Kategorija: Vijesti

Vršilac dužnosti Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić pozdravila je dogovor ruskog i američkog lidera Vladimira Putina i Donalda Trampa o isporuci ruskog dizela američkom i svjetskom tržištu.

Ona je istakla da u vremenu velikih međunarodnih napetosti, svaki dogovor koji otvara prostor za privrednu saradnju i stabilnost zaslužuje pažnju i podršku.

“Predsjednik Tramp pokazuje koliko je važno da politika ostane povezana sa stvarnim potrebama ljudi. Kada je potrebno zaštititi interese američkih građana, poljoprivrednika i privrede, razgovara se, pregovara i traže se rješenja – čak i sa onima s kojima trenutno postoje velike političke razlike. Upravo u tome prepoznajem suštinu ozbiljne i odgovorne diplomatije”, navela je Trišić Babić na “Iksu”.

Zanimljivo je, međutim, dodala je ona, posmatrati ovaj događaj iz evropske perspektive, posebno imajući u vidu koliko je političkih lekcija posljednjih godina dijeljeno Republici Srpskoj zbog njenih istovremenih odnosa sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama.

“I namjerno pominjem SAD. Dok Republika Srpska razvija odnose s Amerikom kao državom, poštujući njen politički sistem, institucije i demokratski izabrane predstavnike, političko Sarajevo uporno nastoji da se svrstava i miješa u unutrašnje američke političke odnose. Kao da postoji samo ona Amerika koja odgovara njihovim političkim i ideološkim očekivanjima”, naglasila je Trišić Babić.

Ona je dodala da se “to posebno ogleda u njihovom odnosu prema predsjedniku Trampu i republikancima, koje, čini se, i dalje posmatraju kroz prizmu sopstvenih unitarističkih očekivanja ili, bolje rečeno, neispunjenih očekivanja”.

“Istovremeno, dio evropskih političkih krugova, a posebno političko Sarajevo, nastojao je da naše odnose sa Moskvom pretvori u pitanje političke podobnosti. U međunarodnim kontaktima Republike Srpske uporno su tražili problem, često opterećeni sopstvenim političkim ambicijama i unitarističkim pogledima na BiH”, istakla je Trišić Babić.

Međutim, kako je istakla, Republika Srpska polazi od drugačijeg shvatanja diplomatije.

“Republika Srpska razgovara i u Vašingtonu i u Moskvi. U oba centra moći imamo prijatelje i sagovornike s kojima gradimo odnose međusobnog poštovanja i razumijevanja. Ne smatramo da saradnja s jednima zahtijeva neprijateljstvo prema drugima, niti da sopstvene interese treba da podređujemo tuđim političkim podjelama”, rekla je Trišić Babić.

Ona je napomenula da, kao neko ko se dugo bavi međunarodnim odnosima, dobro zna da je diplomatija najpotrebnija upravo onda kada postoje duboke političke razlike.

Prema njenim riječima, velike sile to razumiju čak i kada su njihovi međusobni odnosi opterećeni nekim od najozbiljnijih izazova posljednjih nekoliko decenija.

“Zato je pomalo neobično da se razgovor koji se u Vašingtonu i Moskvi smatra izrazom političke odgovornosti, u slučaju Republike Srpske iz Sarajeva često pokušava prikazati kao politički prestup”, naglasila je Trišić Babić.

Dogovor, dodala je ona, ne znači da su nestale razlike između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

“Ali, pokazuje da i usred ozbiljnih međunarodnih izazova postoji prostor za razumijevanje zajedničkih interesa i postizanje konkretnih sporazuma. Zato još jednom pozdravljam i podržavam dogovor predsjednika Trampa i Putina. Republika Srpska upravo na takvom shvatanju diplomatije nastoji da gradi svoje međunarodne odnose, tražeći prostor za saradnju i dogovor uprkos svim razlikama”, istakla je Trišić Babić.

Ona je navela da diplomatija svoju vrijednost ne dokazuje time s kim odbijamo da razgovaramo, nego onim što smo razgovorom sposobni da postignemo.

Vlasti Republike Srpske ponovo će pokrenuti pitanje izgradnje gasovoda na nivou BiH za isporuku ruskog gasa preko teritorije Srpske nakon izborne pobjede, izjavio je predsjednik Milorad Dodik za RIA Novosti.

“Vjerujemo da moramo još jednom pokušati da spasemo Dejtonski sporazum. To takođe znači deblokiranje svih investicionih projekata, kao što je gasovod. Bošnjaci već 12 godina blokiraju postavljanje gasovoda iz Srbije u Republiku Srpsku”, istakao je Dodik.

Dodik je napomenuo da ako postoji dobra volja za saradnju sa bošnjačke strane, Republika Srpska “je spremna da radi na tome”.

Projekat je blokiran zbog višegodišnjih političkih neslaganja između zvaničnog Sarajeva i Banjaluke.

Cilj agresije Hrvatske vojske i takozvane Armije BiH na 13 zapadnokrajiških opština u septembru i oktobru 1995. godine bilo je istrebljenje srpskog naroda sa jasnom namjerom da to područje etnički očisti od Srba, istakao je predsjednik Milorad Dodik.

“Prošlo je više od tri decenije, tačnije 31 godina od kada su zavičaji u zapadnoj Krajini utihnuli, ne voljom njenih žitelja srpske nacionalnosti, već pod težinom sudbine koja je tih dana bila pisana progonom i oružjem zločinaca.

Protiv srpskog naroda ustremile su se tri vojske, među kojima i su bili i pripadnici NATO saveza koji su pomagali agresorima bespilotnim letjelicama i satelitima”, istakao je Dodik za Srnu povodom obilježavanja 31 godine od agresije združenih snaga Hrvatske vojske i takozvane Armije BiH, potpomognute dejstvima NATO-a na 13 zapadnokrajiških opština u septembru i oktobru 1995. godine.

Dodik je rekao da tih trinaest opština predstavlja 13 trajnih svjedočanstava stradanja, bezbroj ugašenih života, razorenih domova i prekinutih sudbina, ali za sve Srbe koji su tamo rođeni, zapadna Krajina nije bila samo oznaka na karti, niti geografski pojam, već dom, ognjište i zemlja u kojoj su korijeni i preci stariji i od pamćenja.

“Tih dana, kolone ljudi nisu nosile samo zavežljaje, već vjekovno trajanje, sjećanje i uspomene na pretke koji su tu istu zemlju branili i čuvali, i tihi vapaj koji se nije čuo od buke topova. Kuće su ostale same, vrata su ostala otvorena, a putevi kojima se koračalo vijekovima odjednom su postali staze bez povratka koje su vodile daleko od ognjišta, od doma.

Sličnu sudbinu nešto kasnije u zimu doživjeli su i sarajevski Srbi, koji su, takođe, ostavili svoje odbranjene domove i krenuli u nepoznato. Još jedan egzodus, još jedno etničko čišćenje zadesilo je srpski narod za koje ti isti koji su ih protjerali kažu da su agresori, zločinci i lijepe nam svakakve etikete”, istakao je Dodik.

On je rekao da danas i 31 godinu poslije, ta svaka napuštena kuća, svaki dom živi u priči ispričanoj djeci, unucima, u svakom uzdahu, u svakoj suzi koja se potajno otkotrlja kada se spomenu Petrovac, Drvar, Glamoč, Grahovo, Ključ, Sanski Most, Mrkonjić Grad…

“Iako vrijeme neumoljivo teče, sjećanje na žrtve i na sve ono što smo izgubili ostaje kao zavjet. Jer zemlja se može okupirati, oteti, kuće se mogu porušiti, narod se može rasejati, ali zavičaj živi onoliko koliko ga nosimo u srcu.

Zapadnom Krajinom danas hodaju neki drugi, ali njena duša živi u svakom Srbinu, u našim sjećanjima, molitvama i vječnom ponosu što smo svoji, jer 31 godina nije kraj, već samo dokaz koliko nam je ta naša srpska zemlja sveta i koliko živi u nama”, rekao je Dodik.

Danas, tri decenije kasnije, istakao je Dodik, naša je dužnost da pamtimo, da se s poštovanjem prisjetimo svih nevino stradalih, da izgovorimo njihova imena i da njihovim porodicama poručimo da nisu zaboravljeni.

“Sjećanje na žrtve čuva dostojanstvo, njeguje istinu i pomaže budućim generacijama da razumiju cijenu mira i važnost slobode. Naše sjećanje nije želja za osvetom, već obaveza da se zločin nikada ne opravda, da se žrtve nikada ne umanje i da se njihova patnja nikada ne izbriše iz istorije.

Srpski narod je kroz vijekove nosio teške krstove stradanja, ali je sačuvao ono najvažnije – vjeru, ime, jezik, pismo i ljubav prema svom ognjištu. I danas, pred sjenima onih kojih više nema, obećavamo da ćemo čuvati svoja ognjišta, prenositi istinu na svoju djecu i unučad i dostojanstveno njegovati sjećanje na sve nevine srpske žrtve. To je obaveza cijele Republike Srpske i njenih institucija koje nikada ne smiju da pristanu na zaborav”, rekao je Dodik.

On je naglasio da srpski narod traži istinu, pravdu i dostojanstvo za sve nevino stradale Srbe, za one koji više nisu među nama, za njihove porodice, za naše potomke, za pravo da znamo, da pamtimo i da slobodno govorimo o tragediji srpskog naroda.

“Prošla je 31 godina bola, 31 godina sjećanja i 31 godina čekanja na pravdu. Ostaje pitanje da li će pravosuđe u BiH ikada dati odgovor zašto se ovaj predmet ne stavi u prioritet prioriteta, zašto su i do kada će srpske žrtve biti manje vrijedne, zašto je suza srpske majke manje vrijedna, zašto se zločinci slobodno šetaju i niko ne odgovora za masovne zločine i etnička čišćenja srpskog naroda”, rekao je Dodik.

Odgovore na ova pitanja možda nekada i dobijemo, kaže Dodik, ali ono što ostaje i što jeste naša vječna dužnost i obaveza to je da zaborav nikada ne nadvlada sjećanje, jer kad god smo zaboravljali zločini su se ponavljali i ponovo smo bili žrtve potomaka koljača i zločinaca.

“Taj rizik sebi nikada više ne smijemo dozvoliti, kao što ne smijemo dozvoliti da nam se ponovi ni Mrkonjić Grad, ni Sarajevo, ni Podrinje, ni Brod na Drini, ni Prebilovci, ni brojne jame u kojima počivaju kosti najboljih srpskih sinova i kćeri”, poručio je Dodik.

U Mrkonjić Gradu danas će biti obilježena 31 godina od agresije na 13 zapadnokrajiških opština i zločina nad 2.214 srpskih civila i vojnika koji su počinili pripadnici hrvatskih oružanih snaga i takozvane Armije BiH za koje, uprkos brojnim dokazima, niko nije adekvatno kažnjen.

Združene snage Hrvatske vojske, HVO-a i takozvane Armije BiH, potpomognute dejstvima NATO-a, izvršile su agresiju na 13 zapadnokrajiških opština u septembru i oktobru 1995. godine.

Agresija je izvršena na opštine Grahovo, Glamoč, Kupres, Šipovo, Srbobran, Jajce, Ripač, Drvar, Petrovac, Ključ, Krupa na Uni, Sanski Most i Mrkonjić Grad.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, tokom agresije ubijeno je 2.214 lica srpske nacionalnosti, sa vjekovnih ognjišta protjerano je 120.000 Srba, opljačkana pokretna imovina, a nepokretna uništena.

Među ubijenim su 753 srpska civila, od kojih se 149 vode kao nestali, kao i 1.461 pripadnik Vojske Republike Srpske, od kojih se 79 još vode kao nestali.

Na pravoslavnom groblju u Mrkonjić Gradu pronađena je najveća masovna grobnica iz koje je ekshumirano 181 tijelo.

Tako to rade ozbiljni lideri, istakla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nakon dogovora američkog i ruskog predsjednika Donalda Trampa i Vladimira Putina o isporuci više miliona tona dizela.

“Kapa dolje”, napisala je Cvijanović na “Iksu”.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je danas da je Rusija spremna da isporuči 1,8 miliona tona dizela u novembru, a potom dodatnih tri miliona tona, što će zavisiti od uslova u ruskim rafinerijama.

Tramp je nešto ranije izjavio da je telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji je opisao kao “veoma uspješan”.

“Usaglašeno je da Rusija odmah dostavi više od 300.000 tona dizela na američko i globalno tržište, dodatnih 500.000 tona tokom novembra, a 1.000.000 tona odmah nakon toga”, objavio je Tramp na društvenoj mreži “Istina”.

On je istakao da će, na osnovu uslova u rafinerijama, Rusija potom za kratko vrijeme dostaviti tri miliona tona dizela.

U bolnicama u Republici Srpskoj u 40. sedmici ove godine prijavljeno je 13 oboljelih od teške akutne respiratorne infekcije (SARI) koji su zahtijevali hospitalizaciju, piše Srpska info.

Domovi zdravlja u ovoj sedmici prijavili su 4.204 slučaja akutnih respiratornih infekcija (ARI), a oboljenja sličnih gripi (ILI) registrovano je 479. Najveću učestalost ILI prijavile su regije Foča i Trebinje, saopšteno je iz Instituta za javno zdravstvo.

Najveći broj oboljelih od ARI i ILI je u uzrasnim grupama 5–14 i 30–64, dok su u grupi SARI najviše obolijevali najmlađi.

U 40. nedjelji prijavljen je jedan smrtni ishod od posljedica teške akutne respiratorne infekcije, kod kojeg nije utvrđen uzročnik. Riječ je o osobi starije životne dobi sa više teških komorbiditeta.

Prema podacima Evropskog centra za kontrolu bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije, aktivnost virusa influence uglavnom je u međusezonskim vrijednostima, odnosno na niskom nivou. Soj koji je trenutno najviše detektovan je A(H3), saopštili su iz IJZ.

„SARS‑CoV‑2 nastavlja da cirkuliše u regionu i na primarnom i na bolničkom nivou zdravstvene zaštite. Starije starosne grupe i dalje čine najveći procenat oboljelih slučajeva. Soj koji trenutno najviše cirkuliše je ST.1, a stopa smrtnosti od COVID-19 je niska. Aktivnost RSV virusa je veoma niska u cijeloj Evropi“, poručuju iz IJZ.

Intenzitet saradnje Srbije i Republike Srpske mora da donese i rezultate, rekao je predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut, poslije sastanka sa premijerom Srpske Savom Minićem u Banjaluci, prenosi RTRS.

„Hvala na gostoprimstvu i čestitam kolegi Miniću na izboru za predsjednika Republike Srpske, i nadam se da će naša saradnja dobiti samo još više na zamahu. Danas smo dobili na dinamici naših operativnih sastanaka“, rekao je Macut.

Istakao je da saradnja ide u korist jačanja kvaliteta obrazovanja.

„Mislim da je to budućnost integracije jednog prosvetnog, naučnog, ali i kulturnog prostora. Nastavićemo dobru sihronizaciju svih aktivnosti dva dijela naroda koji su uvek bliski. Dobićemo dobra rješenja i kada su u pitanju infrastrukturni projekti. Imaćemo dobar period u narednih godinu do dvije dana“, naveo je Macut.

Poručio je da će nastavak koordinacije dvije vlade doprinijeti jačanju saradnje u oblasti obrazovanja, nauke, kulture i infrastrukture.

Ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini NJ. E. Igor Kalabuhov čestitao je predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenadu Stevandiću na poslaničkim mandatima koje je njegova stranka Ujedinjena Srpska osvojila na izborima.

„Poštovani gospodine Stevandiću, primite moje iskrene čestitke na osvojenim mandatima u Narodnoj skupštini Republike Srpske! Radujem se nastavku naše saradnje i novim prilikama za zajednički rad na razvoju strateškog partnerstva između Ruske Federacije i Republike Srpske. Želim Vam dalji uspjeh, neiscrpnu energiju i sve najbolje!“, napisao je u čestitki ambasador Kalabuhov.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić i predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut prisustvuju manifestaciji „Od znanja ćuprija – nauka i znanje u službi jedinstva i budućnosti srpskog naroda“, koja se održava na Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske, prenosi RTRS.

Prisustvuju i predsjednik Milorad Dodik, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović i ministar za evropske integracije Srpske Zlatan Klokić.

Jednodnevni susret naučnika iz Srbije, Republike Srpske i dijaspore organizuju vlade Srbije i Republike Srpske, a domaćin je Akademija nauka i umjetnosti Srpske. Cilj je okupljanje istaknutih naučnih radnika radi razgovora o mogućnostima saradnje i daljem pravcu razvoja naučne, kulturne i umjetničke misli.

U prijepodnevnom dijelu predviđena su izlaganja ministra u Vladi Srbije Đorđa Milićevića, akademika Dragana Simeunovića, profesora Ranka Škrbića, dopisnog člana ANURS, i profesora Željka Budimira.

Uslijediće izlaganja predstavnika dijaspore, među kojima su profesori Nešo Šojić, Saša Jašin, Biljana Turanjanin, Marjan Marjanović i Mladen Todorović, te doktor Davor Vukelić.

U popodnevnom dijelu predviđena su izlaganja naučnika iz Srbije i Republike Srpske, među kojima su akademici Darko Tanasković, Dragan Stanić, Milan Nedeljković, Milovan Bojić i Elizabeta Ristanović, te profesori Draga Mastilović, Branko Rakić, Svetlana Šeatović i Jelena Drulović.

Četiri odbornika SDS u Skupštini Grada Bijeljina dala su punu podršku gradonačelniku Ljubiši Petroviću, koga je predsjednik SDS Branko Blanuša isključio iz stranačkog članstva dan poslije završetka opštih izbora, piše Srpska info.

Reagujući na objavu lidera da je, prema statutu, odlučio da Petrovića izbaci iz članstva, odbornici Ilija Radić, Slavko Jović, Tatjana Pantić i Branimir Vuković na društvenim mrežama dali su mu punu podršku.

„Ljubišu Petrovića može isključiti samo narod koji je stvarao Srpsku demokratsku stranku i niko više! Nakon poraza na opštim izborima i katastrofalnog rezultata kako kandidata za predsjednika Republike Srpske Branka Blanuše tako i Srpske demokratske stranke, umjesto preispitivanja prvo lične, a zatim i stranačke odgovornosti, Branko Blanuša je posegnuo za isključenjem gradonačelnika Bijeljine po nagovoru pojedinaca iz stranke kojima smeta Ljubiša Petrović, a ne zbog kršenja bilo kakvog statuta“, istakao je Jović.

Ispostavilo se da banjalučki i sarajevski ogranci ne rukovode dobro strankom, ali ih to ne sprečava da se laktaju, objavila je Pantićeva.

„Kada su ljudi iz Bijeljine, bastiona SDS, bili kandidati ispred SDS? Na potonjim izborima je SDS izgubila i tradicionalnu titulu najveće opozicione stranke. Narod nije prepoznao kandidate kao svoje predstavnike i to je razumljivo. Treba sjesti, napraviti analizu i shvatiti šta to nije bilo u redu, treba uvući rogove i civilizovano razgovarati. Sad mi se čini da SDS nikada te analize pravio nije, jer da jeste ne bi ovako prošli ove godine“, poručila je Pantićeva.

Radić je Blanuši postavio pitanje „čiji je on igrač“.

„Danas ste isključili Ljubišu Petrovića iz SDS, uz obrazloženje da je kršio Statut i podržavao kandidata druge političke organizacije. Ali jedno pitanje ostaje bez odgovora: čiji interes štitite ovakvom odlukom? Ljubiša Petrović nije nastao juče. On je izabran voljom građana Bijeljine i godinama je jedan od najprepoznatljivijih ljudi SDS u ovom gradu. Ako se politička neslaganja rješavaju izbacivanjem ljudi koji imaju drugačije mišljenje, onda se mora postaviti pitanje: da li se ovim čuva SDS ili se dodatno produbljuje njegov unutrašnji sukob“, pita Radić.

Vuković je predsjednika uporedio sa pričom o „caru koji je ostao bez odijela“.

„Kao plod kolektivne iracionalnosti uslijedila je i ishitrena odluka ‘cara koji je ostao bez odjela’ da iz Srpske demokratske stranke isključi Ljubišu Petrovića. Živimo u društvu kada se iskreni i hrabri ljudi koji misle svojom glavom sklanjaju, mnogima smetaju i ne uklapaju se! Istina često boli, ali je rijetko kada bila ovako ogoljena! Podrška bratu po Hipokratu, saborcu i našem gradonačelniku Ljubiši Petroviću“, poručio je Vuković.

Blanuša je odluku donio dan poslije završetka opštih izbora u BiH. U obrazloženju se navodi da je Petrović, mimo statuta, u predizbornoj kampanji podržavao kandidata druge političke opcije za funkciju srpskog člana Predsjedništva BiH.