Kategorija: Vijesti

Tužilaštvo BiH formiralo je predmet protiv člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijada Krnjića, nakon krivične prijave Privredne komore Republike Srpske, zbog sumnje da je blokirano usvajanje akata za rad novog graničnog prelaza Gradiška.

“Zaprimljena je prijava u skladu sa standardnom procedurom, formiran je predmet i dat u rad postupajućem tužiocu radi provjere osnovanosti navoda iz prijave”, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

Privredna komora: Posljedice su bile poznate

Privredna komora Republike Srpske podnijela je krivičnu prijavu zbog sumnje da je Krnjić, kao član Upravnog odbora UIO BiH, kroz glasanje protiv izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, blokirao neophodne procedure za puštanje u rad novog graničnog prelaza na mostu u Gradišci.

U prijavi se tereti za zloupotrebu položaja ili ovlašćenja i nesavjestan rad u službi, uz tvrdnju da je sporno postupanje trajalo od decembra, čime je, kako se navodi, blokiran projekat od značaja za privredu.

Iz Privredne komore Republike Srpske ranije su istakli da iz ranijih javnih istupa proizilazi da je Krnjić bio svjestan mogućih posljedica, ali da je ipak nastavio sa istim stavom u odlučivanju.

Minić: Ogromni gubici zbog blokade

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da je novi granični prelaz u Gradišci spomenik BiH u koju se neki kunu.

“I nekome padne na pamet, pa kaže da da Srpska nešto duguje FBiH i onda on nešto neće uraditi”, naveo je Minić, komentarišući formiranje predmeta protiv člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijada Krnjića.

Istakao je da i sada imamo ogromne gužve.

“Koliko smo samo novca i vremena izgubili. I šta radi to Tužilaštvo BiH. I da nije Privredna komora Srpske podnijela krivičnu prijavu, šta bi bilo?”, rekao je Minić.

Naveo je da će pratiti kako će teći ovaj proces.

“Vidjećemo sve. Tužilaštvo je brzo samo kada je u pitanju Milorad Dodik”, izjavio je Minić.

Krnjić objasnio zašto je glasao protiv otvaranja prelaza

Podsjetimo, Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, potvrdio je 4. decembra “Nezavisnim” da je glasao protiv izmjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO, zbog čega neće biti moguće otvoriti novi granični prelaz kod Gradiške. To je značilo da neće biti moguće otvoriti brzu cestu kod Gradiške 11. decembra, kako je bilo predviđeno.

Krnjić nam je tada objasnio da je glasao protiv iz principijelnih razloga, odnosno zato što se ne sazivaju redovne sjednice UO.

“Radi se o izmjeni Pravilnika a ne o nekoj formalnoj preraspodjeli kadrova kako se priča, a to je pitanje koje nije obuhvaćeno zakazivanjem elektronskih sjednica, jer ga nije jednostavno riješiti. Drugo, mi za otvaranje graničnog prelaza znamo otkad se gradi, a najmanje šest mjeseci. Bilo je vremena da se donese Pravilnik. Propustili smo to jer se ne održavaju sjednice kako je predviđeno svaki mjesec već, evo, nekoliko mjeseci”, rekao nam je on.

Odbrana i porodica generala Ratka Mladića je dobila izvještaj jednog od dvojice ljekara vještaka, koje je angažovao haški Mehanizam zbog zahtjeva da bude pušten na liječenje u Srbiju, izjavio je Srni generalov sin Darko Mladić.

“Stiglo je mišljenje prvog veštaka, a drugog još nije. Verovatno će do kraja dana stići. Veštaci bi danas trebali da podnesu te izveštaje”, rekao je Darko Mladić danas, 8. maja, dodajući da u ovom trenutku ne može da iznosi sadržaj izvještaja, dok se ne odobri šta je za javnost.

On je napomenuo da bi danas i drugi vještak trebalo da dostavi svoj izvještaj.

Prema njegovim riječima, general Mladić kratko je se čuo sa svojoj suprugom Bosom.

“Mogao je malo da priča, ali stanje je loše i nepromenjeno”, kaže Darko.

Sud naložio pregled

Sud u Hagu je 28. aprila naložio da nezavisni medicinski vještaci pregledaju Mladića zbog zahtjeva njegove odbrane da iz humanitarnih razloga, neizlječive bolesti, bude privremeno ili uslovno pušten sa izdržavanja kazne doživotnog zatvora na koju je osuđen zbog ratnih zločina u BiH.

Izvještaj je prvobitno bio najavljen za početak maja, ali je rok pomjeren zbog dodatnih pregleda.

Moždani udar i pogoršanje

General Mladić je 10. aprila imao moždani udar i zdravstveno stanje mu se dodatno pogoršalo zbog ozbiljnih neuroloških, kardiovaskularnih i nefroloških zdravstvenih problema.

On se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu (Mehanizam) više puta je odbio zahtjev da general Mladić bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović čestitala je građanima Republike Srpske i BiH 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom i istakla da je slobodarski srpski narod dao nemjerljiv doprinos antifašističkoj borbi na prostoru bivše Jugoslavije.

“Povodom Dana pobjede nad fašizmom, sa ponosom i dubokim poštovanjem prisjećamo se jednog od najsvjetlijih datuma savremene istorije, kada je kapitulacijom nacističke NJemačke okončan Drugi svjetski rat i poražena ideologija fašizma i nacizma koja je odnijela milione života”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da je slobodarski srpski narod, koji je i tada bio na pravoj i pravednoj strani istorije, dao nemjerljiv doprinos antifašističkoj borbi na prostoru bivše Jugoslavije, podnijevši ogromne žrtve u borbi protiv zla koje je prijetilo cijelom čovječanstvu.

“Njihova hrabrost, prkos i odlučnost trajno obavezuju da čuvamo sjećanje na herojsko vrijeme i slavnu antifašističku prošlost, te da budućim generacijama prenosimo vrijednosti mira i slobode, ali i istorijske činjenice, ključne u borbi protiv falsifikata i pokušaja revizije istorije”, poručila je Cvijanovićeva, prenosi Srna.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan uputio je čestitku građanima Republike Srpske povodom 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

– Dan pobjede nad fašizmom predstavlja jedan od najznačajnijih datuma u istoriji čovječanstva i simbol je pobjede slobode, pravde i čovječnosti nad fašističkim i nacističkim zlom – rekao je Karan.

Istakao je da je to dan kada je slobodarski svijet pokazao snagu jedinstva, otpora i vjere u dostojanstvo čovjeka, ostavljajući budućim generacijama zavjet da se zlo fašizma nikada i nigdje više ne ponovi.

– Ovaj veliki istorijski datum podsjeća nas na ogromne žrtve antifašističke borbe srpskog, slobodarskog naroda, čiji su životi ugrađeni u temelje slobodnijeg, pravednijeg i humanijeg svijeta. Njihova hrabrost, žrtva i nepokorenost obavezuju nas da čuvamo istinu o antifašističkoj borbi i da njegujemo kulturu sjećanja kao trajni temelj našeg nacionalnog i istorijskog identiteta – naveo je Karan.

Poručio je da je naša dužnost da budućim generacijama prenosimo istinu o borbi protiv fašizma, da čuvamo sjećanje na heroje koji su pobijedili najveće pošasti 20. vijeka i izborili slobodu, mir i dostojanstvo čovjeka.

Povodom 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom, upućujem iskrene čestitke svim građanima Republike Srpske, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

Istakao je da Republika Srpska s ponosom i dostojanstvom obilježava važne istorijske datume, među kojima posebno mjesto zauzima i 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom, simbol pobjede slobodarskog svijeta nad fašističkim i nacističkim zlom.

– U borbi za slobodu, opstanak i pravo na život, srpski narod je u Prvom i Drugom svjetskom ratu, kao i u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, podnio ogromne žrtve, ostavljajući dubok trag stradanja, ali i nepokolebljive hrabrosti i požrtvovanosti – rekao Dodik.

Naveo je da nas žrtve  trajno obavezuju da ih nikada ne zaboravimo i da čuvamo istinu, njegujemo kulturu sjećanja i s ponosom prenosimo budućim generacijama sjećanje na našu slavnu i stradalničku istoriju.

Поводом 9. маја – Дана побједе над фашизмом, упућујем искрене честитке свим грађанима Републике Српске.

Република Српска с поносом и достојанством обиљежава важне историјске датуме, међу којима посебно мјесто заузима и 9. mај – Дан побједе над фашизмом, симбол побједе…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) May 8, 2026

Epidemija hantavirusa koja je izbila na kruzeru „Hondijus“, a do sada odnijela tri života, i dalje se širi i izaziva zabrinutost zdravstvenih vlasti u više zemalja. Nakon slučajeva među putnicima, pod nadzor su stavljeni i putnici na međunarodnim letovima koji su bili u kontaktu sa zaraženima.

Jedan od sumnjivih slučajeva odnosio se na stjuardesu kompanije KLM iz Harlema, koja je bila u kontaktu sa 69-godišnjom Holanđankom koja je kasnije preminula. Stjuardesa je hospitalizovana zbog moguće infekcije, ali su naknadna testiranja pokazala da je negativna na virus.

Prema dostupnim informacijama, najmanje sedam putnika sa kruzera je zaraženo hantavirusom, dok su pojedini putnici već evakuisani i prebačeni u matične zemlje ili bolnice širom svijeta. Među njima je i britanski državljanin koji je izjavio da se nalazi u karantinu i da čeka dodatne medicinske nalaze.

Zdravstvene vlasti i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenule su opsežno praćenje kontakata, uključujući putnike sa kruzera, ali i osobe koje su putovale avionima u kojima su bili potencijalno zaraženi putnici. Posebna pažnja posvećena je letu iz Svete Jelene ka Južnoj Africi, kao i kasnijim letovima prema Evropi.

Iako je hantavirus poznat kao virus koji se prenosi sa glodara na ljude, u ovom slučaju se sumnja na andsku varijantu virusa koja u rijetkim situacijama može omogućiti i prenos sa čovjeka na čovjeka, naročito pri bliskom i dugotrajnom kontaktu u zatvorenim prostorima.

Još uvijek nije jasno ko je tzv. nulti pacijent, ali pojedine teorije ukazuju da bi izvor zaraze mogao biti povezan sa izletom posmatranja ptica i boravkom na deponiji u argentinskom Ušuaji, gdje je moguć kontakt sa glodarima.

Evakuacija putnika sa kruzera u završnoj je fazi planiranja, a brod bi u narednim danima trebalo da pristane na Tenerife, odakle će uslijediti medicinski pregledi i povratak putnika u njihove zemlje. Ukupno je na brodu bilo 88 putnika i 59 članova posade iz 23 države.

Zdravstvene službe naglašavaju da je praćenje kontakata i dalje u toku, te da će se tek nakon detaljnih analiza moći dobiti jasnija slika o razmjerama širenja infekcije.

Spor između BiH i Hrvatske u vezi sa skladištem radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, ulazi u novu fazu.
Prvi put, dvije države suočiće se, licem u lice, pred međunarodnim institucijama. U Ženevi će se raspravljati o projektu koji za jedne predstavlja rješenje, a za druge prijetnju.

Ko snosi rizik?

Da li je Hrvatska prekršila međunarodne konvencije, i zašto BiH tvrdi da je isključena iz procesa? Koliko su snažni argumenti koje će BiH iznijeti pred Komitetom Espo konvencije, i kakve posljedice može imati njegova odluka? Da li je ovo tek početak mnogo veće pravne i političke bitke?

Na samo nekoliko stotina metara od granice sa BiH, u neposrednoj blizini Novog Grada, Hrvatska planira da skladišti svoj nisko i srednje radioaktivni otpad.

Riječ je o otpadu iz Nuklearne elektrane Krško i onom iz bolnica, industrije i vojske.

Projekt je to koji za građane Srpske i BiH otvara pitanje bezbjednosti i budućnosti.

U zoni potencijalnog uticaja živi oko 250 hiljada stanovnika.