojima je iskazano nezadovoljstvo postupanjem i aktivnostima Hrvatske koja namjerava da na Trgovskoj gori skladišti radioaktivni otpad.

    Kontaktirali smo komisiju ESPO konvencije gdje smo izrazili nezadovoljstvo postupanjem i aktivnostima Hrvatske prema nama kao eventualno pogođenoj strani i zatražili zaštitu naših prava putem same ESPO konvencije, rekao je Vipotnik novinarima na Tjentištu.

    On je naveo da je zahtijevan i sastanak na kojem bi predočili da se o aktivnostima Hrvatske, kao potpisnice ESPO konvencije, saznaje putem njihovih službenih stranica, da BiH, odnosno Republika Srpska nikada o tome nisu obaviješteni.

    – Mi sve naše aktivnosti provodimo da preduprijedimo njihove odluke. Sada čekamo njihove zvanične komentare na naše analize a nakon toga idemo dalje – istakao je Vipotnik.

    On je napomenuo da hrvatska strana ne dozvoljava našim ekspertima da rade istraživanja na strani Hrvatske.

    Vipotnik je podsjetio na nedavni boravak u Sloveniji gdje su razgovarali sa ekspertima iz Nuklearne elektrane Krško koji su potvridli da imaju kapacitete da radioaktivni otpad skladište na mjestu njegovog nastanka.

    – Tražili smo od njih da nam dostave specifikacije o vrsti tog radioaktivnog otpada koji Hrvatska planira da skladišti na Trgovskoj gori. To će koristititi našem Ekspertskom timu za dalju pripremu činjenica zašto nam ne odgovara da se skladišti na Trgovskoj gori – pojasnio je Vipotnik.

    On je napomenuo da je koordinatorih tih aktivnosti na nivou BiH Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

    Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško, kao i postojeći institucionalni otpad, skladišti na lokaciji Trgovska gora, na samoj granici sa BiH.

    Na ovoj lokaciji planirana je i izgradnja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.