Kategorija: Vijesti

Lijepljenjem prvog plakata, konvencijama, predstavljanjem kandidata, promovisanjem slogana i pres-konferencijama, političke partije u Bosni i Hercegovini danas će ozvaničiti početak kampanje za lokalne izbore koji se održavaju 6. oktobra.

Tokom kampanje, koja traje do 5. oktobra, 26.089 kandidata boriće se za glasove 3.400.204 birača. Mandate će, na kraju, izboriti 3.200 odbornika u skupštinama opština i gradova te 142 načelnika ili gradonačelnika u Bosni i Hercegovini. Za skupštinu opština i gradova kandidovana su 25.703 kandidata, dok će se za gradonačelničke i načelničke funkcije boriti 386 kandidata, među kojima je i 29 žena.

U izborima će učestvovati 296 političkih subjekata, među kojima je 110 stranaka, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata, 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina i devet lista nezavisnih kandidata.

Na ovim izborima prvi put politički subjekti dužni su podnijeti izvještaj o utrošku sredstava tri dana pred izbore, a CIK će te izvještaje javnosti prezentovati tri dana nakon izbora. Sredstva za finansiranje izborne kampanje primaju se i troše isključivo putem posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje.

U Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine juče su rekli da kampanja podrazumijeva da politički subjekti na zakonom utvrđen način upoznaju birače i javnost o svojim programima i kandidatima za lokalne izbore. Svi politički subjekti kampanju mogu provoditi na cijeloj teritoriji BiH, a nadležni organi su dužni obezbijediti slobodu njihovog i kretanja njihovih birača i pristalica, kao i ravnopravan tretman u njihovim zahtjevima da javna mjesta koriste u svrhu kampanje.

“Politički subjekti imaju pravo voditi izbornu kampanju u mirnom okruženju, organizovati i održavati javne skupove, slobodno iznositi svoje stavove kako bi stekli podršku birača, štampati i dijeliti plakate i postere, te druge materijale u vezi sa izbornom kampanjom”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH.

Kada je riječ o zabranama, u kampanji se ne smiju uklanjati, prekrivati, oštećivati ili mijenjati štampani oglasi, posteri i drugi promotivni materijal, a zabranjeno je i isticanje, štampanje i rasturanje izbornih materijala u kojima se žene i muškarci predstavljaju na stereotipan ili ponižavajući način.

Izborni materijali ne mogu se postavljati unutar ili na zgradama u kojima su smješteni organi vlasti, javnim preduzećima i ustanovama, mjesnim zajednicama, vjerskim objektima, na javnim putevima i javnim površinama itd.

“Politički subjekti su dužni sve materijale korištene u svrhu izborne kampanje ukloniti 15 dana nakon dana izbora”, rekla je Hadžiabdićeva.

U CIK-u podsjećaju i da je zabranjeno prijetiti pristalicama drugih političkih subjekata, sprečavati novinare u obavljanju posla, obećavati novčanu nagradu ili drugu materijalnu korist u svrhu dobijanja podrške birača, podsticati na glasanje lica koja nemaju pravo glasa, podsticati lica da glasaju više puta ili u ime drugog lica.

Takođe, zabranjeno je zloupotrebljavati djecu u političke svrhe.

“Zabrana govora mržnje odnosi se na cijeli izborni period, ne samo na period izborne kampanje”, rekla je Hadžiabdićeva.

Zabranjeno je i iznositi lažne informacije koje mogu ugroziti izborni proces i dezinformisati birače, a kazne za kršenje izbornih pravila kreću se do 30.000 KM.

“CIK može za određene prekršaje ukloniti kandidata sa liste i poništiti objavu učešća političkog subjekta na izborima. Koja će od sankcija biti izrečena, zavisi od težine prekršaja i njihove učestalosti”, rekli su u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

“Pod lupom” uočila 710 izbornih nepravilnosti
Koalicija “Pod lupom” od 22. jula do 1. septembra zabilježila je ukupno 710 izbornih nepravilnosti, a najveći broj njih odnosi se na zloupotrebu javnih sredstava i resursa, što je zabilježeno u 223 slučaja.

Ostale nepravilnosti se odnose na preuranjenu izbornu kampanju, propuste u radu lokalnih izbornih komisija, nepravilnosti u radu medija, pritiske na birače i različite druge oblike izbornih nepravilnosti.

“Zabilježen je 181 slučaj gdje postoji sumnja na stranačku infiltraciju na pozicije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora koji prema posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ne smiju biti povezani sa strankama”, rekao je Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose s javnošću i medijima, dodajući da postaje očigledno da političke stranke nemaju namjeru odustati od apsolutne kontrole biračkih odbora bez obzira na jasna izborna pravila.

Ako je neko vidio ovaj Kedi, firma “Simimpeks”, na području Krupa-Bočac, molio bih da mi se javi, drugar je nestao juče ujutro oko 10 sati – objavio je jedan Banjalučanin na društvenim grupama moleći za bilo kakvu pomoć u potrazi za mladićem Stefanom Dašićem, koji je posljednji put viđen juče ujutro kada je otišao sa posla i od tada mu nema traga.

Ekipa BL portala kontaktirala je ovog Banjalučanina kako bi pomogli u potrazi sa nestalim Stefanom koji ima 31 godinu.

 

 

“Juče ujutro oko deset sati je nazvao jednog prijatelja, bio je uzrujan, rekao je samo čuvajte mi brata. Zatim je sa službenim autom otišao sa posla i nestao”, navodi ovaj Banjalučanin za BL portal.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH i profesor na Еkonomskom fakultetu Srđan Amidžić rekao je da banke predstavljaju jedan od najznačajnijih dijelova svakog sistema i svake države ali da one moraju da budu u funkciji države i ljudi koji u njoj žive. Ističe da država nikako ne može da bude u funkciji banaka.

Komentarišući činjenicu da su pojedinim privrednim subjektima ugašeni računi, da je nekoliko stotina ljudi ostalo ili uskoro ostaje bez posla, Amidžić naglašava da su banke dio sistema države te da, kao takve, moraju biti u funkciji države.

“Bilo koja proizvoljnost u okviru bankarskog sektora ili diskreciono pravo kada su u pitanju pojedinci prilikom odlučivanja nije dobra za stabilnost finansijskog sektora“, rekao je on.

Ističe da se krenuo u pravcu da pojedinci na proizvoljan način tumače jasno definisana međunarodna pravila i na takav način ugrožavaju banke.

“Mogu da kaže da se pojedinim bankama prijetilo da će im se oduzeti SVIFT i na takav način zatvoriti te banke. Ali i ovakvo ponašanje banaka je isto kao da ste im oduzeli SVIFT. Ako banka odustaje da posluje sa jednim od najznačajnijih faktora, pored stanovništva i privrede, vi imate državu, a ako uzima u diskreciono pravo da kaže ‘sa tobom hoću a sa tobom neću da poslujem’ dovešće sebe u situaciju da će ući u probleme o kojima sada ne bih da govorim. To će biti isto kao da im je oduzet SVIFT, banke su krenule da same sebe oduzmu SVIFT. Ne može država biti u funkciji bankarskog sistema, valjda je obrnuto. Republika Srpska mora da vodi računa o osjetljivosti tog sistema. Ovo što se dešava nije dobro i svaka proizvoljnost na finansijskom tržištu nikada ne iznjedri dobre rezultate“, naglašava Amidžić.

Ministar finansija i trezora i profesor na Еkonomskom fakultetu Srđan Amidžić napominje da je Agencija za bankarstvo imala i previše sluha za banke, upravo uzimajući u obzir osjetljivost.

“I ona je dovedena pred svršen čin i mora se, onima koji posluju u Republici Srpskoj, jasno staviti do znanja da moraju da posluju na osnovu zakona koji važe u Srpskoj. Tek na osnovu tih zakona mogu ovdje da funkcionišu. A da će neko proizvoljno tumačiti zakone kratkoročno možda ima neki efekat ali dugoročno urušava sam sebe. To važi za sve privredne subjekte, tako i za banke“, kaže Amidžić.

Govoreći o ponašanju banaka u Republici Srpskoj, Amidžić kaže da, ukoliko se pročita uredba OFAK-a pri Ministarstvu finansija SAD, se jasno vidi da banke rade stvari koje nisu propisane uredbom.

“Ne možete proizvoljno tumačiti uredbu. Uredba je javno objavljena – jasna i precizna. Ako uđete u proizvoljnost da je tumačite ovako ili onako to je kao kad bih ja tumačio u saobraćaju da li na žuto svjetlo na semaforu mogu stati ili je to znak da ubrzam pa prođem prije crvenog. Kada je žuto moramo usporiti, zna se. OFAK-ove uredbe su jasne. Ne možete tumačiti duh OFAK-ovih uredbi nego postoji slovo OFAK-ovih uredbi i niko ne spori da se one kao takve tumače“, napominje on.

Ističe da bilo koja proizvoljnost dovodi to toga da banke ugrožavaju same sebe a to dalje može dovesti do posljedica po čitav sistem.

“Agencija za bankarstvo mora jasno da stavi do znanja bankarskom sistemu da zakoni moraju da se poštuju. Naša zakonska rješenja nisu puno drugačija od onih u Еvropi ili Americi, samo treba to da poštujemo“, rekao je Amidžić.

Komentarišući to što su pojedine banke odbile da isplate plate radnicima određenih firmi koje su im uredno dostavile sredstva za to, Amidžić kaže da je to ludost.

“To je ludost a rate kredita uredno su im skinuli. Banke se ne mogu tako ponašati. Nisu banke iznad države, možda ste najbitniji segment države ali niste iznad nje. Te stvari moramo da poravnamo, da ih dovedemo u realnost a sigurno će Srpska uvažati specifičnost tog sektora“, poručuje Amidžić.

Helikopter Helikopterskog servisa Republike Srpske ugasio je glavni dio požara na Majevici i pripremio teren za vatrogasce da gašenje privedu kraju, izjavio je direktor ovog servisa Boban Kusturić.

Nema nijednog velikog plamena, nema ništa kritično, samo je bitno da vatrogasci pređu taj teren da se ne bi desilo da se požar ponovo javi – rekao je Kusturić za Srnu.

On je istakao da je helikopter gasio požar do večernjih časova.

Požar na Majevici buknuo je juče u poslijepodnevnim časovima i bio ugašen, a zatim se aktivirao ponovo oko 19.00 časova.

Luiđi Soreka, novi ambasador EU u BiH, predao je akreditivno pismo Predsjedništvu BiH, čime i zvanično stupa na novu dužnost.

Pismo je preuzeo Denis Bećirović, predsjedavajući ove institucije.

“Danas, predajem akreditivno pismo predsjedavajućem Predsjedništva BiH Bećiroviću. Moj posao predstavljanja EU u BiH radeći zajedno sa narodom u BiH i vlastima na pristupanju EU zvanično sada počinje. Velika je privilegija biti ovdje. Radujem se našem zajedničkom radu”, napisao je on na svom profilu X-a.

Soreka je zamijenio austrijskog diplomatu Johana Zatlera, koji je preuzeo dužnost ambasadora EU u Crnoj Gori.

Srbija je veoma zabrinuta zbog snažnih pritisaka da se umanji Republika Srpska i da se promijeni Dejtonski mirovni sporazum, izjavio je potpredsjednik Vlade Srbije i senator Srpske Aleksandar Vulin.

Republika Srpska je takođe predmet naše velike brige, naše velike zabrinutosti, jer postoje snažni pritisci da se Republika Srpska umanji i da se Dejtonski sporazum promeni. To nije moguće ukoliko želite mir i stabilnost. Predsjednik /Srbije Aleksandar/ Vučić je najveći garant mira i stabilnosti u našoj regiji – rekao je Vulin na sastanku sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Vladivostoku.

On je zahvalio Putinu na ogromnom ličnom doprinosu razvoju odnosa Srbije i Rusije, kao i ogromnom ličnom doprinosu očuvanju istine, javio je Sputnjik.

– Hvala Vam što ste nam pomogli da se uspešno borimo protiv pokušaja donošenja rezolucije o lažnom genocidu u Srebrenici. Hvala na ličnom doprinosu u očuvanju istine i pomoći u našoj borbi da se ne donese lažna rezolucija o Srebrenici. Vi ste nas razumeli i snažno ste nas podržali. To ste uradili 2015. godine kada je Velika Britanija pokušala u Savetu bezbednosti da donese takvu rezoluciju i, kao što vidite, mi to pamtimo i ne možemo da zaboravimo Vaš lični doprinos našoj borbi za istinu o srpskom narodu – poručio je Vulin.

Vulin je tokom sastanka istakao da je i njemu i svim Srbima velika čast i privilegija što danas razgovara sa ruskim predsjednikom, uz napomenu da Srbija nikada neće uvesti sankcije Rusiji niti će ući u NATO sve dok je na vlasti predsjednik Vučić.

U Doboju je danas, u prisustvu zvaničnika Republike Srpske, svečano otvorena novoizgrađena Bolnica “Sveti apostol Luka”.
Otvaranje bolnice “Sveti Apostol Luka” Doboj – Foto: predsjednikrs.rs/Borislav Zdrinja
Otvaranje bolnice “Sveti Apostol Luka” DobojFoto: predsjednikrs.rs/Borislav Zdrinja
Nakon svečanog otvaranja bolnicu su obišli zvaničnici Republike Srpske i upoznali se o najsavremenoj opremi kojom rasplaže.

Zdrastveni radnici predstavili su zvaničnicima Srpske odjeljenja bolnice i upoznali ih kakve sve usluge će pacijenti tu moći da dobiju.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je sa pažnjom saslušao kako će se pacijentima pružati usluge u Urgentnom bloku koji ima i poseban pristup, najkraći pristup sa magistralnog puta.

Zajedio sa zvaničnicima je i ljekar Danica Grujičić iz Beograda.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je nova Bolnica u Doboju izgrađena zahvaljujući saradnji sa Kinom i politici predsjednika Si Đipinga “Pojas i put”.

Srpski član Predsjedništav BiH Željka Cvijanović istakla je da je gradnja Bolnice važan projekat, poručujući da će rukovodstvo Srpske nastaviti da se odgovorno odnosimo prema građanima u cijeloj Srpskoj.

Premijer Srpske Radovan Višković rekao je da su ulaganja u zdravstvo odraz snage i moći Republike Srpske.

– Ovo je jedna u nizu bolnica koje smo sagradili na prostoru Republike Srpske – rekao je Višković.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je da će nova Bolnica donijeti veliki benefit i da je Doboj ovo davno zaslužio.

– Ovo je sigurno drugi centra zdravlja u Republici Srpskoj – naglasio je Stevandić.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da će nova Bolnica služiti građanima dobojske regije, da je rezultat uspješne saradnje svih nivoa vlasti i da će značajno unaprijediti razvoj zdravstvenog sistema Srpske.

Glavni inženjer kompanije Čajna Sinofarm Internešnel Korporejšn Fu Kijang rekao je da je projekat uspješno završen zahvaljujući saradnji Vlade Republike Srpske i ove kompanije.

Gradonačelnik Doboja Boris Јerinić rekao je da je gradnja nove bolnice jedan od najvažnijih projekata u modernoj istoriji ovog grada, zahvalivši zvaničnicima Srpske za podršku.

– Neka ova bolnica bude na usluzi svim građanima Doboja i čitave regije – istakao je Јerinić.

Direktor Bolnice “Sveti apostol Luka” Mladen Gajić rekao je da je danas veliki dan i da je ostvaren san o modernom zdravstvenom centru koji će biti na usluzi građanima Republike Srpske i BiH.

– Bolnica Doboj će biti nezaobilazan faktor u zdravstvu Republike Srpske i centar pružanja usluga. Zahvaljujem predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku za kojeg možemo reći da je idejni tvorac gradnje bolnice – rekao je Gajić.

Ukupna vrijednost projekta nove dobojske Bolnice je oko 104 miliona KM, a sredstva su obezbijeđena iz budžeta Republike Srpske.

Bolnica raspolaže sa 450 kreveta i projektovana je da dugoročno opslužuje oko 330.000 stanovnika dobojske regije i okoline.

Bolnica, između ostalog, ima glavni operacioni blok, urgentni blok sa operacionom salom, službu intenzivne medicine za nehirurške grane, salu za angiografiju, laboratoriju, porodilište, dijagnostički centar za više od 20 radioloških i drugih dijagnostičkih procedura, dnevnu ambulantnu/polikliničku uslugu sa specijalističkim konsultacijama, kao i terapijsku onkološku dnevnu bolnicu.

Bolnicu je izgradila kineska kompanija Sinofarm.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas u Doboju da je taj grad odavno zaslužio novu bolnicu, odnosno zdravstveni objekat čija je izgradnja, uprkos različitim i aktuelnim pritiscima na Republiku, velika pobjeda Srpske.
“Svaki stanovnik Doboja i regije imaće sada najbolju zdravstvenu njegu i zaštitu. Ovo je sigurno po kadrovskoj snazi i opremljenosti drugi zdravstveni centar Srpske u kome će se sigurno spašavati mnogi životi”, rekao je Stevandić na otvaranju novoizgrađene Bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju.

On je ponovio da je izgradnja ove bolnice izuzetno značajna u medicinskom smislu jer će spasavati brojne građane s obzirom na to da su životi ljudi svetinja.

Stevandić je zahvalio svim političkim i drugim strukturama, predvođenim predsjednikom Srpske Miloradom Dodikom, kao i kineskim kompanijama, koje su radile i učestvovale na realizaciji ovog bitnog projekta.

“Time je pokazano da Srpska ovim pokazuje da uspješno odolijeva raznim pritiscima i da je kadra da posveti pažnju svakom građaninu”, rekao je Stevandić.

Nova bolnica projektovana je da dugoročno opslužuje oko 330.000 stanovnika iz dobojske regije i okoline i da odgovori izazovima savremene medicine.

Fond zdravstvenog osiguranja počeo je kontrole nakon prijava građana da im je u određenim slučajevima naplaćivana zdravstvena zaštita u Službi hitne pomoći.

Najviše se žale građani Banjaluke, iz čije Hitne pomoći i Doma zdravlja tvrde da se usluge naplaćuju samo ako intervencija, prema procjeni ljekara, nije hitna.

Međutim, iz Fonda navode da se ne može naplatiti ni trijaža pacijenta, kojom se utvrđuje da li je riječ o hitnom slučaju ili ne.

Građani traže objašnjenje s obzirom da su mnogi u banjalučkoj Hitnoj službi doživjeli neprijatnosti. Njima je, naime, zdravstvena usluga naplaćivana jer, navodno, nisu bili hitni slučaj. Pitaju ko je taj ko može da procijeni da li su u tom trenutnu ili će kasnije biti životno ugroženi. Kažu da su upoznati o svojim pravima, prema kojima je obaveza ljekara u hitnoj pomoći da primi i pregleda pacijenta i da mu taj pregled ne naplati.

Iz banjalučkih zdravstvenih ustanova kažu da se hitnim pacijentima usluge ne naplaćuju, a da je praksa naplate participacije pacijentima oduvijek na snazi, prenosi RTRS.

– Postoje određeni stepeni po dolasku u Službu hitne pomoći . Ukoliko šifra pregleda nije hitna, onda na lični zahtjev pacijent traži da se pregleda i tada ima propisana forma i rubrika i u tom slučaju se izdaju puni račun. U svakom slučaju, razmotrićemo pritužbe – rekla je Nada Banjac, načelnica banjalučke Službe hitne pomoći.

Direktorka Doma zdravlja Banjaluka Nevena Todorović ističe da urgentna medicina i medicina uopšte ima jasno definisana medicinska stanja koja spadaju u domen hitne pomoći i da ne mogu građani odlučivati koje je stanje hitno i urgento, jer to odlučuju medicinski sutručnjaci.

Međutim, iz Fonda ih podsjećaju da je obaveza ljekara u Hitnoj pomoći da pregledaju pacijente koji im se obrate, ali i da im ne naplate taj pregled. Nijedna zdravstvena usluga u Hitnoj pomoći ne smije biti naplaćena, a to se odnosi i na trijažu pacijenta kojom se utvrđuje da li je riječ o hitnom slučaju ili ne.

– Mi planiramo, a već smo i počeli kontrole u zdravstvenim ustanovama, upravo kako bi analizairali Službu hitne pomoći, jer je naš cilj da se svako kršenje prava u praksi svede ne minimum. Ukoliko usluga bude naplaćena, pacijenti imaju pravo na refundaciju – pojasnila je portparolka FZO Darija Filipović Ostojić.

Za razliku od najvećeg grada Srpske, u Trebinju su usluge hitne intervencije besplatne za sve. Kažu da se strogo drže propisa koji regulišu ovu oblast.

– Ne naplaćuejmo usluge zato što je tako propisano na sajtu Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske – kaže Radovan Todorović, pomoćnik direktora u Domu zdravlja Trebinje.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja potvrđuju da će obavljati češće kontrole da oni pacijenti kojima je hitno zbrinjavanje zaista potrebno, ne bi ispaštali. Јoš jednom podsjećaju ljekare da im je obaveza u Hitnoj pomoći da pregledaju pacijente koji im se obrate, ali ne i da im naplate taj pregled.

Tužilaštvo BiH podiglo je, a Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Ramiza Durakovića (63), koja ga tereti da je kao komandant 43. brigade Armije RBiH odgovoran za zločine nad srpskim žrtvama na području Čajniča 1993. godine.

Kako su naveli iz Tužilaštva BiH, terete ga da je znao za počinjene zločine, a nije preduzeo nužne i razumne mjere da kazni počinioce.

“Optuženi se tereti za krivično djelo – ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. KZ SFRJ”, naveli su iz Tužilaštva BiH, te dodali da Duraković ima državljanstvo Srbije i Njemačke.