Kategorija: Vijesti

Vrhovni sud Republike Srpske četiri mjeseca nakon zaprimljene žalbe, nije donio drugostepenu presudu Muharemu Štulanoviću, imamu i profesoru na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, koji je optužen da je Republiku Srpsku označio kao “genocidnu tvorevinu”, te u prvostepenom postupku oslobođen optužbi.

Ovaj predmet je, s pravne strane, i te kako zanimljiv, jer je Okružni sud u Banjaluci u prvostepenom postupku ispoštovao odluku Ustavnog suda BiH, a ne Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske.

Podsjećanja radi, 13. januara prošle godine je na Jutjubu objavljen video-snimak na kojem je prikazan Štulanović kako Srpsku naziva “genocidnom tvorevinom”, a njegova izjava je izazvala oštre kritike u Srpskoj.

– Ovdje u džamiji, braćo, a to je surova realnost i mnogih pojedinaca po našim džamijama i džematima, i sa nama sjedi neko ko je pojedinačno baš zbog te genocidne tvorevine koja se okotila i zaživjela tog 9. januara, u vidu genocidne tvorevine ‘er es’, dana kojeg oni slave, ostao bez 17 članova najbliže rodbine. Koji se, pazite to, nisu izgubili, kako se to zamumuljeno govori i predstavlja, nego su svi pobijeni i poklani samo iz razloga što nisu bili Srbi – govori Štulanović u spornom snimku.

Okružni sud u Banjaluci potom je potvrdio optužnicu koju je protiv Štulanovića 4. decembra 2023. podnijelo Republičko javno tužilaštvo. Prema navodima optužnice, Štulanović je u vjerskom objektu u kompleksu Islamsko-pedagoškog fakulteta u Bihaću, u toku vjerskog obreda, održao govor u kojem je izložio poruzi, preziru i grubom omalovažavanju Srpsku, označivši je kao genocidnu tvorevinu.

Republičko javno tužilaštvo optužilo je Štulanovića za povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda iz člana 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Međutim, 18. januara ove godine održana je plenarna sjednica Ustavnog suda BiH, koji je utvrdio da član 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu s Ustavom BiH, niti Evropskom konvencijom, zbog čega je ovu odredbu ukinuo.

Dakle, Okružni sud u Banjaluci je morao da se odluči: da li da poštuje odluku Ustavnog suda BiH ili Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske. I banjalučki sud je, 29. februara, poručio – poštujemo odluku Ustavnog suda BiH.

– Nakon potvrđivanja optužnice donesena je odluka Ustavnog suda BiH i ovo djelo je dekriminisano. Budući da su odluke Ustavnog suda BiH obavezne i konačne, sud je zaključio da je ovo djelo dekriminisano – kazao je prilikom izricanja oslobađajuće presude sudija Okružnog suda Banjaluka Siniša Marković.

Na početku tog ročišta Marković je pitao tužiteljku Dragicu Glušac da li ostaje kod predmetne optužnice, s obzirom na odluku Ustavnog suda BiH.

– Optužnica je potvrđena. Takva je kakva je. Ako je amnestiran taj član zakona i to krivično djelo, nije obilježje krivičnog djela i riječi optuženog – rekla je tada tužiteljka.

I dok je Okružni sud u Banjaluci, dakle, stava da se Štulanović nije ogriješio o zakon, Republičko javno tužilaštvo je zatražilo “drugo poluvrijeme” ove pravne utakmice.

– Uvidom u evidencije koje vodi Republičko javno tužilaštvo, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, utvrđeno je da je 5. aprila 2024. godine ovo odjeljenje Vrhovnom sudu Republike Srpske putem Okružnog suda u Banjaluci uputilo žalbu protiv presude Okružnog suda u Banjaluci kojom je optuženi Muharem Štulanović oslobođen optužbe – rekla je Dragica Tojagić, sekretar Tužilaštva.

Tužilaštvo je, kako je dodala, žalbu uložilo zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, zbog povrede Krivičnog zakonika i zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

– Vrhovni sud do sada nije donio odluku po žalbi – navela je Tojagićeva, dok su nam iz Vrhovnog suda Republike Srpske kazali da će predmet biti riješen prema planu rješavanja predmeta u Krivičnom odjeljenju, pišu Nezavisne novine.

I iz Okružnog suda u Banjaluci, koji je 29. februara donio prvostepenu presudu, rečeno je da ona još uvijek nije pravosnažna. U ovom sudu kažu da je Vrhovni sud Republike Srpske predmet zaprimio 24. aprila ove godine.

Јaka kiša sručila se danas na Trebinje! Za nekoliko sati, palo je više od osamdeset četiri litra kiše po kvadratnom metru.

Ekstremne padavine izazvale su plavljenje gradskih ulica i javnih površina i dijelom usporile saobraćaj, što se često dešava u najjužnijem gradu Srpske.

Uglavnom je riječ o oborinskim vodama, koje se u glavne gradske saobraćajnice slivaju sa visinskih zona.

U čišćenje šahtova i odvoda bile su uključene ekipe svih nadležnih gradskih službi i preduzeća.

Prema informacijama iz Јavne ustanove “Ekologija i bezbjednost”, voda je ušla u neke podrumske prostorije ili prizemlja objekata.

U Republici Srpskoj se 9. septembar obilježava kao Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja, koje su snage Alijanse izvele od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine na teritoriji Srpske, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Snage NATO bacile su tada na Republiku Srpsku ukupno 1.026 bombi, među kojima 13 krstarećih raketa tipa “tomahavk”, dok je ukupna težina bačenog eksploziva iznosila oko 10.000 tona.

U NATO operaciji nazvanoj “Namjerna sila”, ubijana su 47 vojnika, sedam civila, pet pripadnika radne obaveze, 21 civil je ranjen, a povrijeđeno je i više od 100 pripadnika Vojske Republike Srpske. Za NATO zločine niko nije odgovarao.

Dan sjećanja na žrtve NATO agresije na Republiku Srpsku danas će biti obilježen u Istočnoj Ilidži.

Republika Srpska i Srbija grade puteve budućnosti kojim će se dolaziti, a ne samo odlaziti.

Na mapi je nekoliko modernih saobraćajnica.

Neke od njih zajedno grade vlade Srpske i Srbije. Ekonomske, privredne i kulturne veze imeđu Srpske i Srbije- sve jače.

Izgradnja autoputa Bijeljina-Rača je najveći projekat koji finasiraju dvije vlade, a benefite od ovog projekta imaće ne samo građani i privrednici Semberije i Majevice već i FBiH.

Ujedinjena Srpska organizovala je na Trgu Krajine u Banjaluci besplatan pregled šećera u krvi za sugrađane, čime je počela promocija zdravstvene politike ove stranke.

Predsjenik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić kaže da se počelo iz Banjaluke jer svi znamo da imamo velike gužve u ambulantama i duge liste čekanja na medicinske preglede.

-Bilo je veliih priča, poput gradnje bolnice, ali za to treba mnogo vremena. Mi smo za to da se napravi bolja organizacija, a taj projekat je uradilo pet doktoro sa lista. Mi imamo rješenje kako da se boljom organizacijom riješe čekanja i gužve u našim ambulantama u Banjaluci, ali i u cijeloj Republici Srpskoj – rekao je Stevandić.

Dr Vladimir Krivokuća je ocijenio da su velike gužve u čekonicama postale veliki problem za građane u Banjaluci.

-Nudimo rješenja u smislu da uvedemo popodnevne smjene koje bi bile dodato plaćene ljekarima i svom medicinskom osoblju iz budžeta Grada. Grad ima svoj budžet i on treba da služi svim građanima – zaključio je Krivokuća.

Dr Slobodan Grhovac je naglasio da se i ginekološki pregledi dugo čekaju.

-Treba reći da je u prošlom političkom sistemu bio jedan odličan zdravstveni sistem. U ovom poličkom sistemu imamo jako loš zdravstveni sistem. Kako je napravljen i ko ga je uveo u Republiku Srpsku i BiH, to sada nije bitno. Bitno je početi ga mijenjati. To je korak koji Ujedinjena Srpska pokušava da napravi. Kao što je u prošlom sistem zdrastveni sistem bio dostupan građanima, tako da bude dostupan i u ovom sistemu. Mi smo odgovorni ljudi, nadamo se da ćemo uspjeti to da uradimo i da održimo svoju riječ – rekao je Grahovac.

Dakle, prema riječima dr Stevandića, zaključak je sljedeći: Gradski budžet već u decembru obezbjeđuje sredstva za popodnevni rad doktora i sestara banjalučkog Kliničkom centru, a Banjalučani dobijaju slobodne popodnevne termine jer se u jutarnjim terminima pregleda i liječi čitava Republika Srpska.

– To je program Ujedinjene Srpske i u narednih sedam dana ćete čuti još dosta naših programa. Ne bavimo se antikampanjom, ne pljujemo druge, pokazujemo šta i kako treba da se radi – naglasio je Stevanić.

On je podsjetio da skoro u čitavoj Republici Srpkoj danas organizuju okupljanja, kao u Banjaluci.

-Ujedinjena Srpska je jedna od snažnijih političkih opcija koja može da u čitavoj Srpskoj isti dan, u isto vrijeme okupi ljude na trgovima, koji će predstaviti svoje programe. Danas se predstavlja zdravstveni program, kako smanjiti guže. Očekujemo najbolje rezultate, bolje od dugih i bolje nego što smo mi imali do sada – zaključio je predsjednik US dr Nenad Stevanić.

U Garavicama kod Bihaća, jednom od najvećih stratišta srpskog naroda u NDH, obilježavaju se 83 godine od ustaškog zločina nad 12.000 Srba, među kojima je bio veliki broj djece.
Garavice, obilježavanje – Foto: RTRS
Garavice, obilježavanjeFoto: RTRS
Služen je parastos i položeni vijenci i cvijeće na spomenik.

Parastosu, koji je služio paroh bihaćki Slaviša Milinović, prisustvovali su ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, kao izaslanik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, državni sekretar u Ministratstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Đorđe Todorov, predstavnici SUBNOR-a, Udruženja “Garavica 1941”, Boračke organizacije, Organizacije starješina Vojske Republike Srpske i Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH.

Na obilježavanju stradanja u Garavicama i danas otvorene provokacije iz Federacije.

U Spomen-parku još uvijek stoji ratna zastava FBiH postavljena krajem avgusta iako Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH to nije dozvolila.

Danas srpsko stratište u Garavicama prepušteno je propadanju i zaboravu, iako je pod zaštitom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH.

Ustaše su početkom Drugog svjetskog rata izvršile masovni pokolj srpskog civilnog stanovništva, u kojem je ubijeno više od 12.000 ljudi, među kojima je bio veliki broj djece i 148 bihaćkih Јevreja.

Na nekoliko masovnih stratišta u okolini Bihaća u toku 1941. godine zvjerski je ubijeno više od 15.000 Srba iz šire okoline.

Bihać je početkom Drugog svjetskog rata bio sjedište novoosnovane županije Nezavisne Države Hrvatske pod nazivom Krbava i Psat.

Novopostavljeni župan Ljubomir Kvaternik je u junu 1941. godine zabranio Srbima i Јevrejima pristup Bihaću i okolini grada, počeli su progoni, zatvaranja i ubijanja Srba i Јevreja.

Spomenik je podignut 1949. godine, a tek 1981. godine memorijalni spomenik, djelo arhitekte Bogdana Bogdanovića.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donijela je 2013. godine odluku da se Garavice proglase za nacionalni spomenik.

Sjećanje na zločin NDH nad Srbima u Garavicama kod Bihaća se, kao istorijski događaj od republičkog značaja, obilježava u organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske

Na našim drumovima, mnogo je vozila sa stranim registarskim tablicama. Samo tokom prošle 2023. godine oni su na putevima u Srpskoj, napravili su čak 331.860 prekršaja. Kada bi ovaj broj pomnožili s minimalnom novčanom kaznom od 20 maraka, dobili bismo iznos, viši od šest miliona maraka. Ipak, većina ovih prkršaja ostane nenaplaćena.

Stacionarni i pokretni radari, kamere, policijske patrole, a i sami vozači svakodnevno svjedoče o ogromnom broju saobraćajnih perekršaja koje naprave vozači iz stranih zemelja.

Samo za šest mjeseci ove godine MUP Srpske evidentirao je 87.751 takav slučaj.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas na graničnom prelazu Karakaj, kod Malog Zvornika, da se ovaj prelaz u Srpskoj doživljava kao administrativni, a ne kao granica.

Dodik je tokom obilaska ovog prelaza sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, novinarima rekao da je ideja Republike Srpske da ova komunikacija bude u suštini nešto što spaja jedan narod sa obje strane Drine.

“Mi ovo doživljavamo kao administrativni prelaz. Namjerama nam je da se od ovog prostora napravi tampon zona i sada je na nama i budućim generacijama da napravimo novu istorijsku činjenicu, da je to u suštini komunikacija koja spaja jedan narod sa obje strane Drine”, rekao je Dodik.

On je još jednom zahvalio Vučiću, njegovom timu i Vladi Srbije zato što su usmereni na izgradnji komunikacija, mosta na Drini i prilazne puteve.

I na Republici Srpskoj je, kazao obaveza, da rekonstruiše puteve sa namjerom da bitno poboljšamo tu komunikaciju.

“O svemu najbolje govori statistika, na ovom mostu dan prije njegovog zatvaranja bilo je registrovano 150 kamiona koji su prešli, to govori da moramo zajedno da učinimo sve da komunikacija bude brža”, rekao je Dodik.

Govoreći o prethodnoj vlasti u Srbiji, Dodik je rekao da su oni imali priliku, ali da nisu učinili ništa.

“Ja sam bio predsjednik Vlade Srpske tada i sve se zasnivalo na verbalnoj ljubavi. U to vrijeme nisu smjeli ni da dođu u Banjaluku, dok prvo ne odu u Sarajevo. To je bila jedna dodvornička priča”, jasan je Dodik, prenosi Tanjug.

Istakao je da na ovom prelazu mnogo Bošnjaka prelazi u Srbiju, idu za Beograd, liječe se i tu nema nikakvih zabrana.

Dodao je i da nekima smeta činjenica da je istorijski gledano tuzlanski region uvijek gravitirao ka Beogradu i to je pokušano da se spriječi.

Ljudima, ističe, treba dati mogućnost da sigurno stignu tamo gdje su pošli.