Novoizabrane sudije Ustavnog suda Republike Srpske Svetlana Brković i Radomir Lukića položili su danas zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske je na sjednici prošle sedmice izabrala Lukića i Brkovićevu za sudije Ustavnog suda Srpske.
I Vijeće naroda Republike Srpske potrdilo je Svetlanu Brković i Radomira Lukića za sudije Ustavnog suda.
U Banjaluci je u toku sjednica Narodne skupštine Srpske.
Predsjednik Organizacije starješina Vojske Republike Srpske Slobodan Župljanin poručio je da se svim institucionalnim sredstvima ne smije dozvoliti da arhiva Haškog tribunala bude pohranjena u Federaciji BiH, jer bi to predstavljalo veliku opasnost i ogromnu mogućnost zloupotreba.
Komentarišući zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića da arhiva Haškog tribunala bude pohranjena u BiH, Župljanin je rekao da se Republika Srpska treba zalagati svim dozvoljenim mehanizmima da arhiva Haškog truibunala ostane u Hagu ili da bude pohranjena na neku treću lokaciju, jer vjerovatno ne bi bilo odobreno da bude pohranjena u Republici Srpskoj.
– Postoji i varijanta da se sva arhiva Haškog tribunala koja se odnosi na ljude iz Republike Srpske koji su bili predmet istraga ili presuda pohrani u Republici Srpskoj, a za one koji su bili predmet istraga iz FBiH da se pohrani u tom entitetu – istakao je Župljanin.
Župljanin je ocijenio da to neće zadovoljiti Bećirovića i “ostalu bratiju” iz Sarajeva, zaključujući da svim institucionalnim sredstvima treba spriječiti da arhiva Haškog tribunala bude pohranjena u Sarajevu.
Bećirović je generalnom sekretaru UN, predsjedniku Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i predsjedniku Generalne skupštine UN uputio pismo u kojem je zatražio da arhivska građa Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Јugoslaviju bude pohranjena u BiH.
On je o ovom pismu obavijestio sekretara UN Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Abubakara Tambadua tokom susreta u Sarajevu.
Bosna i Hercegovina već neko vrijeme planira nabavku novih američkih helikoptera za Oružane snage BiH, međutim to nailazi na prepreku u Vijeću ministara.
Ministri iz RS-a ne dozvoljavaju da to dođe na dnevni red pa je ta tačka nedavno skinuta na sjednici kojoj, kako tvrdi Helez nije prisustvovao, ali ga je mijenjao Elmedin Konaković. Ipak, ministar odbrane Helez vjeruje da će nabavku ipak realizovati.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je povuklo sa sjednice prijedlog izmjena i dopuna Odluke o višegodišnjem projektu nabavke helikoptera prema kojem je BiH trebala nabaviti nove američke helikoptere za otprilike 4,8 miliona KM. Umjesto toga, novac u budžetu, odvojen za ovu stavku, trebao bi biti utrošen na remont postojećih ruskih helikoptera MI8.
Razlog tome je negodovanje Zorana Tegeltije, ministra finansija iz SNSD-a, da se ova tačka nađe na dnevnom redu. Riječ je o stavci koja se planira godinama, međutim za to nije bilo volje ministara iz RS-a ni u prethodnom sazivu.
Ministar Helez je za Klix.ba kazao da on nije bio na prethodnim sjednicama Vijeća minsitara te zbog toga nije mogao obrazložiti svoje razloge za kupovinu novih helikoptera, ali je istaknuo da će Oružane snage BiH od svojih prošlogodišnjih ušteda nabaviti te helikoptere u slučaju da se državni ministri ne dogovore.
“Mi sto posto krećemo u to, dolaze američki helikopteri, moderniji i novi, koji imaju na sebi i borbene sposobnosti, a ne kao do sada što smo imali samo za gašenje požara i pomoć u nevolji. Ti helikopteri koje imamo osim što su ruski, stari su i neupotrebljivi”, navodi Helez.
Na pitanje kako će izbjeći Vijeće ministara i nabaviti nove helikoptere, objašnjava da Oružane snage BiH imaju svoj novac od prethodnih godina te da helikoptere neće nabavljati iz ovogodišnjeg budžeta.
“Mi ne tražimo dodatna sredstva, mi smo uštedili sedam miliona u OS i dat ćemo taj novac za kupovinu američkih helikoptera. Nema osobe na ovoj planeti koja bi to više voljela od mene. To ide sigurno”, rekao je.
Na kraju je istaknuo i da će još jednom na Vijeću ministara pokušati da obrazloži zašto je potrebno da se ide u nabavku američkih helikoptera, umjesto remonta starih.
Miloš Bukejlović, ministar pravde RS, je pri iznošenju završne riječi u vezi s zakonom o kriminalizaciji klevete i uvrede rekao da su neki novinari banalizovali odredbe ovog zakona, precizirajući da je njegov cilj zaštita dostojanstva ljudi i njihovih porodica.
On je istakao da ovaj zakon štiti sva prava koja garantuje Ustav RS, i naglasio da ni Evropska povelja o ljudskim pravima ne štiti govor mržnje ni omalovažavanje drugih.
Naglasio je da cilj zakona nije ni kriminalizacija ni kažnjavanje, nego prevencija.
“Ni u jednom momentu cilj nije sprečavanje rada medija, a ograničavanje slobode govora još manje. RS je uređeno društvo koje svojim Ustavom štiti slobodu medija i u kojem je sloboda štampe zagarantovano pravo”, rekao je ministar.
Cilj zakona je, kako je istakao, da se promoviše istina, i da svako mora da stoji iza onog što je izrekao, kao i da se zaštiti RS od uvreda.
Podsjetio je da u većini evropskih zemalja ne samo da nije dekriminalizovana kleveta, nego postoje i kazne zatvora koje u pojedinim slučajevima mogu značiti i dugotrajnu kaznu.
Na kraju je dodao da će biti provedena obimna javna rasprava, i pozvao je sve zainteresovane da se u nju uključe i iznesu svoje sugestije.
U Sudu BiH je za 5. april najavljeno izricanje presude federalnom premijeru Fadilu Novaliću i ostalima u predmetu “Respiratori”.
Pored Novalića, za spornu nabavku optuženi su i suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solak, vlasnik preduzeća “Srebrena malina” Fikret Hodžić i ministrica finansija Federacije BiH Jelka Milićević.
Optuženi su u predmetu koji se odnosi na nabavku 100 kineskih respiratora za oko 10,5 miliona KM, za vrijeme prvog talasa pandemije virusa korona, u martu 2020. godine. Iznošenjem završnih riječi odbrane Hodžića i Milićevićeve, danas je u Sudu BiH završeno ovo suđenje, koje je počelo prije više od dvije godine, odnosno 24. februara 2021.
Vlada FBiH i FUCZ su, podsjetimo, angažovali poljoprivrednu firmu “Srebrena malina” da obavi veliki posao iz oblasti medicine pa se stoga sumnja na trgovinu uticajem i druga krivična djela.
Prethodnih sedmica tužioci i odbrana su iznosili završne riječi. Tužilac Mirza Hukeljić je, podsjetimo, istakao da je razlika između realne i ugovorne cijene postojala da bi se svi učesnici “počastili”.
Uz tužioca Hukeljića, završne riječi iznio je i njegov kolega, tužilac Džermin Pašić, koji je rekao da je u BiH budžet vreća koju koristi ruka vlasti, a novac se daje onome ko je najpodobniji, što je ovaj slučaj upravo i dokazao.
Odbrana je, s druge strane, iznosila dokaze u korist svojih branjenika zastupajući tezu da je sve urađeno u skladu sa zakonom i vanrednom situacijom koja je u to vrijeme zahtijevala hitne odluke.
“Tužilaštvo nije dokazalo navode iz optužnice u predmetu nabavke 100 kineskih respiratora za oko 10,5 miliona KM i predmet je posmatran izvan vremenskog konteksta u kojem se dešavao”, ocijenila je prilikom iznošenja završnih riječi odbrane Vasvija Vidović, advokat Novalića.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković očekuje da će do kraja marta početi izgradnja Bolnice u Trebinju, koja će biti najsavremeniji zdravstveni centar.
Višković je naveo da će u narednim danima biti izdate građevinske dozvole za pripremne radove i očekuje da će do kraja marta početi gradnja tog objekta za koji je rekao da je jedan od najvećih investicija u ovom dijelu Srpske.
– Ovaj projekat ide svojim tokom, prošli mjesec smo uplatili prvu ratu za izgradnju bolnice u Trebinju i svaki mjesec ćemo isplaćivati rate, kako je ugovorom predviđeno – rekao je Višković novinarima nakon sastanka sa predstavnicima gradske vlasti u Trebinju kojem je prisustvovao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Prema njegovim riječima, Bolnica u Trebinju je jedan od najvećih objekata koji se gradi i poslije Kliničkog centra u Banjaluci i najveća investicija u zdravstveni sektor.
On je naveo da su ozbiljni časopisi iz sfere turizma, iz zemalja Evrope i širom svijeta, prepoznali da Trebinju, kao budućem turističkom centru, nedostaje bolnica.
Premijer Srpske je rekao da su u proteklom periodu uložena značajna sredstva i u putnu infrastrukturu, što će se raditi i u budućnosti.
Želimo da rješavamo ne samo obilaznice oko grada nego i da na kvalitetan način pokušamo riješiti izlaz iz Hercegovine prema ostatku Srpske, pogotvo prema Foči i dalje prema Srbiji, Birču, Podrinju – pojasnio je Višković.
Višković je dodao da aerodrom u Trebinju nije ništa manje značajan investicioni projekat koji omogućava dalji razvoj grada i ovog dijela Srpske.
– Sada je u fazi izdavanja dozvola, ekološke dozvole gdje je Hrvatska, koristeći Međunarodne konvencije o zaštiti zdravlja i životne sredine iskoristila pravo da da određene primjedbe na ekološku dozvolu. One će vrlo brzo da dođu na razmatranje u Srpsku i mi ćemo tada, sa investitorom, da damo odgovore na ta pitanja – naveo je Višković.
Višković je rekao da su danas, pored izgradnje kongresnog centra, razgovarali o tome da se učine napori sa nivoa Republike i pokuša naći ozbiljan investitor koji bi sagradio hotel sa pet zvjezdica jer smatra da će da doprinese razvoju.
On je naveo da je sve što je rađeno u Trebinju bilo u saradnji sa gradonačelnikom Mirkom Ćurićem, što će biti nastavljeno i u budućnosti.
Višković je naveo da nisu tačni navodi opozicije da se vlast maćehinski odnosi prema Hercegovini, jer to demantuju i razni projekti, podsjetivši da je u posljednjih nekoliko godina u Trebinju urađeno više od 45 projekta, a svi su imali pažnju institucija Srpske.
– Iz Trebinja možemo da poručimo da su institucije uz Hercegovinu, Trebinje, Bileću, Gacko, Nevesinje, Berkoviće i sve lokalne zajednice na ovom dijelu Srpske – zaključio je Višković.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da je Trebinje uspješna lokalna zajednica i da će izgradnjom aerodroma i brze saobraćajnice do Višegrada dobiti sasvim drugu dimenziju.
Ovaj grad će biti otvoren kada se izgradi aerodrom, to je u proceduri, niko nije odustao od toga, rekao je Dodik novinarima u Trebinju poslije sastanka sa predstavnicima gradske vlasti.
On je napomenuo da Vlada Srbije u budžetu planira sredstva za izgradnju aerodroma, ali da to otežava složenost procesa koji je vezan za procedure na nivou BiH.
Dodik je istakao da će se početi realizovati i ideja auto-puta, brze saobraćajnice od Trebinja prema Bileći, Gacku, do Višegrada gdje bi se taj put vezao na konekciju iz Srbije.
– Ovo je veoma izazovna trasa, ali već razgovaramo sa kineskim i drugim kompanijama koje su spremne da vrše projektovanje i da se dogovoramo oko dugoročnog finansiranja za ovu trasu – rekao je Dodik.
On je ocijenio da da je Trebinje uspjelo da riješi kapitalne izazove koje je imalo prije pet-šest godina, a kada je riječ o putnoj infrastrukturi napomenuo je da je ranije saniran put Ljubinje-Trebinje, kao i da je jednim dijelom završena obilaznica.
Dodik je rekao da Republika Srpska više nije ona koja samo reaguje na socijalne i infrastruktrune havarije nego osmišljava projekte koji će ljudima omogućiti brži dolazak.
– Auto-putevima ljudi dolaze, a malim putevima odlaze – naglasio je Dodik.
On je dodao da je preostalo da se u Trebinju izgradi bolnica, te da je projekat finansiran tako da pokriva i objekat i opremu, navodeći da je cilj da ovdje postoji i zdravstveni turizam.
-Bolnica treba da omogući da privuče značajan broj onih koji će ovdje naći rješenje za svoje probleme – rekao je Dodik.
Dodik je rekao da je Trebinje uspješna lokalna zajednica predvođena gradonačelnikom i njegovim timom, a da su strateške prioritetne grane energetika, poljoprivreda i turizam pravilno odabrani i da će morati da se prate kroz konkretne planove i organizaciju.
Predsjednik Srpske je konstatovao da je razvojem grada u svim elementima zaustavljen odlazak ljudi, te da je vidljivo da se ljudi i vraćaju. “Trebinje je uspjelo da riješi sivu zonu vezano za turistički smještaj, tu treba istrajati”, rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, u gradu se planira izgradnja novih solarnih i vjetroelektrana, što će donijeti nove prihode gradu, ali i obezbijediti energetsku stabilnost Republike Srpske i regiona.
– Mi kao zajednica koja ima dovoljno električne energije ne smijemo da ostanemo na začelju procesa koji će dati odgovore za desetak godina u vezi sa novim izvorima energije – rekao je Dodik.
On je pojasnio da su tradicionalni izvori poput termoelektrana pod snažnim pritiskom regionalnih i evropskih institucija da se emisije raznih tvari u vazduh dovedu u ekološki standard koji će vjerovatno biti neisplativ za eksploataciju.
U Trebinju je, kaže, i 85 odsto obradivog zemljišta ima navodnjavanje, što nema nijedna lokalna zajednica i to treba iskoristiti.
Stabilnost BiH je od izuzetnog značaja za Mađarsku i očekujemo od EU da u budućem periodu učini određene korake na proširenju, rekao je ministar inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto nakon sastanka sa ministrom inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedinom Konakovićem u Sarajevu.
Mađarska želi da se ubrza proces proširenja Evropske unije, ali dobro znate da u EU postoje zemlje članice koje samo verbalno podržavaju proširenje, ali kada dođe do odlučivanja onda su uzdržane. Pozivamo članice da prestanu sa onemogućavanjem procesa proširenja EU, jer to za EU i Mađarsku znači bezbjednosni rizik. BiH može računati na Mađarsku u interesu da vaš proces pridruženja EU bude ubrzan – naglasio je Sijarto, prenosi Kliks.
Sijarto se osvrnuo i na pitanje sankcija koje uvodi Evropska unija.
-Vidite da Brisel pribjegava sankcijama. Ako pogledamo koliko su sankcije bile uspješne, možemo zaključiti da nijedne mjere nisu uspjele dovesti do značajnijih rezultata. Ista je situacija sa briselskim sankcijama. Mi nikako ne pristajemo na to da EU uvede bilo kakve sankcije u odnosu na Zapadni Balkan. Oni koji smatraju da se sankcijama mogu riješiti problemi, oni pojma nemaju kakva je ovdje situacija i na taj način pokušavaju prikriti svoje neznanje – istakao je Sijarto.
Komentarišući odnos koji Mađarska ima prema predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku rekao je da je nebitno šta on misli o Dodiku.
Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je da BiH i Mađarska nemaju otvorenih pitanja.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić smatra da arhiva Haškog tribunala treba da bude vraćena onima kojima pripada – institucijama Republike Srpske, u kojima je i nastala.
Komentarišući zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića da arhiva Haškog tribunala bude pohranjena u BiH, Kojić je rekao Srni da se radi o arhivskoj građi institucija Republike Srpske – Vlade, Narodne skupštine i Vojske Republike Srpske.
Kojić smatra da nema potrebe da se razmatra mogućnost da arhiva Haškog tribunala bude pohranjena u Sarajevo, jer ona treba da se vrati onima kojima i pripada, a to su entiteti.
On je napomenuo i da je posljednji stav Haškog tribunala bio da nasljeđe tog Suda, koje podrazumijeva i arhivsku građu, treba stalno da bude pohranjeno u Hagu, ali ako dođe vrijeme da treba da se riješi pitanje te arhive, ona po zakonu pripada onima kod kojih je i nastala.
Kojić je podsjetio da je značajan dio arhivske građe Republike Srpske upadom SFOR-a na određenim lokacijama nasilno preuzet od institucija Srpske, dok je dio arhivske građe Republike Srpske predat u skladu sa Zakonom o saradnji sa Haškim tribunalom.
Bosna i Hercegovina i Mađarska nemaju otvorenih pitanja i neophodno je proširiti saradnju u svim oblastima kako u trgovini tako i u energetici.
Ovo je istaknuto nakon danas održanog sastanka Petera Sijarta, ministra spoljnih poslova Mađarske i Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova BiH.
Na pres konferenciji nakon sastanka, Sijrato je rekao da je stabilnost BiH od izuzetnog značaja za Mađarsku, istovremeno naglašavajuću da se Mađarska zalaže za ubrzan proces proširenja EU.
“Dobro znae da u EU postoje zemlje članice koje samo verbalno podržavaju proširenje, ali kada dođe do odlučivanja onda su uzdržane. Pozivamo članice da prestanu sa onemogućavanjem procesa proširenja EU, jer to za EU i Mađarsku znači sigurnosti rizik”, rekao je Sijarto.
On je na pres konferneciji govorio i o sankcijama EU čem često pribjegava Brisel, istovremeno naglašavajući da nijedne mjere i sankcije nisu uspjele dovesti do značajnih rezulatata.
“Mi ne pristajemo na to da EU uvede bilo kakve sankcije u odnosu na zapadni Balkan. Oni koji smatraju das e sankcijaam mogu riješiti problemi oni pojma nemaju kakva je ovdje situacija i na taj način pokušvaju prikriti svoje nezananje”, rekao je Sijarto dodajući da je robna razmjena između BiH i Mađarske preko 600 miliona evra.
Takođe, Sijarto se osvrnuo i na odnos koji ima prema Milorad Dodiku, presjedniku Republike Srpske ističući da nije bitno šta on misli o njemu te da je važno šta ljudi u BiH, posebno u Republici Srpkoj misle o njemu.
“Ako sam dobro shvatio, u Republici Srpskoj je on ponovo izabran za predsjednika entiteta i mi to pošutjemo i to je veoma važno”, rekao je Sijarto.
Nakon sastanka Konaković je rekao da kriza koja se dešava zbog Ukrajine u oblasti energije da je uzdrmala cijeli svijet te da BiH ima svoje izvozne potencijale koji su nedovoljno iskorišteni.
“Propustili smo šansu u vrijeme kada je magavat sat na mađarskoj berzi bio i 1.000 evra mi smo imali problema unutar sistema jer produktivnost u rudnicima i unutar javnih kompanija nije bila na nivou na kojem je trebala biti. Izgubili smo milijarde KM, razgovaramo o tom polju i zajedničkoj saradnji”, rekao je Konaković.