Da li su na pomolu sankcije protiv političara u BiH i ko bi se mogao naći na tom spisku – tema je o kojoj se već dugo raspravlja u javnosti, a ponovo ju je ovih dana podgrijao američki ambasador u BiH, Erik Nelson, koji je najavio takvu mogućnost.
Nelson je, naime, poručio da su sankcije jedno od sredstava koje će američka administracija koristiti protiv onih koji podrivaju napredak na Zapadnom Balkanu. Sankcije su, istakao je on, moguće ne samo protiv onih političara koji podrivaju napredak na Zapadnom Balkanu, već i protiv onih koji ih podržavaju u tome.
Iako Nelson nije otkrivao imena političara koji, po njegovom mišljenju, podrivaju napredak Zapadnog Balkana istakao je da „zapaljiva retorika koja izaziva na podjele nije prihvatljiva“.
– Retorika koja još više naglašava podjele među ljudima ove zemlje je opasna i ja kažem i više ljudi treba da kažu: “Dosta je, ovdje se mora stati” – bio je izričit Nelson.
S obzirom na to da je i ranije bilo sličnih prijetnji stranih diplomata, pa se sva priča na kraju završila na tome, da li se i ova Nelsonova izjava može shvatiti tek kao „pucanj iz prazne puške“ ili su na pomolu konkretne akcije i šta bi one mogle da podrazumijevaju!?
Politički analitičari ističu za Srpskainfo da Nelson ne priča u prazno, te da je Zapad već vjerovatno spremio neke sankcije; samo je pitanje dana kada će one biti objelodanjene.
Vjeruju da bi se na udaru prvi mogao naći lider SNSD, Milorad Dodik, koji je, kako tvrde, ponovo zaoštrio svoju retoriku i ne propušta priliku da prijeti otcjepljenjem ili vrijeđa strane diplomate, u prvom redu novog visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita, ali i bivšeg, Valentina Incka. Međutim, kako dodaju, na udaru bi se mogli naći i drugi političari, ne samo iz Srpske, već i oni iz Federacije BiH.
Konfuzija
Glavni istraživač i koordinator programa u Centru za primjenjene evropske studije u Beogradu i bivši ambasador BiH pri EU, Igor Davidović, ističe da je evidentno da se politička kriza u BiH ponovo zaoštrila nakon nametanja „Inckovog zakona“, iako je takav njegov potez bio očekivan jer ga je dugo vremena najavljivao.
Ipak, čini mi se da su Dodikove reakcije ovaj put više spontane nego što je to bio slučaj ranije, s obzirom na to da se njegovi stavovi pooštravaju, ali isto tako i mijenjaju iz dana u dan. Prosto je nemoguće prognozirati šta će reći sljedećeg dana, odnosno na koji način će se postaviti, koje mjere će preduzeti i šta će uraditi od onoga što je rekao. To svjedoči o jednoj vrsti konfuzije, ali i činjenici da je situacija u BiH usložnjena i krajnji ishod je neizvjestan – smatra Davidović.
Dodaje da su prijetnje koje Dodik emituje ka partnerima u BiH, ali i međunarodnoj zajednici, žešće i daleko radikalnije nego što je to bio slučaj do sada, pa stoga nije isključeno da Zapad krene sa sankcijama. Davidović naglašava da je nova američka administracija i dalje pod impresijom uvreda koje je Dodik ranije uputio bivšoj američkoj ambasadorki Morin Kormak, te da to neće lako zaboraviti.
– Uveliko se spekuliše o tome da bi i EU mogla da se pridruži sankcijama SAD ili da emituje svoje zasebne sankcije. Te mjere bi pogodile političare daleko žešće i direktnije nego što je to bila zabrana putovanja u SAD ili blokada imovine u Americi. O tome se mnogo spekuliše i to nije daleko od neke realne varijante – kaže Davidović.
On ističe da EU po običaju, kao i uvijek, reaguje veoma tromo, sporo, konfuzno, nedefinisano i nikada sa nekim preciznim izjašnjenjima o namjerama ili rokovima.
Davidović kaže da se međunarodni faktor možda više zainteresovao za dešavanja na Zapadnom Balkanu zbog, prije svega, pozicije Kine i Rusije, koje se uključuju na prazan prostor koji su SAD ili EU odavno napustili.
– Ovdje sad imamo nove igrače, nove kategorije, neke njihove interese koji će se između njih prelamati, a da bi se nešto desilo onako kako njima odgovara neko treba da plati cijenu, upravo ovdje, kod nas – smatra Davidović.
Protektorat
Direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, Aleksandar Popov stava je da se na listi za sankcije nalaze i političari iz Federacije BiH, prvenstveno lideri SDA i HDZ, koji svojom retorikom, kako kaže on, takođe, podrivaju Dejton.
Aleksandar Popov
On ističe da je Zapad počeo partiju šaha sa domaćim političarima i svaki svoj potez unaprijed odmjerava, isto kao i potez druge strane.
– Kada se igra partija šaha onda se pokušava predvidjeti potez druge strane. U ovom slučaju, ako se već krenulo ponovo u obnovu bonskih ovlaštenja visokog predstavnika, onda se moglo očekivati i pretpostaviti kakve će to reakcije izazvati, prije svega u Republici Srpskoj – kaže Popov za Srpskainfo.
Navodi da je „Inckov zakon“ bio plus za Dodika jer je oko sebe na jednostavan način mogao da okupi javno mnjenje, ali i političare iz Srpske, jer niko nije mogao da odbije to okupljanje s obzirom na to da bi bio proglašen izdajicom.
– Vjerujem da su SAD i zapadne sile predvidjele ovu reakciju iz Srpske i da će ovaj put stvarno primjeniti oštrije mjere protiv onoga ko, po njihovom mišljenju, podriva BiH. Javnost treba biti svjesna da BiH jeste protektorat i da će dok god je tako međunarodna zajednica preduzimati mjere koje misli da treba. Ne možete protjerati visokog predstavnika, a da ne mijenjate Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma – objašnjava Popov.
On ističe da je Zapad svjestan da u slučaju ako ne primjeni sankcije gubi svoj kredibilitet na Balkanu. Ako ne zaštite Inckovu odluku iza koje su stali i ako ostave novog visokog predstavnika, Kristijana Šmita, na vjetrometini onda to, po mišljenju Popova, znači da je BiH prepuštena sama sebi i svojim liderima koji će je rasparčati kao „kerovi mastiku“.
– Ne vjerujem da će Zapad to dozvoliti – zaključuje Popov.
Put u izolaciju
Analitičari upozoravaju da političari iz Srpske vuku Republiku u izolaciju svojom zaoštrenom retorikom usmjerenoj prema Zapadu.
Ističu da bi, ako već sami ne umiju, o diplomatiji trebali da uče od srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, zahvaljujući kojem je Srbija ovih dana dobila status najvažnije zemlje u regionu.
I dok dio političara iz Srpske ne propušta priliku da SAD i dio međunarodne zajednice prikaže kao „neprijatelje“ Srba, vrijeđajući njihove diplomate, Vučić radi suprotno, trudeći se da sa svima izgradi prijateljske odnose. Tako je ovih dana okačio fotografiju s ambasadorom SAD u Beogradu, Entonijem Godfrijem, ispod koje je napisao kako su odnosi Srbije i SAD u usponu.
– Hvala Amerikancima na podršci udruživanja zemalja u regionu i ekonomskim integracijama koje znače napredak, kako Srbije tako i svih ostalih u našem okruženju. Srbija, uz američku podršku, mnogo toga može da promijeni u svojoj budućnosti, a prije svega građanima Srbije da obezbijedi bolji životni standard – ocijenio je Vučić i poručio da vjeruje u “prijateljstvo Srbije i Amerike”.
