Kategorija: Vijesti

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić donio je odluku o dodjeli 12.636 KM iz interventne rezerve budžeta institucija BiH za 2026. godinu za popravku lifta u stambenoj zgradi u Sarajevu, na adresi Azize Šaćirbegović 16, gdje i sam živi, prenose federalni mediji.

Kako dalje navode federalni mediji, odluka je objavljena u “Službenom glasniku BiH”, a sredstva su odobrena Anđelki Nikolić iz Sarajeva u vidu finansijske pomoći za plaćanje troškova popravke lifta u navedenoj stambenoj zgradi.

Prema odluci, za njenu realizaciju zadužen je Sekretarijat Predsjedništva BiH, koji će izvršiti uplatu na račun Anđelke Nikolić.

Odluka je donesena 1. oktobra 2026. godine, a potpisao ju je Željko Komšić u svojstvu člana Predsjedništva BiH, prenosi RTRS.

Korisnici fiksnih i mobilnih telefona u Bosni i Hercegovini moći će besplatno upisati svoj broj u javni registar „Ne zovi“ i tako zabraniti da ih firme, ali i političke stranke, vjerske zajednice i humanitarne organizacije, kontaktiraju pozivima i porukama u marketinške svrhe, prenosi Klix.

To propisuje Pravilo 102/2026 o javnom elektronskom registru „Ne zovi“, koje je Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) donijelo na sjednici 23. septembra. Pravilo je objavljeno u Službenom glasniku BiH broj 75 od 9. oktobra, a na snagu stupa osmog dana od objave.

Registar će voditi RAK, a biće dostupan na adresi nezovi.rak.ba. Tamo će svako moći pojedinačno provjeriti da li je neki broj upisan, ali bez uvida u cijeli registar.

Broj se u registar ne upisuje direktno preko RAK-a, nego preko operatera kod kojeg korisnik ima broj. Upis i ispis su besplatni, a operateri moraju obezbijediti pouzdane i dostupne načine upisa, uključujući elektronske servise. Rok za upis je tri radna dana od podnošenja zahtjeva, a korisnik poslije upisa besplatno dobija elektronsku ili pisanu potvrdu.

Pravo na upis imaju korisnici s ugovorom, ali i prepaid korisnici, pod uslovom da su registrovali identitet kod operatera koji im je izdao SIM karticu. Isto pravo imaju i firme. Ko promijeni operatera i zadrži broj, ne mora se ponovo upisivati.

Zabrana obuhvata pozive, bilo da ih upućuje čovjek ili automatski sistem, te SMS i MMS poruke i faks. Pravilo kao direktni marketing izričito navodi i poruke i pozive političkih stranaka, vjerskih zajednica i humanitarnih organizacija.

Postoji i izuzetak. Oglašivač kojem je korisnik ranije dao pisanu saglasnost može ga i dalje kontaktirati, osim ako korisnik prilikom upisa ne odabere opciju da povlači sve ranije date saglasnosti. Isto važi i za saglasnosti date poslije upisa, dok ih korisnik ne povuče.

Registar ipak neće proraditi odmah. Generalni direktor RAK-a ima 30 dana od stupanja pravila na snagu da donese administrativno-tehničko uputstvo, a rok za uspostavljanje registra je 120 dana od stupanja tog uputstva na snagu.

RAK neće rješavati prigovore građana koje i dalje zovu iako su upisani u registar. Za to su, prema pravilu, nadležni organi za zaštitu potrošača i zaštitu ličnih podataka.

Pravilom se BiH usklađuje s evropskom Direktivom o privatnosti i elektronskim komunikacijama iz 2002. godine.

Evropska unija uvodi nova pravila u avio-saobraćaju radi veće zaštite putnika i transparentnosti prilikom kupovine avio-karata, prenosi BL Portal.

Nova pravila imaju za cilj bolju zaštitu putnika i potpunu transparentnost. Iako nije članica EU, ova regulativa biće prenesena i u zakonodavstvo Srbije, što direktno utiče na sve putnike koji lete iz Beograda i drugih gradova u regionu.

Glavni i odgovorni urednik portala Tango Six Petar Vojinović objašnjava šta tačno donose i razbija mit o „potpuno besplatnim koferima“, o kojima se pisalo u medijima.

Dosadašnja praksa niskotarifnih avio-kompanija bila je da privuku putnike izuzetno niskom početnom cijenom karte, a da im naknadno naplaćuju svaki komad ručnog prtljaga. Nova pravila obavezuju avio-kompanije da već prilikom prvog prikazivanja cijene jasno navedu šta je njome obuhvaćeno.

„U medijima je ovo predstavljeno kao da dobijate besplatan prtljag, ali to nije sasvim tačno. Obaveza avio-kompanija jeste da u početnu ponuđenu cijenu uvijek uračunaju jedan besplatan komad manjeg ručnog prtljaga. Međutim, to nije kofer na točkiće koji stavljate u pretinac iznad sjedišta, već manja torba ili ranac dimenzija oko 30 x 40 centimetara, koji može da stane ispod sjedišta ispred vas. Veći kabinski kofer i dalje se dodatno plaća kod najjeftinijih tarifa jer su se avio-kompanije izborile protiv obaveze da se i on prevozi besplatno“, ističe Vojinović.

Ova pravila zvanično stupaju na snagu 22. oktobra, dok će njihova puna primjena početi 23. oktobra 2027. godine.

Nedavni incident na aerodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu, kada je zbog greške zemaljskog opsluživanja došlo do miješanja putnika koji su dolazili i onih koji su odlazili, kao i do vanrednog pražnjenja terminala radi ponovnog bezbjednosnog pregleda, otvorio je pitanje prava putnika u slučajevima masovnih kašnjenja.

„Prava putnika uvijek su vezana za avio-kompaniju od koje su kupili kartu, bez obzira na to što je grešku napravila treća firma koja pruža usluge opsluživanja na aerodromu. Ukoliko let kasni više od tri sata i putnik podnese zahtjev, avio-kompanija je dužna da vrati novac za kartu ili da obezbijedi mjesto na prvom sljedećem letu. Ako je kašnjenje kraće od tri sata, pravo na novčanu nadoknadu ne postoji“, objašnjava Vojinović.

Nova evropska pravila dodatno će utvrditi i pooštriti standarde za isplatu naknade u slučaju kašnjenja dužih od tri sata, što će putnicima iz Srbije donijeti veću pravnu bezbjednost.

Međunarodni transport jedna je od važnih karika svake privrede. Ali šta kada umjesto bržeg i efikasnijeg protoka robe, imamo sve duža čekanja, sve veće troškove i razne administrativne prepreke?

Prevoznici u BiH već četiri godine upozoravaju na probleme, predlažu mjere i čekaju konkretne rezultate.

U međuvremenu, otvarila su se dodatna pitanja položaja profesionalnih vozača, konkurentnosti domaćih kompanija i sve izvjesnijeg preseljenja transportnih kapaciteta u susjedne zemlje.

Malo ili gotovo ništa je do sada urađeno po tom pitanju, jer nadležne domaće institucije nisu pokazale efikasnost pa čak ni mogući plan za izlazak iz ovog začaranog kruga. Ali moraće, jer posljedice bi mogle biti nesagledive.

Velibor Peulićem iz Konzorcijuma “Logistika BiH”, u našem Јutarnjem programu, je rekao da već četiri godine upozoravau na probleme, upućuju inicijative i razgovaraju sa nadležnim institucijama, ali bez rezultata.

– Protekle 4 godine mi “iseljavamo”. Nijedan od zahtjeva na koje smo upućivali nije realizovan – rekao je Peulić.

Domaće kompanije su dosta hrabre, kaže Peulić, i svi troškovi na koje smo ukazivali došli su na naplatu. Došlo je do povećanje cijena transporta

– Plastično objašnjeno, cijena prevoza prije godinu dana koja je koštala hiljadu evra danas je dvije hiljade evra. To svaki građanin osjeti. Sada smo u poziciji da poremećaje nivelišu zalihama. Narudžbe ne možemo isporučiti u pravo vrijeme. Sve je to posljedica administracije. Zato ćemo naredne sedmice predstaviti platformu za sve političke aktere koji će donositi odluke – rekao je Peulić.

Resorni ministar na nivou BiH nije ništa uradio za prevoznike, kaže Peulić.

– Birokratija je trenutno pobijedila. Set mjera koje smo predložili nije došao na red. Desiće se reogranizacija, imaćemo kratke lance isporuke – naveo je Peulić.

Umjesto da ciklus investicija bude dvije milijarde evra dolazi do seobe. Mnogi su prešli u Sloveniju da posluju.

– Resorno ministarstvo je postalo “Ministarstvo iseljavanja”. Veći kapacitet prevozničkih firmi je ili u Sloveniji, Hrvatskoj ili u drugim zemljama – naveo je Paulić.

Kako je navo cijene poslovanja u svim državama regiona su znatno jeftinije.

– Naš plan je da predstavimo našu platformu političarima u BiH. Očekujemo da se politički akteri u narednom periodu obračunaju sa birokratujom. Nadamo se pomacima – istakao je Peulić, piše “RTRS”.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas u Mrkonjić Gradu da je agresija na zapadnokrajiške opštine dio zločinačkog plana, u koji je bio uključen i NATO.

“Ovdje je sve bilo urađeno s ciljem da nestanemo s ovog područja. Mrkonjić Grad je oličenje dizanja iz pepela, oličenje vaskrsenja. Ono što nas najviše boli su naše nestale žrtve kojima ne možemo, po našim vjerskim običajima, da odamo počast”, rekao je Minić na obilježavanju 31 godine od zločina nad više od 2.000 Srba iz zapadnokrajiških opština koje su počinile hrvatske i muslimanske snage.

Minić je istakao da u ovom slučaju pravda nije samo spora, nego prespora, te da je pitanje da li se uopšte mogla i može očekivati od pravosuđa u BiH i u Hagu.

“Imate video snimke ko je ovdje nosio tablu Mrkonjić Grad, imate one koji se hvale šta su ovdje radili, imate snimke našeg jedisnog preživjelog borca, kome su svi saborci ovdje pobijeni”, rekao je Minić.

On je dodao da je za Republiku Srpsku neprihvatljiv taj aršin u kojem Srbe stalno neko etiketira, dok za zločine nad Srbima niko ne odgovara.

“Čije su ovo žrtve? Čiji su ovo sinovi, braća, očevi?”, upitao je Minić.

Minić je naglasio da je na institucijama Republike Srpske da obilježava ovakve značajne datume iz svoje istorije.

“Na nama je da ovo pričamo, naše je da ovo objašnjavamo djeci, a na institucijama da pojačavamo status boraca. Ostavićemo sebi u sveti zadatak da se o ovom piše, da se o ovom priča, da se jednostavno zna istina”, poručio je Minić.

Minić je naglasio da će srpski narod dočekati pravdu, te da je prodor koji je Republika Srpska napravila u svijet veoma bitan radi istine.

Obilježavanje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, saopšteno je iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

Oružane snage Hrvatske, HVO-a i takozvane Armije BiH su u agresiji na 13 zapadnokrajiških opština protjerale 120.000 Srba sa njihovih vjekovnih ognjišta.

Za zločine koje su počinjeni još niko nije odgovarao.

Najveća masovna grobnica pronađena je na pravoslavnom groblju u Mrkonjić Gradu iz koje je ekshumirano 181 tijelo.

Među 2.214 ubijenih su 753 srpska civila, od kojih se 149 vode kao nestali, kao i 1.461 pripadnik Vojske Republike Srpske, od kojih se njih 79 još vode kao nestali.

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac ukazao je da Republika Srpska razgovara i sa Vašingtonom i sa Moskvom i poručio da saradnju sa jednima ne doživljava kao prepreku za saradnju sa drugima, jer odgovorna diplomatija ne podrazumijeva zatvaranje vrata, već njihovo otvaranje u interesu sopstvenog naroda.

Košarac je naglasio da vijest o dogovoru predsjednika SAD Donalda Trampa i Rusije Vladimira Putina o isporuci ruskog dizela američkom i svjetskom tržištu još jednom podsjeća na važnu činjenicu da i u vremenu velikih geopolitičkih podjela ozbiljni lideri prepoznaju značaj dijaloga, pregovora i saradnje kada je riječ o konkretnim interesima njihovih država i naroda.

“Ako Vašington i Moskva, uprkos ozbiljnim političkim razlikama, mogu da razgovaraju i traže prostor za dogovor, onda je jasno koliko je pogrešno Republici Srpskoj osporavati pravo da gradi odnose sa oba centra moći”, napisao je Košarac na “Instagramu”.

On je istakao da se upravo u tome ogleda mudrost politike predsjednika Milorada Dodika i Republike Srpske, “politike koja čuva tradicionalna prijateljstva, otvara vrata za novu saradnju i polazi od jasnog principa da interesi Srpske moraju biti iznad tuđih očekivanja, pritisaka i geopolitičkih podjela”.

“Pokazali smo da politička zrelost podrazumijeva sposobnost da se razgovara sa različitim međunarodnim akterima, da se grade partnerstva i da se dosljedno zastupaju sopstveni interesi, bez odricanja od svojih stavova i prijatelja”, naveo je Košarac.

On je dodao da Republika Srpska ne prihvata logiku nametnutih svrstavanja, niti pristaje da joj drugi određuju s kim smije da razgovara.

“Naša obaveza nije da biramo strane u tuđim sukobima, već da štitimo Republiku Srpsku, njen ustavni položaj i budućnost srpskog naroda”, naglasio je Košarac.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin nakon telefonskog razgovora sa američkim liderom Donaldom Trampom potvrdio je da je Rusija spremna da isporučuje naftu i naftne derivate na američko i svjetsko tržište, ističući da će to pozitivno uticati na globalnu ekonomiju.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karana izjavio je da se danas sa dubokim pijetetom odaje počast svim nevinim žrtvama zapadne Krajine – jednog od najtežih stradanja srpskog naroda u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

“Ovaj brutalni pohod u kome je protjerano 120.000 Srba iz 13 zapadnokrajiških opština imao je jasan cilj – potpuno istrebljenje, progon i trajno etničko čišćenje srpskog naroda sa ovih prostora.

Hiljade srpskih porodica ostale su bez svojih najmilijih, domova i imovine, a cijeli krajevi, u kojima je srpski narod vijekovima živio i stvarao, gotovo su opustošeni”, istakao je Karan za Srnu povodom 31 godine od agresije združenih snaga Hrvatske vojske i takozvane Armije BiH, potpomognute dejstvima NATO-a na 13 zapadnokrajiških opština u septembru i oktobru 1995. godine.

On je istakao da kolone prognanih, ubijeni civili, razrušena sela i ugašena ognjišta ostaju trajni dokaz razmjera stradanja koje nikada ne smije biti zaboravljeno, ali i bolno svjedočanstvo istorijskog kontinuiteta progona kojima je srpski narod bio izložen na ovim prostorima.

“Posebnu težinu ovom zločinu daje činjenica da ni nakon tri decenije porodice žrtava nisu dočekale pravdu, niti su odgovorni adekvatno procesuirani. Selektivna pravda koja prećutkuje srpske žrtve i relativizuje njihovo stradanje predstavlja duboku nepravdu i dodatno vrijeđa srpske žrtve i produbljuje rane našeg naroda.

Naša je obaveza da istrajemo na utvrđivanju pune istine i odgovornosti za počinjene zločine, da čuvamo sjećanje na svaku srpsku žrtvu i da budućim generacijama ostavimo svijest o cijeni koju je naš narod platio za svoju slobodu i opstanak”, ukazao je predsjednik Srpske.

Upravo nas tragična iskustva iz prošlosti, kae Karan, obavezuju da nikada ne dozvolimo da srpski narod ponovo bude obespravljen, prognan ili lišen prava da odlučuje o sopstvenoj budućnosti.

“Republika Srpska je najsnažniji garant opstanka, slobode i ustavom zagarantovanih prava srpskog naroda. Zato je zaštita njenih institucija i ustavnog položaja naša trajna obaveza i temelj mira, stabilnosti i sigurne budućnosti generacija koje dolaze”, poručio je Karan.