Kategorija: Vijesti

Utrkivanje u mržnji i srbofobiji sa pojedinih medija i društvenih mreža iz Federacije prevazilazi granice bezbjednosti.

Poziv Sanina Muse, bivšeg pripadnika odreda “El mudžahedin” i lidera političkog pokreta “Vjera, narod, država” na okupljanje svojih pristalica, radikalnih islamista ispred Suda BiH u ponedjeljak, 5. februara, kada je nastavak suđenja predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, ali i skup podrške, bezbjednjaci tumače kao prijetnju, poziv na linč i postavljaju pitanje da li u takvom ambijentu postoje uslovi za suđenje.

Musa je na društvenoj mreži pozvao na okupljanje ispred Suda BiH.

Iz MUP-a Kantona Sarajevo potvrdili su da prijavu za okupljanje Musinih pristalica 5. februara nemaju.

Sanin Musa i “antidejtonac” Nihad Aličković, okupljali su se i ranije i pred bh. pravosuđem, Federalnim parlamentom – nedavno, pa do “zapaljivih” rušilačkih demonstracija u proljeće 2016. godine. Nisu nepoznati ni Musini pozivi na rat.

Šta rade bezbjednosne agencije, pita se ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić.

Očekujem da se ovakvi ljudi kao što je Musa sankcionišu, da im se onemogući da izazivaju incidente, a da podrže svoga predsjednika. Tužilaštvo napokon mora da uradi nešto, da spriječi takve ekstremiste da sutra izazovu sukobe u BiH – poručio je Nešić.

Na Musine otvorene ratne prijetnje i poziv na linč predsjednika Srpske i građana na skupu podrške u Sarajevu, reaguju i udruženja proisteklih iz Odbrambeno- otadžbinskog rata.

• Mi ćemo doći ponovo dolje da podržimo jer je ovo proces protiv Republike Srpske – rekao je predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kaže da će otići u Sud BiH i da se ne boji onih koji prijete protestima protiv njega i Srpske u Sarajevu.

• Nisam kukavica, doći ću, ali pozivam da ostanu kod kuće ne zato što se plašim, ne želim da bude neprijatnosti – izjavio je Dodik.

Musaina prijetnja sa društvenih mreža, iz ugla bezbjednjaka, nije bezazlena.

Čak je, kaže sttučnjak za bezbjednost DŽevad Galijašević, simptomatično i to što su zapadni obavještajni krugovi otvorili društvene mreže za radikalne islamiste.

• Ne treba im dozvola, sama objava je poziv za mobilizaciju vehabija. Nema uslova da se ročište održi – naglasio je Galijašević.

Dosije Sanina Muse obiluje potvrdama o njegovim ratnim i poratnim radikalnim islamskim aktivnostima, ali on i dalje prednjači u organizovanju skupova.

Početkom septembra, u Sarajevu je organizovao kontramiting mirnom okupljanju građana Istočnog Sarajeva na skupu “Granica postoji”.

Sud BiH nije prihvatio zahtjev da se ponovo spoji predmet vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Miloša Lukića sa predmetom predsjednika Repiblike Srpske Milorada Dodika koji su razdvojeni na ročištu 17. januara na kome Lukić nije prisustvovao jer je bio u bolnici.

Lukić je rekao da im je javljeno da u ponedjeljak ne dolaze na ročište za kada je zakazano ročište Miloradu Dodiku.

• Svako naredno ročište povećava sve više stres na Tužilaštvo i tužilački tim ovakav kakva jeste jer oni, u slučaju ovih razdvajanja optužnica, moraju da dorade optužnicu koja je svakako krnja i prilično loše napisana. Mislim da se i kod njih pojačava stres – rekao je Lukić za ATV.

Novi komandant EUFOR-a u BiH Laslo Štic, koji je danas preuzeo dužnost od Helmuta Habermajera, naglasio je potpunu predanost izvršenju misije “Altea”, te dodao da će nastaviti posao svojih prethodnika na jačanju vojnih sposobnosti EUFOR-a.

Štic je na ceremoniji primopredaje dužnosti u bazi Butmir kod Sarajeva rekao da se u duhu integrisanog pristupa EU raduje nastavku zajedničkog rada sa međunarodnim partnerima EUFOR-a, te Ministarstvom odbrane u Savjetu ministara, kao i organima za sprovođenje zakona u BiH, saopšteno je iz EUFOR-a.

On je čestitao Habermajeru na rezultatima koje je postigao kao komandant, te odao priznanje posvećenosti 23 zemlje koje učestvuju u misiji “Altea”.

Šticov prethodnik u obraćanju je zahvalio vojnicima i civilima u sastavu Eufora, istakavši da cijeni njihov rad.

• Budite ponosni na to što radite, jer je to od ključne važnosti za ispunjavanje misije Eufora – naveo je Habermajer.

Kao glavne događaje u godini u kojoj je bio komandant Eufora, Habermajer je istakao sprovođenje potpune inspekcije naoružanja agencija za sprovođenje zakona i evidentiranje više od 30.000 komada oružja na skoro 300 lokacija, donaciju 68 novih vozila za Deminerski bataljon Oružanih snaga BiH, te investiranje 360 hiljada evra u ojačavanje vazduhoplovne komunikacione mreže u BiH.

Operativni komandant EUFOR-a Iber Kotero zahvalio je dosadašnjem komandantu Habermajeru na njegovoj posvećenosti i odlučnosti da podrži vlasti u BiH.

U svom obraćanju tokom svečanosti, specijalni predstavnik EU u BiH Јohan Satler zahvalio se dosadašnjem komandantu Habermajeru, te novom komandantu, mađarskom generalu Laslu Šticu poželio mnogo uspjeha na novoj dužnosti.

Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović izjavio je da je nakon 11 godina general iz reda srpskog naroda preuzeo dužnost načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH i da je general-major Gojko Knežević najbolji je izbor za prvog čovjeka Oružanih snaga BiH.

On je istakao da su Kneževićevo bogato iskustvo, smirenost i profesionalnost potrebni Oružanim snagama BiH u izazovnim vremenima.

Goganović je čestitao svim novoimenovanim generalima i istakao da od njih očekuje profesionalni pristup radnim zadacima i da im položaj pripadnika Oružanih snaga BiH bude na prvom mjestu.

• Vjerujem da će general Knežević sa svojim zamjenicima iz reda druga dva konstitutivna naroda imati korektnu saradnju i da će u mnogo čemu biti primjer meni i mojim kolegama u Ministarstvu odbrane /ministru Helezu i zamjeniku ministra Galiću/ kako se treba raditi na dobrobit svih pripadnika multietničkih snaga BiH iz reda sva tri naroda – naveo je Goganović.

On je dodao da se samo kompromisom, dogovorom i međusobnim uvažavanjem može razvijati sistem odbrane.

General Gojko Knežević preuzeo je danas dužnost načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH od Senada Mašovića, a primopredaji prisustvovali su i ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez i zamjenik ministra odbrane Aleksandar Goganović.

Novoimenovani načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH general Gojko Knežević izjavio je danas da će u vrhu prioriteta novog generalskog kora Oružanih snaga BiH biti očuvanje postignute operativne sposobnosti i njeno dalje unapređivanje, kao i poboljšanje standarda pripadnika Oružanih snaga.

Knežević je, nakon preuzimanja dužnosti načelnika od generala Senada Mašovića, rekao da su Oružane snage BiH u proteklih šest godina ostvarile impozantne rezultate, na čijoj realizaciji je radio zajedno sa Mašovićem i ostalim generalima.

– Konstantno unapređenje operativnih sposobnosti nije lak zadatak, s obzirom na to da imamo stalnu fluktuaciju personala. Vojska je živ organizam, jedni ljudi dostižu gornju starosnu granicu i penzionišu. Vojnički kadar prolazi brojne obuke i nakon 40 godina, ukoliko nisu u međuvremenu prekategorisani u neku od kategorija oficira ili podoficira, odlaze iz sistema, u koji onda ulaze novi mlađi ljudi koje je ponovo potrbno obučiti, kako bi bili uključeni u sistem – naveo je Knežević.

On je rekao da će među prioritetima biti i poboljšanje života i rada pripadnika Oružanih snaga BiH, jer će se tako motivisati mladi da pristupe Oružanim snagama.

– Moramo učiniti više na izgradnji povjerenja. Dešavanja na društvenim mrežama poprilično opterećuju naš sistem, tako da i na tom polju moramo mnogo više raditi da bismo u cjelini bili uspješni – naglasio je Knežević.

Mašović je rekao da su tokom njegovog mandata napravljeni veliki iskoraci u procesu poboljšanja školovanja i podizanja nivoa obučenosti pripadnika Oružanih snaga, a i multiplikovan je broj pripadnika koji se školuju na najprestižnijim akademijama širom svijeta.

On je istakao da se trenutno na najprestižnijim vojnim akademijama svijeta školuje 220 kadeta, koji će u bliskoj budućnosti preuzeti ključne pozicije u odbrambenom sektoru.

Ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez rekao je da mu je žao što u penziju u najboljim godinama odlazi nekoliko sposobnih generala, te da će u narednom periodu nastojati da se ta granica pomjeri, s obzirom na probleme sa popunom personala zbog smanjene stope nataliteta i jake migracijske struje, sa čime se susreću brojne evropske zemlje, piše RTRS.

Kada je riječ o finansijama, Helez je naglasio da je aktuelni saziv Savjeta ministara povećao budžet Oružanih snaga BiH i da ove godine nije bilo problema sa finansiranjem, kao što je bilo proteklih godina.

Kompanija Rajaner će od kraja marta povećati broj letova iz Banjaluke, te će tako avioni i imati priliku u Memingen i Beč letjeti i dva puta tokom određenih dana.

Niame, Rajaner će od 31. marta povećati broj letova za Memingen na deset sedmično (svakodnevno, a dva leta srijeda, četvrtak i subota).

Na ovu destinaciju je prošle godine letjelo sedam avion sedmično.

Kada je riječ o polascima za Beč oni se povećavaju sa tri na četiri sedmično, odnosno četvrtkom će od sada biti dva leta.

– Banjaluka više neće imati po dva sedmično leta za Berlin i za Nuremberg koliko je imao prošle godine. Imaće isti broj letova kao prošle godine za Šarloa (2), Goteburg (2) i za Štokholm (2). Ali, Banjaluka dobiva dva sedmična leta za Karlsrue”.

Za BiH postaje sve teže da ispuni potrebne reforme kako bi se do marta ostvario dovoljan napredak na evropskom putu i stvorili uslovi za početak pregovora između EU i BiH o članstvu.

Da bi do napretka došlo, potreban je dogovor domaćih lidera, što uključuje i SNSD i HDZ, dvije od tri glavne stranke u BiH koje uživaju najveću podršku među tri konstitutivna naroda.

Uz angažman dijela međunarodne zajednice, SDA je van sistema vlasti, umjesto koje su došli predstavnici prvo “osmorke“, pa onda “trojke”, nakon što je većina stranaka opozicije odlučila da napusti ovaj blok stranaka iz Sarajeva poslije prošlih opštih izbora.

Šumovi se osjećaju između dva ključna partnera BiH SAD i EU, koji dijele zajedničke stavove po svim bitnim pitanjima, ali čija se strategija, po svemu sudeći, razlikuje kako do tog cilja doći.

Stav EU je da je jedini istinski napredak ako se stranke koje su birali građani sami dogovore o koracima koje treba da prduzmu, dok SAD, kako se čini, smatraju da su glavne stranke do sada imale dovoljno vremena da demonstriraju da su spremne na reforme, te da do napretka neće doći ako ne dođe do promjene političke paradigme.

I jednima i drugima se žuri, jer izbori u EU su u junu, pa postoji strah da, ako se do marta stvari ne pokrenu, BiH može biti u opasnosti da ostane na klupi za rezervne igrače najmanje još jednu godinu, a da se u međuvremenu BiH osjeti ostavljena i prepuštena sama sebi, što može dovesti do toga da se stanje značajno pogorša.

Sa druge strane, moguće vraćanje Donalda Trampa na vlast u SAD nakon izbora u novembru, moglo bi dovesti do potpune promjene američke spoljne politike na globalnom nivou, pa se administraciji Džoa Bajdena žuri da na globalnom nivou tokom ove godine postigne ključne iskorake i postavi smjer kretanja za barem narednu dekadu koje naredna administracija, ko god da je čini, ne bi mogla preokrenuti.

Ambasada SAD je prvo kritikovala dogovor iz Laktaša, dijelom smatrajući da do promjena Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na način izbora nosilaca najviših izbornih funkcija ne može doći bez promjena Ustava, što dogovor iz Laktaša, kako se za sada čini prema interpretaciji HDZ BiH, ne predviđa, a onda je skepsu izrazila i zbog dijela reforme pravosuđa.

Iako EU nije direktno uključena u ovaj politički dogovor, smatra se da je EU barem indirektno ohrabrila domaće lidere da sjednu za sto i da se pokušaju dogovoriti. Ako je vjerovati Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade Hrvatske, koji je nedavno u Sarajevo doveo Ursulu fon der Lajen, predsjednicu Evropske komisije, i Marka Rutea, nizozemskog premijera, upravo je Hrvatska bila ključni posrednik između domaćih lidera da u Laktašima naprave kakavtakav iskorak.

SAD su sada iskazale nezadovoljstvo i drugim važnim setom reformi koji je iz evropskog paketa, a koji se dijelom odnosi i na Pravilnik o radu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.

Oni, naime, smatraju da su nedavne izmjene u članu 4 kojima se uređuje način uključivanja etničke i rodne ravnoteže u proces odabira na pozicije u VSTsu veliki korak unazad.

“Sistem koji je usvojilo VSTS umjesto žrijebanja otvara prostor za diskriminaciju, uključujući diskriminaciju putem zamrzavanja sadašnje etničke i rodne ravnoteže u Vijeću. Time se garantuje da se sadašnji članovi mogu prijaviti za drugi mandat i umanjiti šanse za izbor kandidata koji ne zadovoljavaju fiksne etničke i rodne uslove koji idu u prilog sadašnjim članovima VSTVa”, smatraju oni.

I Delegacija EU, čini se, dijeli slično stajalište, imajući u vidu da je Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, kritikovao ovo rješenje i javno pohvalio, kao i Ambasada SAD, Halila Lagumdžiju, predsjednika VSTSa, što je bio u manjini koja je glasala protiv ovog rješenja koje bi išlo na ruku trenutnim odnosima moći unutar ove najvažnije institucije u bh. pravosuđu.

Zatler je, naime, na okruglom stolu u sklopu programa EU sa nosiocima pravosudnih funkcija u BiH, rekao da EU očekuje da VSTS svojim radom bude pozitivni primjer drugim institucijama.

“Nedavno održano glasanje kojim je suspendovan član 4 rizikuje da potkopa rad ove institucije, jer može dovesti do diskriminacije kandidata kroz proces selekcije koji nisu dio VSTSa zato što će oni koji ne budu mogli da se uklope u striktne etničke i polne kriterije biti u lošijoj poziciji da ispune uslove. To ne bismo željeli da vidimo, i zato molim članove VSTSa da ponovo razmisle. Nažalost, samo manjina u Savjetu je glasala protiv”, rekao je Zatler.

Dilema pred kojom se nalaze predstavnici međunarodne zajednice u BiH je da li praviti kompromis s domaćim liderima, da bi došlo do napretka u reformama, ili čekati promjenu političke paradigme u BiH koja bi dovela do iskrenijeg pristupa reformama. Argument za kompromis je legitimitet političkim izmjenama koje bi došle kao rezultat domaćeg dogovora, a kontraargument je da nema mnogo vremena do novembra da se ostvari momentum koji bi nakon novembra spriječio potkopavanje dostignutog napretka. Čak i dio zemalja EU nije protiv da dođe do intervencije visokog predstavnika Kristijana Šmita, kojeg u RS ne priznaju kao legitimnog. Problem bi moglo predstavljati prihvatanje dijela bh. stanovništva eventualnih Šmitovih nametanja i kako bi se to dalje odrazilo na političku dinamiku u BiH.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, slaže se da problem predstavlja razjedinjenost međunarodnog pristupa prema BiH, i to ne samo između EU I SAD.

“I sama Evropa već dugo ne govori jednim glasom, sad u godini izbora pritiskom želi pokazati nešto ni u šta sama ne vjeruje. Reformski zamah u BiH nije ni na vidiku dok su šumovi u komunikaciji između OHRa i EU sve vidljiviji. SAD su dobro poznate igre i nadmudrivanja domaćih političara koji su svjesni da su gospodari života i smrti u zemlji i da im ta pozicija savršeno odgovara”, smatra Topićeva. Ona pak istovremeno ima i razumijevanje, ali i kritiku prema Briselu. S jedne strane, kako kaže, Brisel pokušava da BiH “ugura” u posljednji voz prema EU, ali istovremeno, kako ističe, zatvara oči pred rušenjem evropskih vrijednosti od strane domaćih političara.

Trideset “malina respiratora”, zbog čije kriminalne nabavke na robiju idu Fadil Novalić (SDA), bivši premijer FBiH (4 godine), Fahrudin Solak, bivši direktor Federalne uprave Civilne zaštite (6 godina) i Fikret Hodžić, vlasnik “Srebrene maline” (5 godina), ostavljeno je na milost i nemilost vremenu u zgradi Stare hirurgije KCUS, jer ničemu ne služe.
Još jedan dokaz da je 10,5 miliona KM bačeno, da se uređaji koji su, evidentno je, neispravni, više ne koriste i da nisu poslužili nikakvoj svrsi, što je između ostalog utvrđeno presudom Suda BiH.

Njihovo skladištenje u tamni podrum zgrade Stare hirurgije, najveći su dokaz tome da skupocjeni respiratori nisu namijenjeni za liječenje kovid pacijenata.

Kao kada djetetu kupite igračku koju odmah odbaci u podrum, duboko u tamu. Nažalost, ovdje se ne radi o igračkama, nego o aparatima koji su trebali da spašavaju ljudske živote – piše Avaz.

Otkako je Sebija Izetbegović, supruga Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, smijenjena s čela Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), vrata ove institucije su sve više dostupna javnosti odnosno medijima koji godinama nisu mogli ni na kapiju KCUS.

Tako je reporter “Avaza” danas ušao u zgradu Stare hirurgije koja je u vrijeme pandemije služila kao Privremeni respiratorni centar (PRC).

Malina respiratori ili ACM812, njih trideset komada, poredano jedan do drugog. Jesu li korišteni ili nisu, najbolje znaju Sebija Izetbegović i Amela Katica-Mulalić, šefica Klinike za anesteziju i reanimaciju KCUS.

Upravo je Katica – Mulalić javljala podobnim medijima da su “malina respiratori” u pogonu, dakle da rade. Bez obzira što su mediji u to vrijeme prenosili jeziva svjedočenja oboljelih od koronavirusa koji su se bojali priključivanja na respiratore ubice. Dobar tužilac ili istražitelj to vrlo lako može utvrditi.

Takođe, ko je pratio suđenje u najvećoj poslijeratnoj aferi “Respiratori”, sjetiće se da je Sebija Izetbegović pred Sudom BiH naglasila da je svih 30 respiratora ACM812 A koje su dobili od Federalne uprave civilne zaštite u funkciji upravo u ovoj zgradi Stare hirurgije odnosno tadašnjem Posebnom respiratornom centru.

Koriste se za invazivnu i neinvazivnu ventilaciju bolesnika kojima taj protok kiseonika odgovora – rekla je Izetbegović 24. marta 2021. godine, za što postoji najmanje 30 medijskih izvještaja.

„Respiratori 2“

U javnosti se sve glasnije govori i o aferi “Respiratori 2”. Koliko pacijenata je bilo priključeno na “malina respirator”? Koliko ljudi je stradalo? Ko je tjerao pacijente da protiv svoje volje budu spojeni na ove neupotrebljive uređaje?

Šta je sa istragom koja je pokrenuta nakon pisma 13 anesteziologa KCUS još 2021. godine koje su uputili Upravi KCUS sa Sebijom Izetbegović na čelu? U tom pismu anesteziolozi su naveli da da respiratori ACM 812A ne posjeduju karakteristike koje se preporučuju za mehaničku ventilaciju pacijenata zaraženih korona virusom.