Kategorija: Vijesti

Savjet ministara usvojio je danas prednacrt osnova za vođenje pregovora sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu (Fronteks), potvrdio je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

Košarac je naveo da je usvojena i struktura pregovaračkog tima za pregovore sa Fronteksom.

-To je jedan od iskoraka koji je Savjet ministara danas uradio, vodeći računa o nacionalnoj strukturi i entitetskoj zastupljenosti – rekao je Košarac novinarima nakon sjednice Savjeta ministara.

Košarac je naglasio da je u ovoj odluci vidljiva nadležnost Republike Srpske, Federacije BiH, kantona i distrikta Brčko.

Podsjećamo, već dugo nema pomaka u sporazumu sa Frontesom jer bošnjački ministri ne daju saglasnost, tvrdeći da se nadležnosti BiH, kao što je kontrola granice, prenose na nivo entiteta.

U Banjaluci je održan božićni prijem u organizaciji potpredsjednika Republike Srpske iz hrvatskog naroda Davora Pranjića kojem su prisustvovali najviši zvaničnici Srpske i BiH.

Prijemu su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, poslanici u Narodnoj skupštini Srpske.

Božićnom prijemu prisustvovali su i predsjedavajuća Savjeta minstara Borjana Krišto, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i predstavnici Oružanih snaga BiH.

Pranjić je svim rimokatolicima uputio poruke mira, ljubavi i radosti povodom predstojećeg Božića. On je istakao da je u katoličkom kalendaru sada vrijeme adventa, odnosno “nečeg dobrog što se iščekuje”.

• Neka svako bude dobro. To je najbolja poruka koju možemo danas poslati – poručio je Pranjić.

Pranjić je poručio da BiH treba biti onakva kakvom je konstitutivni narodi sebi žele urediti za bolje sutra.

Predsjednik Srpske čestitao je potpredsjedniku Republike Srpske iz hrvatskog naroda, svim Hrvatima i svim vjernicima katoličke vjere nastupajući Božić, uz želje da ga provedu u zdravlju i porodičnoj sreći.

Dodik je rekao da je prijem u Banjaluci prilika da pokažu u Srpskoj da zajedno rade na stabilizaciji prilika i mira i da su spremni na razumijevanje i podršku, pogotovo na stvarima koje kod sve tri vjere uvijek pozivaju na okupljanje i dobro među ljudima.

On je istakao da se zbog toga večeras šalje poruka ljubavi, mira i dostojanstva.

• Ne bi trebalo niko nikome da smeta u pogledu toga da se porodica okupi, oko onoga što ovdje tradicionalno predstavlja katolički Božić, što predstavlja pravoslavni Božić ili ono što predstavnici Islamske zajednice proslavljaju – rekao je Dodik.

Višković je poželio svim pripadnicima hrvatskog naroda da u zdravlju i sreći sa svojim porodicama provedu predstojeće novogodišnje i božićne praznike.

Cvijanovićeva je rekla da je ovo vrijeme kada se trebaju poslati poruke mira, te istakla da je ponosna što je Srpska otvoreno društvo u kojem svi slobodno mogu da upražnjavaju svoju vjeru.

• Izražavam zahvalnost potpredsjedniku Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davoru Pranjiću što nas je okupio da zajedno pošaljemo poruke mira i želje za dobru porodičnu sreću svakog čovjeka u Srpskoj – rekla je Cvijanovićeva, čestitavši svim vjernicima katoličke vjeroispovijesti Božić, uz želje da ga proslave u miru, sreći i zdravlju sa svojim porodicama.

Vrhovni sud Republike Srpske pravosnažno je osudio Dalibora Čambera na jedinstvenu kaznu od 25 godina i tri mjeseca zatvora zbog ubistva Duška Savanovića.

Sud je tako ublažio prvostepenu kaznu po kojoj je Čamber zbog teškog ubistva bio osuđen na 30 godina zatvora.

U Vrhovnom sudu RS su naveli da je žalba odbrane djelimično uvažena.

Čamber je tako zbog teškog ubistva osuđen na 25 godina zatvora, a zbog neovlaštenog posjedovanja oružja na šest mjeseci, pa mu je izrečena jedinstvena kazna od 25 godina i tri mjeseca zatvora.

U optužnici se navodilo da je 31. decembra 2020. godine oko 22.30, Čamber došao zajedno sa kolegom Milanom Đurđevićem na parking pumpe „Nis Petrol“ autom “mercedes”, kojim je upravljao Đurđević.

Zatim su izašli iz vozila, te došli u verbalni, a potom i u fizički sukob sa Savanovićem i njegovim prijateljem Aleksom Babićem (22), koji su na parking pumpe došli svojim vozilom.

Čamber je tokom fizičkog obračuna izvadio pištolj marke “Crvena Zastava” kalibra 9 mm, za koji nije posjedovao oružni list i dozvolu za nošenje, pa je ispalio jedan hitac u pravcu “suparničkog vozila” koji je pogodio zadnji lijevi točak.

Potom ispaljuje još jedan hitac iz pištolja prema Babiću, pogodivši ga u lijevo stopalo.

– Babić je zadobio tešku tjelesnu povredu u vidu strijelne rane stopala sa prelomom kosti lijeve pete – dodaje se u optužnici.

Zatim Savanović udara Čambera, usljed čega on pada na leđa u blizini aparata za točenje goriva, te iz ležećeg položaja ispaljuje i treći hitac prema Savanoviću, pogodivši ga u stomak.

– Savanović je prevezen vozilom Službe hitne pomoći Laktaši na reanimaciju u Urgentni centar UKC Republike Srpske, ali je od posljedica ranjavanja preminuo istog dana oko 23.50 sati usljed masivnog iskrvarenja.

– U optužnici se navodilo i da je Đurđević odvezao Čambera sa mjesta kritičnog događaja i tako mu pomogao u krivičnom djelu.

On je ranije priznao krivicu i sklopio sporazum sa tužilaštvom, pa je osuđen na godinu dana zatvora. Sudija Dragan Uletilović je rekao da je jedan od najuvjerljivijih dokaza snimak sa bezbjednosnih kamera sa benzinske pumpe. Kao olakšavajuće okolnosti je to što je neosuđivan i njegovi porodično stanje.

Takođe je istakao i upornost optuženog da počini krivično djelo i da nije bilo elemenata nužne odbrane.

Oklopna vozila, municija i minsko-eksplozivna sredstva, helikopteri, ali i nova informaciona tehnologija, samo su neke od nabavki koje namjerava da realizuje Ministarstvo odbrane BiH u idućim godinama, a za koje planira utrošiti više stotina miliona maraka.

Za sve te nabavke Ministarstvo odbrane BiH skrojilo je odluke i uputilo ih u fazu konsultacija, a nakon toga trebalo bi da se nađu na sjednici Savjeta ministara BiH.

Za nabavku oklopnih vozila Ministarstvo odbrane planira u iduće tri godine da utroši 43,14 miliona maraka, odnosno u idućoj 15 miliona te po 14,07 miliona maraka u naredne dvije godine. Novac za te namjene planiran je iz budžeta institucija BiH, ali i iz donacija.

Kada je riječ o nabavci municije i minsko-eksplozivnih sredstava za popunu rezervi Oružanih snaga (OS) nadležno ministarstvo do 2033. godine planira da utroši 156,22 miliona maraka.

– Razlog za donošenje ove odluke jeste podizanje stepena borbene spremnosti OS kroz revitalizaciju neiskorištenih resursa i potencijala BiH te njihovo stavljanje u funkciju izgradnje obrambenih sposobnosti – navedeno je u obrazloženju odluke, u kojoj stoji da će se novac za te namjene obezbijediti iz budžeta institucija BiH.

Takođe, spremljena je i izmijenjena odluka nabavke helikoptera, a u istoj je navedeno da je generalnom sekretaru Savjeta ministara upućen prijedlog odluke o odobravanju novca iz tekuće rezerve budžeta BiH za 2023. godinu za te namjene.

– Tom odlukom predviđeno je osiguranje dodatnog novca za realizaciju višegodišnjeg projekta nabavke helikoptera, što ukupno iznosi 12,47 miliona KM. Rok za realizaciju je kraj 2027. godine. Međutim, odluka koja je upućena generalnom sekretaru još uvijek nije usvojena – navedeno je u odluci.

Ministarstvo odbrane planira nabavku i nove terenske uniforme za vojnike u okviru Programa višegodišnjih kapitalnih ulaganja do 2030. godine, a procijenjena vrijednost te kupovine teška je 38,96 miliona maraka. Za te namjene je u budžetu za iduću godinu planirano 2,92 miliona maraka, a idućih godina, odnosno sve do 2030. predviđaju utrošeno po 4,64 miliona.

Pored tih planova, Ministarstvo odbrane namjerava da za nadogradnju platforme sistema elektronskog poslovanja u samom resoru, ali i OS potroši 1,50 miliona KM do kraja 2025. godine.

Najskuplja odluka koju ministarstvo na čijem je čelu Zukan Helez planira realizovati jeste višegodišnji projekat obnavljanja i modernizacija postojećih i uspostava novih sistema i servisa K4 u Ministarstvu odbrane i OS. Procijenjena vrijednost tog projekta je 375,59 miliona maraka, a rok realizacije je kraj 2032. godine.

– Moderni komunikacijski i informacioni sistem za pružanje potrebnih servisa čine ministarstvo i OS funkcionalnijim, fleksibilnijim i produktivnijim te sposobnijim da u informatičkom i komunikacijskom smislu djeluju samostalno, kao i da surađuju sa partnerima – navedeno je u obrazloženju odluke.

Ministarstvo odbrane BiH je za 2024. godinu zatražilo budžet težak čak 1,7 milijardi maraka, što je ocijenjeno kao suludo. Takođe, iz Srpske su poručili da niti jedna odluka iz Ministarstva odbrane neće proći na Savjetu ministara sve dok je Helez ministar i to zbog svih informacija koje je iznio u javnosti, a koje su demantovane i od strane nadležnih institucija.

Budžet za 2024.

Prijedlog budžeta institucija na nivou BiH još nije završen iako je iz Ministarstva finansija i trezora BiH najavljeno da će to biti do kraja novembra.

– Kako budžetski korisnici nisu dali svoje prijedloge o pitanju smanjenja troškova unutar svojih budžeta za tri procenta mi smo počeli za svaku instituciju pojedinačno to da radimo. Odnosno, samoinicijativno smanjujemo troškove – rekao je ministar Srđan Amidžić.

Takođe, on je još ranije poručio da je zahtjev Ministarstva odbrane za 2024. veći od kompletnog budžeta svih ostalih 75 korisnika, piše „Glas Srpske“.

Naučnici su razvili male biorobote koji bi mogli da puze unutar tela ljudi i popravljati slomljenu kičmu, čistiti arterije ili ponovo povezati izgubljene neurone kod pacijenata sa Alchajmerovom bolešću.

“Antroboti” su napravljeni od ljudskih ćelija dušnika koje sadrže sitne izbočine nalik dlakama koje se zovu cilije, čija je uloga da odbace čestice koje se udahnu pre nego što mogu da oštete pluća.

Naučnici su otkrili da kada se ove ćelije dušnika uzgajaju u laboratoriji, one se prirodno samosastavljaju u velike okrugle strukture – nazvane superbotovi – i koriste svoje cilije poput vesala da se kreću.

U velikom proboju, tim je otkrio da jedinstvena akcija pomeranja superbota stimuliše oštećene nervne ćelije i podstiče ih da zacele, piše britanski “Telegraf”.

Kada su naučnici napravili “ranu” u jednoj mreži neurona i poslali antrobote kroz nju, neuroni su ponovo počeli da se prepliću, stvarajući most debeo kao zdrave ćelije.

Neuroni nisu rasli u rani gde nije bilo antrobota.

• Ćelijski sklopovi koje konstruišemo u laboratoriji mogu da imaju mogućnosti koje prevazilaze ono što inače rade u telu. Fascinantno je i potpuno neočekivano da normalne trahealne ćelije pacijenta, bez modifikacije svoje DNK, mogu da se kreću same i podstiču rast neurona u oblasti oštećenja – rekao je Majkl Levin, profesor biologije na Univerzitetu Tafts i član harvardskog instituta Vis.

Kako je rekao, on i njegov tim proučavaju kako radi taj mehanizam i pitaju se šta još ti kontrukti mogu da rade.

Svaki antrobot počinje kao jedna ćelija, dobijena od odraslog donora. Ranije studije su pokazale da kada se takve ćelije uzgajaju u laboratoriji, one spontano formiraju male višećelijske sfere zvane organoidi.

Istraživači su razvili uslove rasta koji su podstakli cilije da budu okrenute ka spolja na organoidima.

U roku od nekoliko dana oni su se sami sastavili u višećelijske superbote, veličine od širine ljudske dlake do vrha naoštrene olovke, i počeli da se kreću okolo, vođeni cilijama koje deluju kao vesla ili peraja.

Takođe je utvrđeno da njihovo kretanje stimuliše mehanizme popravke u nervnim ćelijama.

Naučnici su zbunjeni kako antroboti podstiču ćelije da se popravljaju, ali veruju da bi proces mogao da bude koristan za popravku oštećenja kičmene moždine ili retinalnog nerva, ili čak da pomognu moždanim ćelijama da ponovo komuniciraju kod ljudi sa demencijom.

Pretvaranje antrobota u terapiju je još daleko, ali naučnici žele da počnu da testiraju male biorobote na laboratorijskim modelima i životinjama.

Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović rekao je da je dionica auto-puta od Rače prema Bijeljini u velikoj izgradnji, da je razvijeno više od 17 kilometara trase i da će ovih dana Srbija pustiti u funkciju novi most.

Čubrilović je istakao da ovaj projekat sa 80 odsto finansira Srbija, dok Srpska ima obaveze 20 odsto koje je u cijelosti izmirila.

“Radovi se odvijaju i rok bi trebao biti ispoštovan, što će biti sigurno od velikog značaja za auto-put u kompletu na potezu Banjaluka-Doboj-Brčko-Bijeljina-Rača”, rekao je Čubrilović u intervjuu Srni i istakao da vjeruje da će izvođač radova na toj dionici završiti posao i prije roka koji je predviđen za kraj iduće godine.

Kada je riječ o projektu Foča-Šćepan Polje, Čubrilović je rekao da su u toku pregovori sa Svjetskom bankom o 100 miliona evra od kojih bi veći dio bio iskorišten za izgradnju tog putnog pravca, a jedan dio za rehabilitaciju putne mreže.

On je podsjetio na početno neprihvatanje crnogorske strane, ali da su zajednički interes našli i BiH i Crna Gora, a pogotovo Srpska, jer cijeli pravac u dužini od 20 kilometara pripada Republici Srpskoj.

Smatra da je potrebno održati međunarodni status i dozvole Aerodroma Banjaluka, za šta je neophodno obezbijediti finansijsku podršku.

“Vlada Republike Srpske je predvidjela određena sredstva i u 2024. godini. To se sigurno u ovom momentu može cijeniti kao nedovoljno, ali vidjećemo u toku budžetske godine da li se može nešto uraditi i mimo budžetske podrške”, ocijenio je Čubrilović.

Čubrilović je istakao da pojedine željezničke pravce treba rekonstruisati, te da postoji i zajednički interes sa “Željeznicama Federacije”, prije svega kada je riječ o pravcu Doboj-Tuzla-Zvornik.

On je rekao da postoji interes i za pravac prema Hrvatskoj i prema Novom Gradu da se uđe u taj dio posla.

“Sve su to poslovi i obaveze koje menandžment ‘Željeznica’ preuzima na sebe i pokušava da privede kraju, odnosno dođe do ugovora kako bi bila i konkretizacija svih tih projekata”, podsjetio je Čubrilović.

Govoreći o projektu auto-puta Prijedor-Banjaluka, resorni ministar je naveo da je dinamika zadovoljavajuća, pogotovo u posljednjih osam do devet mjeseci, jer su i koncesionar i koncedent našli zajednički interes da to ubrzaju – jedni kako bi što prije mogli da riješe i imovinske odnose i ostale obaveze, a drugi kako bi što prije došli do kreditne linije iz Kine.

“Radi se nešto više od 15 kilometara za koje ima građevinska dozvola. Koncesionar to radi iz sopstvenih sredstava, a mi očekujemo da privedemo kraju dio svojih obaveza kako bi oni mogli da dobiju kreditnu liniju koja će biti finansijska podrška za završetak cjelokupnog projekta”, rekao je Čubrilović.

Čubrilović je istakao da iz ugla Vlade Srpske nije bilo jednostavno koncipirati budžet za 2024. godinu, s obzirom na opterećenja i obaveze, kao i da će biti potrebna povećana odgovornost i disciplina.

On je dodao da iz ugla resora saobraćaja i veza ne može biti u potpunosti zadovoljan kako su tretirana javna preduzeća, ona koja očekuju podršku budžeta.

Odbrana u predmetu koji se pred Sudom BiH vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića za Kristijana Šmita za sada ima 112 pitanja, izjavio je advokat predsjednika Srpske Goran Bubić.
Bubić je za “N1” naglasio da Šmita ne štiti Bečka konvencija, te upitao ko mu je dao agreman, budući da postoji samo verbalna nota Ambasade Njemačke, nepotpisana.

– Ima samo pečat jer niko razuman neće da stavi potpis na notu kojom se obavještava Ministarstvo inostranih poslova da on dolazi i to tako lukavo u vezi sa pitanjem obezbjeđenja, a ne u pitanjima imenovanja. Kako ga može štititi Bečka konvencija kad nije službenik UN, a ni po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima? – upitao je Bubić.

Prema njegovim riječima, Šmit i da ima status – nema imunitet od svjedočenja, ali to treba da odobri postupajući sud.

– Zvaćemo ga jer ga je u optužnicu dovuklo Tužilaštvo BiH. Nevjerovatno je da se u činjeničnom opisu optužnice Kristijan Šmit, ili visoki predstavnik, pominje 10 puta više nego optuženi – rekao je Bubić.

Bubić je izrazio nadu da će epilog ovog procesa biti da će predsjednik Republike Srpske biti oslobođen i da će pred pravosuđem BiH biti procesuirani tužioci, ali i da će Šmit nekada biti procesuiran pred pravosuđem Njemačke zbog lažnog predstavljanja.

On je naglasio da bi tužioci trebali da znaju šta je izvor prava – da to ne mogu biti zaključci nepostojećeg tijela, nego međunarodni ugovor, koji ne spominje Savjet za sprovođenje mira i bonska ovlaštenja.

Bubić je upitao kako se Tužilaštvo poziva na falsifikovanu veb-stranicu u kojoj se pozdravlja namjera Savjeta za sprovođenje mira da visoki predstavnik umjesto tumača donosi obavezujuće odluke?

– Prema početnom tekstu bonskih ovlaštenja u odnosu na Predsjedništvo i na Savjet ministara – nikad niko nije pomenuo Parlamentarnu skupštinu, ni bonska ovlaštenja, niti mogućnost da visoki predstavnik donosi zakone. To je u nekom preiodu dodato kao falsifikat na veb-stranici OHR-a. Sada se tužioci pozivaju na veb-stranicu kao izvor prava – pojasnio je Bubić.

Advokat predsjednika Srpske je naglasio da je proces montiran i da se to “vidi iz aviona”, ističući da bi čitavu situaciju uporedio sa pucanjem čovjeku u leđa, konkretnije pucanje u leđa cijelom narodu.

– Imali smo izbore na kojima su građani Republike Srpske izabrali Milorada Dodika za predsjednika. Sada se zanemaruju volja građana i odrebe Ustava Republike Srpske, koje kažu da se predsjednik može opozvati samo na način na koji je izabran – rekao je Bubić.

Bubić je naveo da je riječ o montiranoj političkoj optužnici, koja je besmislena po više osnova, čak i kada bi se smatralo da visoki predstavnik može donositi zakone i da je Šmit legitiman predstavnik.

– Imate u tri reda optužnice potpun pravni paradoks. U jednom početnom redu se tvrdi da je Kristijan Šmit poništio ta dva sporna zakona. To doslovce stoji i navedeni su i datumi. Ako Tužilaštvo priznaje legitimitet Šmita i kapacitete visokog predstavnika da bude zakonodavac, što odbrana apsolutno osporava, onda nakon odluka Šmita nemamo zakone. Oni onda apsolutno ne postoje, ako je to poništio – pojasnio je Bubić.

On je ukazao da, ako su poništeni zakoni, to je nešto što pravno ne postoji.

– To su mrtvi zakoni, i možemo li da ih ikakvim ukazima oživimo? Ako bi to bilo tačno – tu nema krivičnog djela, a u najgorem slučaju možemo smatrati nekim nepodobnim pokušajem, zato što nemamo zakone – naveo je Bubić, uz ocjenu da optužnica ne može egzistirati.

Bubić je istakao da odbrana smatra da postoji opcija da bi, kao relevantni predstavnici ugovornih strana koje su potpisale Dejtonski mirovni sporazum, kao svjedoci mogli da budu pozvani predsjednici Srbije i Hrvatske Aleksandar Vučić i Zoran Milanović.

On je napomenuo da je predlaganje svjedoka procedura koja uključuje i kontakt sa njima, napominjući da obrana ne želi da se predloženi svjedoci ne odazivaju.

Kada je riječ o pravnom osnovu da suđenje bude premješteno u Banjaluku, Bubić je citirao odrebe zakona prema kojem samo za krivično djelo protiv integriteta BiH nije moguće proces prebaciti na sud na čijem području je preduzeta radnja izvršenja.