Kategorija: Vijesti

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, rekao je da će stati u kraj onima što preprodaju karte po višestruko većim cijenama za ATP turnir Srpska open u Banjaluci.

“Kupe kartu pa traže deset puta više za nju. Do sada je 200.000 ljudi tražilo karte, a pet puta manje je mjesta”, rekao je Stanivuković i dodao je da je na današnjem sastanku Oragnizacionog odbora teniskog turnira Srpska open i to bila jedna od tema.

“Sa MUP-om smo razgovarali da se to riješi i da ljudima koji zaista hoće da gledaju turnir, da dođu do karte”, rekao je Stanivuković i dodao da je ono što je bitno, nije sve u tom centralnom terenu.

“Jer ulazak u fan zonu, treninge i ‘manje mečeve’ je pet maraka. Pa ako je kad Vavrinka igra manji meč, onda je to savršeno”, rekao je gradonačelnik Banjaluke.

Dodao je da se za četiri mjeseca uradilo dosta vezano za Srpska open.

“Preponosni smo na naš tim. Ponosni smo za sve ovo”, rekao je Stanivuković.

Dodao je i da su danas donijeli zvaničnu odluku da će tokom cijelog aprila kafići imati radno vrijeme kao za Novu godinu.

“Takođe, razmatramo odluku o neograničenom radnom vremenu za ugostiteljske objekte u centru grada gdje ne žive građani. To je Gospodska, dio Jevrejske i slično, a da nikoga ne ometamo. Naravno, to mora da podrži i Skupština grada, a sve u cilju da turistički dobijemo”, rekao je Stanivuković.

Dodao je da će se nakon teniskog turnira graditi pokretni krov na centralnom terenu.

“Da bi ponovo imali ovakav turnir, a i događaje ovog tipa narednih godina te druge sportove, mi ćemo graditi pokretni krov. To će biti prva takva dvorana u regionu i gradićemo je zajedno sa Vladom RS”, rekao je gradonačelnik Banjaluke.

Draško Milinović, predsjednik Teniskog saveza Republike Srpske, rekao je da još ima pet dana građevinskih radova i pet dana logističkih, te da će sve biti gotovo za deset dana.

“Uslovi su savršeni, ovakav teniski kompleks ne postoji u mnogim gradovima Evrope”, rekao je Milinović i dodao je da što se tiče karata su znali da će biti veliko interesovanje.

“Ali ovo prevazilazi sva naša očekivanja. Karte su za polufinale i finale otišle za dva sata, a za kompletan turnir za jedan dan. Ostalo je još karata za Fan zonu, a tu imamo terene 1 i 2 i tu su karte pet KM što je zaista dobro. I tu će biti vrhunski mečevi. Tu su karte koje se mogu kupiti svaki dan i sigurno će ih biti svaki dan, a mečevi ništa neće biti ništa lošiji”, rekao je Milinović.

Dodao je da tehnički prijem centralnog objekta se trenutno radi i slijedi upotrebna dozvola, te da će otvaranje kompleksna bite prije turnira, a zvanično otvaranje je na dan turnira.

“Troškovi su do sada prešli 30 miliona KM. Mi ćemo poslije turnira imati pres konferenciju na kojoj ćemo prezentovati svaku marku koja je otišla i gdje je ona utrošena. Vjerujte to je minimalno, za jedan ovakav događaj”, ističe on.

Što se tiče građevinskih radova, kako kaže, ostalo je postavljanje istočne montažne tribine, te neke sitnice, poput unošenja stvari, stolica, te čišćenja.

“Otvaranje kompleksa nadam se biće 12. aprila, kako bi ljudi prije toga mogli vidjeti o čemu se radi i čime raspolažemo”, navodi Milinović.

Bojan Vujić, predsjednik Organizacionog odbora turnira, rekao je da će ovo biti teniski spektakl.

“Najvažnije je da nas očekuje veliki broj vrhunskih igrača. Novak, Vavrinka, Monfis i Zimonjić. Sve teče po planu i veliko je interesovanje za ovaj događaj”, rekao je Vujić.

Vujić, koji je i sam bivši teniser, dodao je da je malo gdje vidio ovakvu organizaciju.

“Učestvovao sam vjerujte na gotovo svim svjetskim turnirima, ali ovo je nešto posebno. Od organizacije, učesnika, uslova i svega ostalog”, zaključio je Vujić.

Sud BiH je danas, u predmetu “Respiratori”, na ukupno 15 godina zatvora osudio federalnog premijera Fadila Novalića i još dvojicu optuženih, a saopšteni su i detalji o ovoj, prvostepenoj presudi.

U predmetu koji se odnosi na nabavku 100 kineskih respiratora za oko 10,5 miliona KM, Novalić je, podsjetimo, osuđen na četiri godine, suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solak na šest, a vlasnik preduzeća “F.H. Srebrena malina” Fikret Hodžić na pet godina, dok je ministrica finansija FBiH Jelka Milićević oslobođena optužbi.

Iz Suda BiH su naveli da su Novalić, Solak i Hodžić oglašeni krivim, a “F.H. Srebrena malina” Srebrenica odgovornom, da su radnjama opisanim u osuđujućem dijelu presude počinili produženu zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, a Solak i krivotvorenje službene isprave.

Sud je za to Novaliću izrekao zatvor od četiri godine, u šta mu se uračunava vrijeme vrijeme tokom kojeg je bio uhapšen, od 29. maja 2020. do 31. maja 2020. godine.

Solaku je za produženu zloupotrebu položaja ili ovlaštenja utvrđena kazna od pet godina, a za krivotvorenje službene isprave godina i po, nakon čega je “odrezana” jedinistvena kazna od šest godina, u šta mu se takođe uračunava vrijeme tokom kojeg je bio uhapšen, od 28. maja 2020. do 31. maja 2020. godine.

Hodžić je osuđen na pet godina, u šta mu se uračunava vrijeme dok je bio uhapšen, od 28. maja 2020. do 31. maja 2020. godine.

Preduzeću “F.H. Srebrena malina” Srebrenica izrečena je novčana kaznu od 200.000 KM, a od te firme, te od Hodžića, oduzima se 694.747,78 KM, od čega je 87.000 KM privremeno oduzeto po potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Sud BiH je, u saopštenju, obrazložio i oslobađajući dio presude. Kako se navodi, Novalić, Solak, Hodžić i firma “F.H. Srebrena malina” oslobođeni su od optužbe koja ih tereti za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, a u vezi sa zloupotrebom položaja ili ovlaštenja, primanjem nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, pranjem novca itd.

“Optužena Jelka Milićević oslobođena je od optužbe da je radnjama opisanim u oslobađajućem dijelu izreke presude počinila nesavjestan rad u službi”, navode iz Suda BiH.

Sud je oštećenu FBiH uputio da eventualni imovinskopravni zahtjev ostvaruje u parničnom postupku.

“U odnosu na osuđujući dio presude, optuženi su obavezani da nadoknade troškove krivičnog postupka čiju će visinu Sud odrediti posebnim rješenjem, dok troškovi krivičnog postupka u odnosu na oslobađajući dio presude padaju na teret budžetskih sredstava ovog Suda”, naveli su iz Suda BiH.

Protiv ove presude dozvoljena je žalba vijeću Apelacionog odjeljenja u roku od 15 dana od prijema pismenog otpravka.

Presudu Novaliću i ostalima je izreklo tročlano vijeće koje su činile sudije Branko Perić, kao predsjedavajući, Braco Stupar i Goran Radević. Presuda je donesena većinom u Vijeću, preglasavanjem sudije Perića, koji je bio protiv osuđujuće presude.

Perić je rekao da se njegova ocjena dokaza u potpunosti razlikuje od ocjene dokaza njegovih kolega. Između ostalog, naveo je da je specifičnost krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u tome što se mora utvrditi namjera da se počini krivično djelo i da se stekne nezakonita imovinska korist.

“Zloupotrebe su česte, ali nije svaka zloupotreba krivično djelo”, kazao je Perić, te dodao da su za dokazivaje namjere da se počini krivično djelo potrebni čvrsti dokazi, a da prema njegovom mišljenju Tužilaštvo u tom pravcu nije ponudilo čvrste dokaze, nego niz indicija nedovoljne dokazne snage.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić proglašen je krivim u predmetu koji je tretirao nabavku 100 kineskih respiratora. Novalić je kao prvooptuženi osuđen na četiri godine zatvora prvostepeno.

Novalić jutros nije došao na izricanje presude, dok su svi ostali optuženi prisustvovali.

Prvostepenom presudom Novalić je osuđen na četiri godine zatvora, Fikret Hodžić, vlasnik “Srebrene maline” na pet, a bivši direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak na šest godina.

Treba istaći i da pravno lice “Srebrena malina”, čiji je vlasnik Fikret Hodžić mora platiti kaznu od 200.000 KM, dok Hodžić mora vratiti 690.000 KM.

Svi osuđeni su proglašeni krivim za produženo krivično djelo zloupotrebe položaja, dok su oslobođeni po tački za pranje novca i primanje dara.

Solak je kriv između ostalog za krivotvorenje dokumentacije jer je naložio podređenoj zaposlenici da se u ugovoru izmijeni dio koji se odnosi na oznaku respiratora.

Prvostepenu presudu u ovom predmetu donijelo je sudsko vijeće od tri člana koje su činili Branko Perić, Braco Stupar i Goran Radević.

Novaliću se optužnicom teretio zbog krivičnog djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela, u vezi s krivičnim djelima zloupotreba položaja i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.

Također, Novaliću se na teret stavljalo i pranje novca, krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga, krivotvorenje službene isprave, povredu obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje.

Pod tačkom 2. optužnice, Novalić se teretio za krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, krivotvorenje službene isprave i pranje novca.

Tužilaštvo BiH početkom maja 2020. pokrenulo je istragu o nabavci respiratora iz Kine, dok je pretres pred Sudom BiH otpočeo u februaru 2021. godine.

Osim Novalića, sudski predmet se vodio i protiv Fahrudina Solaka, Fikreta Hodžića i Jelke Milićević, a svi osim Jelke Milićević su osuđeni.

Na opštim izborima u BiH, održanim 2. oktobra 2022. godine, ukupan broj nevažećih glasačkih listića bio je 485.369, a više od polovine tih listića bilo je nepopunjeno, odnosno prazno (popularno zvani bijeli listići).

Naime, prema podacima koje je objavila Centralna izborna komisija (CIK) BiH u analizi prethodnog izbornog procesa, čak 264.782 glasačka listića ubačena su prazna (neoznačena) u predviđene glasačke kutije, što je 54,6 odsto od ukupnog broja listića koji se po zakonu smatraju nevažećim.

Ovo praktično znači da su “bijeli listići” prešli izborni census, koji je, podsjećanja radi, u BiH tri odsto, a to dalje znači i da bi evidentno mogli uticati na izborni rezultat da su bili važeći.

Treba napomenuti i da je broj nevažećih glasačkih listića na izborima 2022. bio dosta manji nego na opštim izborima 2018. i 2014. godine, ali je zabrinjavajuće što je broj praznih listića bio mnogo veći nego u prethodna dva izborna procesa.

“Na opštim izborima 2018. godine, od ukupno 526.426 nevažećih glasačkih listića, 48,56 odsto je bilo neoznačenih (praznih). Na opštim izborima 2014. godine od ukupno 545.020 nevažećih glasačkih listića, neoznačenih (praznih) je bilo 51,06 odsto”, saopšteno je iz CIK BiH.

Analiza je pokazala i da se procenat nevažećih glasačkih listića razlikuje po nivoima vlasti, a ubjedljivo najviše praznih pronađeno je u trci za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

“Za nivo parlamenta BiH evidentiran je 145.281 nevažeći listić. Od tog broja, čak 87.956 je bilo praznih listića, što je 60,54 odsto”, saopštili su iz CIK-a.

Nakon toga, najviše nevažećih listića bilo je u glasanju za izbor članova Predsjedništva BiH, a i u ovom slučaju, najviše je bilo onih praznih.

“Od ukupno 115.273 nevažeća glasačka listića za ovaj nivo, 68.371 bio je prazan, odnosno 59,3 odsto”, navodi se u analizi te dodaje da je više od polovine praznih nevažećih listića pronađeno i prilikom prebrojavanja glasova za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.

“Za Parlament FBiH ukupno je bio 80.021 nevažeći glasački listić. Od toga 55,52 odsto je bilo praznih, to jeste 44.428.”

I kada je u pitanju Republika Srpska, slična je situacija. Za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, CIK BiH utvrdio je 38.939 nevažećih listića.

“Od tog broja, praznih listića bilo je 21.524, što je 55,3 odsto”, navode iz Centralne izborne komisije, dodajući da su brojke, kada je u pitanju Narodna skupština RS, gotovo identične.

“Ustanovljeno je da je prilikom glasanja za Narodnu skupštinu RS bilo 37.374 nevažećih glasačkih listića. Od toga 15.133 bilo je praznih, a to je 40,5 odsto.”

Ogroman broj nevažećih glasova evidentiran je i za popunu skupština kantona u Federaciji BiH.

“Od ukupno 68.481 nevažećeg glasačkog listića za ovaj nivo, praznih glasačkih listića bilo je 27.370 ili 40 odsto”, naglasili su iz CIK-a.

Iz Komisije poručuju da je teško odrediti razlog zbog kojeg je birač odlučio da svoj listić učini nevažećim, odnosno da jednostavno u kutiju ubaci prazan papir.

“Neki od razloga mogu biti iskazivanje nezadovoljstva dostupnim opcijama, neinformiranost, nedovoljna upućenost u način glasanja i pretvaranje važećih u nevažeće glasačke listiće i slično”, kazali su iz CIK BiH.

Oni dodaju da je osnovna karakteristika svih do sada sprovedenih izbora u BiH taj da je broj nevažećih glasačkih listića veći u odnosu na procijenjeni izborni standard od tri do četiri odsto.

Nebojša Tojagić, politički analitičar iz Banjaluke, kaže za “Nezavisne novine” da “bijeli listići” nikako nisu slučajni.

“Oni nisu posljedica greške pri biranju kandidata, već svjesne odluke da se izađe na izbore i da se nijednom od ponuđenih kandidata ne da podrška”, navodi on.

Takođe, Tojagić ističe da je to demokratski izraz volje i nezadovoljstva, ogorčenosti sa ponuđenim izborom, ali ujedno i potez koji ne doprinosi nikakvoj promjeni.

“Evo, na primjer, ništa se nije i ništa se neće promijeniti što je u Francuskoj na drugom krugu predsjedničkih izbora više miliona Francuza ubacilo ‘bijele listiće’. Ali, oni su poslali poruku da ni Makron ni Le Penova nisu po njihovoj volji. Tako je i ovdje”, pojašnjava Tojagić.

Sa druge strane, nastavlja on, nevažeći listići najviše udaraju prilikom glasanja za ulazak u parlament.

“Tada veći broj nevažećih listića najnepovoljnije utiče na male stranke. Jer ne samo da su ti glasovi mogli nekog pomjeriti preko crte, već i zato što se prelazak cenzusa računa u odnosu na broj izašlih na izbore, što znači da je kod veće izlaznosti veća i obaveza malih stranaka da imaju dovoljan broj glasača za cenzus”, kazao je Tojagić.