VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Amerika daje još 17 miliona dolara za Oružane snage BiH

    Amerika daje još 17 miliona dolara za Oružane snage BiH

    Majkl Marfi, ambasador SAD u BiH, rekao je da ove godine SAD daju dodatnih 17 miliona dolara za podršku Oružanim snagama BiH.

    “Ne postoji nijedna druga zemlja kojoj je više stalo do BiH i podrške Oružanim snagama BiH od SAD, čime se ponosimo”, naveo je Marfi povodom 1. decembra, Dana Oružanih snaga BiH.

    On je istakao da će SAD nastaviti ulagati u razvoj sposobnosti avijacije Oružanih snaga BiH.

    “Ove godine izdvajamo 12 miliona dolara za nabavku naprednih helikopterskih simulatora. Ulažemo i dodatnih 23 miliona dolara u nove helikoptere”, rekao je Marfi.

  • Uskoro jeftinije telefoniranje između EU i zapadnog Balkana

    Uskoro jeftinije telefoniranje između EU i zapadnog Balkana

    Više od 80 poslanika u Evropskom parlamentu zatražilo je od Evropske komisije da pokrene proceduru za ukidanje rominga u telekomunikacionim uslugama između EU i zemalja zapadnog Balkana.

    Oni su u pismu Ursuli fon der Lajen, predsjednici Evropske komisije, naglasili da je predlaganje kandidature za BiH još jedan dokaz da EU zemlje zapadnog Balkana vidi kao pouzdane partnere i da bi pokretanje koraka ka ukidanju rominga značilo dostizanje još jedne važne etape u odnosima.

    “Zato pozivamo Evropsku komisiju da hitno predstavi jasnu mapu puta s ciljem ukidanja naknada za roming između EU i zapadnog Balkana, čime bi proširili područje slobodnog od rominga na korist svih evropskih građana. Vrijeme za djelovanje je sada”, naglašeno je u pismu.

    Kao argument za traženje ovih koraka poslanici su podsjetili na govor Fon der Lajenove u Evropskom parlamentu u septembru povodom rata u Ukrajini, kada je sama navela da bi, osim Ukrajini, roming trebalo ukinuti i zemljama zapadnog Balkana, naglasivši da su one zaslužile da profitiraju od nižih tarifa telefonskih razgovora.

    “Hitno nam treba jačanje integracija zemalja zapadnog Balkana prema EU, a korak ka tome bi bilo ukidanje barijera rominga. To bi pomoglo ne samo da se smanji raskorak prema EU, nego bi smanjilo dnevne prepreke s kojima se suočavaju građani zemalja zapadnog Balkana koji žive i rade u EU, često daleko od svojih porodica, jer se suočavaju s visokim cijenama telefonskih razgovora”, naglašeno je.

    U Regionalnom savjetu za saradnju ističu za “Nezavisne” da pozdravljaju inicijativu evroparlamentaraca i dodaju da se nadaju da će ona dati dodatni podsticaj naporima i aktivnostima na kojima Savjet radi na ovom pitanju.

    Naglašavaju da bi na narednom samitu u Tirani moglo doći do narednih koraka ka smanjenju cijena rominga između EU i zapadnog Balkana.

    “Vijeće za regionalnu saradnju usko sarađuje s Evropskom komisijom na smanjivanju cijena rominga između EU i zapadnog Balkana još od kada je Regionalni sporazum o romingu na zapadnom Balkanu stupio na snagu, a kojim je od jula 2021. godine ukinut roming u našem regionu. Sve je to dio Akcionog plana za kreiranje zajedničkog regionalnog tržišta, za čiju je koordinaciju i podršku regionalnih aktivnosti zaduženo Vijeće za regionalnu saradnju”, kažu oni.

    U Evropskoj komisiji su za “Nezavisne” na pitanje o tome šta je do sada urađeno na ukidanju rominga naglasili da je sljedeći korak priprema mape puta za ukidanje rominga između EU i zemalja zapadnog Balkana.

    “Ukidanje rominga na zapadnom Balkanu je istorijsko dostignuće saradnje između telekoma, ministarstava i nezavisnih regulatornih agencija u regionu, uz podršku Evropske komisije. To je novi korak u digitalnoj transformaciji regiona”, istakli su oni.

    Ukoliko dođe do dogovora o ukidanju rominga, izvjesno je da će se slijediti postupak koji je bio primijenjen u trenutku donošenja odluke o ukidanju rominga u regionu. Prvo bi bila urađena analiza cijena i troškova, nakon čega bi o tehničkim aspektima razgovarali evropski regulatori, telekom operateri i vlade. Poslije postizanja dogovora, došlo bi do postepenog smanjenja cijena za roming i taj period bi vjerovatno trajao godinu i više dana, nakon čega bi tarife bile potpuno ukinute.

  • Prepreke na putu ka EU

    Prepreke na putu ka EU

    Najava evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija da bi BiH sredinom decembra trebalo da dobije status kandidata za ulazak u EU imaće smisla jedino ako domaće vlasti podstakne na reforme koje će dovesti do podizanja životnog standarda građana.

    Komentarišući za Srpskainfo poruke koje je Varhelji poslao nakon dvodnevnog boravka u BiH i sastanaka koje je imao s domaćim političkim liderima, bivši karijerni diplomata i član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, Srećko Đukić, smatra da zaista postoji realna šansa da BiH već za petnaestak dana dobije kandidatski status.

    – Dobijanje statusa kandidata je prvi korak na putu ka punopravnom članstvu u EU. Taj put može da bude duži ili kraći, u zavisnosti od toga koliko vaše vlasti budu spremne da provode reforme koje traži Brisel. To se, prije svega, odnosi na borbu protiv korupcije, vladavinu prava, smanjene troškova javne uprave. Tu se ne radi o nekim preteškim, nerješivim problemima. Sve je do volje i želje vaših lidera da to ostvare – navodi Đukić.

    U intervjuu za BHRT Varhelji je, na kraju svoje posjete BiH, između ostalog rekao da se nada da će zemlje članice EU prihvatiti prijedlog o dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH na sjednici Saveta Evrope, koja je planirana 15. decembra.

    – Razgovarao sam s liderima političkih stranaka u BiH i na osnovu viđenog očekujem skoro formiranje vlasti, ali i usvajanje zakona o sudovima, te kontakt tačke za Europol – rekao je Varhelji.

    Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, poslije sastanka s evropskim komesarom za proširenje zahvalio se na njegovoj “podršci evropskom putu”.

    – Srpska ostaje opredijeljena za evropske integracije i očekujemo da već u decembru BiH dobije kandidatski status. Razgovarali smo o svim reformama koje je neophodno provesti, između ostalih i o potrebi usvajanja strategije o upravljanju migracijama i azilu, o stavljanju u funkciju kontakt tačke za saradnju s Europolom, kao i o drugim važnim pitanjima – naveo je Dodik.

    S druge strane, Srećko Đukić za Srpskainfo ističe da suštinski nije važno da li će BiH u punopravno članstvo u EU ući za pet, 10 ili 15 godina, a možda i nikad, kako tvrde pojedini evroskeptici. Prema njegovim riječima, mnogo je važnije da se provođenjem reformi dobije pristup fondovima pomoći EU i uredi domaći ekonomski i politički sistem.

    – Turska se na kapijama EU nalazi već decenijama, ali je zahvaljujući reformama kroz koje je prošla doživjela ekonomski bum. To bi i vlastima u BiH trebalo da bude osnovni motiv – smatra Đukić.

  • Šmit u Predsjedništvu BiH, Cvijanovićeva ga ignorisala

    Šmit u Predsjedništvu BiH, Cvijanovićeva ga ignorisala

    Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH sastali su se sa Kristijanom Šmitom, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, a ovaj sastanak, kao što se i očekivalo, ignorisala je Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

    Sastanak Bećirovića i Komšića sa Šmitom, uslijedio je nakon prve redovne sjednice Predsjedništva BiH, a za razliku od njih dvojice, Cvijanovićeva je nakon sjednice Predsjedništva BiH razgovarala sa Johanom Zatlerom, šefom Delegacije EU u BiH.

    Iz Predsjedništva BiH saopšteno je da su Komšić i Bećirović sa Šmitom razgovarali o reformama na evroatlanskom putu BiH, a posebno u kontekstu preporuke Evropske komisije o dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH.

    Na sastanku je istaknuto da su pred BiH važne sedmice, sastanci na visokom nivou sa EU tijelima i očekivanja su da se donesu pozitivne odluke za put BiH ka EU, koje će i građanima biti ohrabrenje da je evropska perspektiva moguća.

    “OHR ima važnu ulogu da bude u funkciji izgradnje demokratske i pravne države koja ubrzanim koracima ide ka EU. Dodano je da se standardi u poštovanju demokratije u EU trebaju primjenjivati i u BiH, imajući u vidu pozitivne preporuke i preporuke za kandidatski status BiH”, saopšteno je iz Predsjedništva.

  • Višković sa predstavnicima SNSD-a na konsultacijama

    Višković sa predstavnicima SNSD-a na konsultacijama

    Mandatar za sastav nove vlade Republike Srpske Radovan Višković sastao se sa predstavnicima SNSD-a u okviru konsultacija za sastav nove vlade.

    U delegaciji SNSD-a su lider stranke Milorad Dodik, potpredsjednik Nikola Špirić, generalni sekretar partije Luka Petrović i drugi.

    Sastanak se održava u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske.

  • “Nikad bolji dnosi Republike Srpske i Srbije” – Stevandić održao sastanak sa generalnim konzulom Republike Srbije

    “Nikad bolji dnosi Republike Srpske i Srbije” – Stevandić održao sastanak sa generalnim konzulom Republike Srbije

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske sastao se danas sa generalnim konzulom Republike Srbije u Banjaluci Milošom Vujićem. Na sastanku se govorilo o saradnji Republike Srpske i Srbije, a Stevandić je tom prilikom izrazio zahvalnost Republike Srpske na svim vidovima podrške i pomoći koju rukovodstvo Srbije nesebično pruža građanim Srpske proteklih godina.

    Generalni konzul je tom prilikom uručio Stevandiću čestitku predsjednika Narodne skupštine Republike Srbije dr Vladimira Orlića povodom izbora na čelo parlamenta.

    „Povodom izbora na mjesto predsednika Narodne skupštine Republike Srpske upućujem Vam srdačne čestitke i najbolje želje za uspeh u radu. Uveren sam da ćete Vaše građane voditi putem uspeha i daljeg napretka. Bila mi je izuzetna čast da prisustvujem konstitutivnoj sednici Narodne skupštine Republike Srpske u Banjaluci i Vašem izboru za predsednika Narodne skupštine. Uveravam Vas da ću sa pozicije predsjednika Narodne skupštine Republike Srbije pružiti pun doprinos daljem jačanju neraskidivih veza između srpskog naroda u Republici Srbiji i Republici Srpskoj“, navodi se u čestitki predsjednika Narodne skupštine Republike Srbije.

    Stevandić je izrazio nadu da će odnosi dva parlamenta u narednom periodu biti intenzivirani, te da će uskoro biti održana sjednica Komisije za saradnju Narodne skupštine Republike Srbije i Narodne skupštine Republike Srpske, u skladu sa Memorandumom, potpisanim u septembru 2018. godine.

    Stevandić je generalnom konzulu prenio zahvalnost za veliku podršku Srbije investicijama u Republici Srpskoj u oblastima hidroenergije, izgradnji putne infrastrukture, angažovanju na zajedničkim projektima, u skladu sa Sporazumom o specijalnim i paralelnim vezama.

    “Srbija je najvažniji faktor stabilnosti i mira na Balkanu, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to dokazuje svakodnevno. Kada je riječ o odnosima Republike Srbije i Srpske oni nikada nisu bili bolji i molim Vas da rukovodostvu Srbije prenesete naše izraze velike zahvalnosti na tome” izjavio je tom prilikom Stevandić.

  • Prva redovna sjednica Predsjedništva BiH

    Prva redovna sjednica Predsjedništva BiH

    Prva redovna sjednica Predsjedništva BiH biće održana danas, najavljeno je iz Predsjedništva BiH.

    Sjednica će početi u 13.00 časov

  • Raspisana crvena Interpolova potjernica za Mahmuljinom

    Raspisana crvena Interpolova potjernica za Mahmuljinom

    Međunarodna policijska agencije Interpol raspisala je danas crvenu Interpolovu potjernicu za ratnim zločincem Sakibom Mahmuljinom, potvrđeno je Srni iz izvora bliskih Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH.

    Za Mahmuljinom, prema bazi Interpola, tragaju 194 zemlje.

    Potjernica je raspisana nakon što je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH dobila naredbu Suda BiH da za Mahmuljinom bude raspisana međunarodna potjernica, koja je unijeta u sistem i postala dostupna svim zemljama članicama Interpola.

    Sud BiH juče je izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Mahmuljinom, koji je u aprilu osuđen na osam godina zatvora zbog zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine.

    Umjesto u zatvor, Mahmuljin je napustio BiH i otišao u Tursku.

    On je Sudu BiH trebao da pristupi 23. novembra kako bi preuzeo uputni akt za stupanje na izdržavanje izrečene kazne zatvora.

  • Dodik: Sredstva za dionicu Doboj-Vukosavlje biće deblokirana

    Dodik: Sredstva za dionicu Doboj-Vukosavlje biće deblokirana

    Predsjednik Srpske Milorad Dodik izjavio je nakon sastanak sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem da je dobio obećanja da će biti deblokriana sredstva EU i da će biti nastavljena izgradnja koridora “Pet ce” od Doboja do Vukosavalja.

    Dodik je na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu da rekao da je prenio Varehljiju da pravosuđe BiH mora biti reformisano jer nema ustavnu osnovu, te da je čudno da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU, da ima sudije strance u Ustavnom sudu i OHR.

    “Za mene je važno da sam komesaru uspio da kažem da je vrlo čudno da imamo status kandidata, a imamo još takozvanog visokog predstavnika, sudije Ustavnog suda BiH koji su stranci. Oni naprosto imaju stv o tome i treba dati status kandidata BiH za članstvo u EU i da se onada riješi to pitanje”, rekao je Dodik nakon sastanaka.

  • Sud što hitnije da krene sa izvođenjem svjedoka protiv Ganića

    Sud što hitnije da krene sa izvođenjem svjedoka protiv Ganića

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izjavio je da Sud BiH treba što hitnije da krene sa izvođenjem svjedoka u vezi sa optužnicom protiv Ejupa Ganića i ostalih za zločin nad vojnicima ЈNA u Dobrovoljačkoj.

    • Odugovlačenje ovog procesa postaje problematično i može na kraju da utiče da se ovaj proces značajno usporava i da biološki nestane određeni broj svjedoka – rekao je Kojić za Srnu.

    Komentarišući odluku Tužilaštva BiH da podigne optužnicu protiv nekadašnjeg komandanta vojne policije takozvane Armije BiH Kerima Lučarevića /64/, koja ga tereti za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 2. i 3. maja 1992. godine, Kojić je rekao da je važno da Sud BiH potvrdi ovu optužnicu i da se što prije uđe u sudski proces.

    Lučarević je jedan od optuženih u predmetu koji Sud BiH vodi protiv Ganića i ostalih za zločin nad vojnicima ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici.