Kategorija: Vijesti

Iz Konzorcijuma Logistika BiH poručili su da danas očekuju jasan odgovor nadležnih institucija BiH na zahtjeve domaćih prevoznika, koji su već duže vrijeme javno izneseni kroz proglas transportnog sektora.

Iz ovog udruženja pitaju da li je u međuvremenu upućen ijedan konkretan ili kredibilan zahtjev prema institucijama Republike Hrvatske, te da li su domaće vlasti preduzele bilo kakve konkretne korake kako bi zaštitile interese prevoznika iz BiH.

– Zar je zaista nemoguće da prevoznici iz BiH imaju barem isti status kakav imaju prevoznici iz Srbije, koji uživaju punu podršku svojih institucija i privrednih struktura? Hrvatska je jedan od najvažnijih ekonomskih partnera BiH, sa kojim imamo intenzivnu robnu razmjenu i snažne transportne veze. Upravo zbog toga očekujemo fer i ravnopravan odnos zasnovan na dobrosusjedskim odnosima i interesima privrede – poručili su iz Konzorcijuma.

Od nadležnih institucija traže odgovore na nekoliko ključnih pitanja, među kojima je i to da li su, osim izražavanja zabrinutosti, pokrenute konkretne aktivnosti na rješavanju problema sa kojima se suočavaju domaći prevoznici.

– Da li su institucije BiH prema Republici Hrvatskoj uputile jasan zahtjev da prevoznici iz BiH imaju jednak tretman i korektan pristup tržištu? – pitaju iz transportnog sektora.

Prevoznici najavljuju da će tokom dana javnosti predstaviti i pojedinačne odgovornosti, navodeći da su u proteklom periodu dobijali brojna obećanja, ali bez vidljivih rezultata.

– Nije presudno da li su razgovori vođeni javno ili iza zatvorenih vrata, već kakav je njihov rezultat. Tražimo isti fer odnos prema prevoznicima iz BiH. Podsjećamo da se proizvođači, izvoznici, trgovci i uvoznici u velikoj mjeri oslanjaju upravo na domaće transportne kompanije. Oni koji to zanemaruju mogli bi se uskoro suočiti sa posljedicama u lancima snabdijevanja i ukupnoj ekonomiji – navode prevoznici.

Ističu da odgovor institucija očekuju već tokom dana, nakon čega će biti jasnije da li država ima kapacitet i volju da zaštiti više od 20.000 radnika zaposlenih u sektoru logistike i drumskog transporta.

– Dobrosusjedski odnosi i stabilni logistički tokovi nemaju alternativu. Zato još jednom pozivamo nadležne da ponude konkretne odgovore i poteze – poručuju iz Konzorcijuma.

Kako su najavili, večeras će zasjedati Krizni štab Plenuma Konzorcijuma Logistika BiH zajedno sa regionalnim koordinatorima, kada će biti analizirane dosadašnje aktivnosti i donesene odluke o narednim koracima transportnog sektora.

Podsjećamo, prevoznici su najavili da će 12. marta blokirati sve granične prelaze u BiH ukoliko do 10. marta ne bude pronađeno operativno rješenje za problem boravka profesionalnih vozača u zemljama Evropske unije.

Cijene goriva u Republici Srpskoj rastu već više od sedam dana, a poskupljenja su počela gotovo odmah nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Distributeri su cijenu dizela povećavali gotovo svakodnevno.

Trenutno se litar dizela na pumpama prodaje za oko 3 KM. Prije desetak dana prosječna cijena iznosila je oko 2,30 KM, što znači da vozači sada plaćaju oko 70 feninga više po litru. Za rezervoar od 50 litara to je dodatni trošak od približno 35 KM.

U međuvremenu, pojedine zemlje regiona već su reagovale kako bi ublažile udar na potrošače. Vlada Srbije donijela je odluku o zabrani izvoza nafte i naftnih derivata do 19. marta, dok je Hrvatska ponovo aktivirala mehanizam regulacije maloprodajnih cijena goriva. Iako su cijene blago povećane, cilj mjere je da se spriječe nagli skokovi na tržištu.

Za razliku od toga, na nivou Bosne i Hercegovine za sada nema konkretnih poteza kada je riječ o zaštiti potrošača od rasta cijena goriva, koji bi se mogao preliti i na poskupljenje hrane i drugih proizvoda.

Iz Vlade Republike Srpske saopšteno je da će ministar Ned Puhovac danas održati sastanak sa predstavnicima distributera i trgovaca naftnim derivatima. Tema razgovora biće stanje na tržištu, kao i moguće mjere koje bi mogle doprinijeti stabilnijem snabdijevanju i ublažavanju rasta cijena goriva u Srpskoj.

U Bolnici “Sveti arhiđakon Stefan – 9. januar” u Trebinju, urađeni su prvi složeni kardiološki pregledi, čime je učinjen važan korak ka unapređenju zdravstvene zaštite ,ali i saradnje UKC Republike Srpske i trebinjske Bolnice, rekao je direktor UKC-a Republike Srpske Nikola Šobot, gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.

– Rezultat je to višegodišnjeg rada i saradnje. Sproveli smo čitav niz edukacija kako za ljekare  tako i ta medicinski kadar, očekujući otvaranje Bolnice u Trebinju, i dočekali smo taj dan. Oko 80 odsto pacijenata ostaje u Trebinju, što znači da dobijemo najbolji način zbrinjavanja ove vrste pacijenata, jer svi znamo da je to i trka sa vremenom – istakao je Šobot.

UKC Republike Srpske u Banjaluci svakako će biti rasterećen, jer Bolnica u Trebinju imaće mnoge stvari koje nemaju ni klinike u okruženju.

– Fokus je na sali za kataterizaciju, nema ni Dubrovnik takvu salu. To je jedan novi nivo zbrinjavanja kardiovaskularnih bolesnika, Hercegovina je to zaslužila. Otvorilo se čitavo jedno polje novih usluga – dodao je Šobot.

U toku je i preseljenje Klinike za onkologiju u okviru UKC-a, koja je nedavno otvorena.

– Orijentisani smo da u preseljenju ne ugozimo ni jednog pacijenta. Dobili smo vrhunski objekat, idemo korak po korak. Do kraja marta sve će biti preseljeno i neće više biti stare lokacije, gdje su planirane neke nove aktivnosti – poručio je Šobot.

Najveći problem kada je u pitanju medicinski kadar biće na palijativnoj njezi.

– Broj kadra će diktirati dinamiku svega. Stalno je otvoren konkurs za primanje u radni odnos srednje medicinskog osoblja. Nemam strahova da ćemo ostati bez kadra. Stvara se stereotipna priča da je sve loše, pa i zdravstvo, a to sigurno je tako – naglasio je Šobot.

On je odgovorio i na pitanje da li grad Banjaluka zaslužuje svoju opštu bolnicu, ili je dovoljan UKC Republike Srpske.

– Treba uraditi ozbiljnu studiju da vidimo da li Banjaluka zaslužuje svoju Bolnicu. Treba biti realan, postavlja se pitanje i kadra. Јa trenutno mislim da nema mogućnosti, ali neka tema ostane aktuelna za raspravu – zaključio je Nikola Šobot.

Dok se širom svijeta, na više frontova, vode ratovi, a države upozoravaju svoje građane gdje je bezbjedno putovati, a gdje ne, u Bosni i Hercegovini odjeljak “Preporuke za putovanja” na sajtu Ministarstva inostranih poslova BiH – ne funkcioniše.

Šta treba da znate

• Stranica “Preporuke za putovanja” MIP BiH ne funkcioniše.
• Građani ne mogu vidjeti upozorenja za rizične zemlje.
• Srbija ima četiri kategorije bezbjednosti putovanja.
• Hrvatska objavila detaljna upozorenja za putovanja.

Tako svi građani BiH koji požele dobiti informaciju u koje zemlje se ne preporučuje putovanje i zbog čega, za to će ostati uskraćeni.

Stranica MIP BiH o putovanjima trenutno nedostupna

“Stranica u izradi. Naša nova web-stranica je u fazi pripreme. Sadržaj još nije u potpunosti kreiran te pojedine funkcionalnosti trenutno nisu dostupne. Zahvaljujemo na razumijevanju i pozivamo vas da nas posjetite ponovo uskoro”, navodi se na sajtu nadležnog ministarstva kada se otvore “Preporuke za putovanja”.

Međutim, ono što se može vidjeti na toj stranici jesu nazivi pet zemalja – Iran, Liban, Palestina, Izrael i Sudan, međutim nije moguće pročitati objašnjenje i upozorenje za građane.

Danijal Hadžović, novinar “Dnevnog avaza”, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ga ne čudi što na sajtu Ministarstva nema preporuka u koje zemlje ne bi trebalo putovati kada gori cijeli Bliski istok, jer ministar, kako kaže Hadžović, ima preče stvari od toga da se bavi svojim poslom.

“Dnevno kuca 10 postova, pravi video-klipove, snima se, komentariše sve i svašta, a najmanje ono što mu je posao. Tako da je naš ministar vanjskih poslova zauzet upravo tim mnogo bitnijim temama od onoga što je njegov posao, pa ne stiže ni on, ni Ministarstvo vanjskih poslova da rade ono što im je u opisu posla, a to je prije svega i zaštita bh. državljana koji se nalaze van BiH i davanje preporuka kako da se ponašaju u ovim situacijama, u koje države da ne putuju. Još jednom vidimo neozbiljnost države, a ta neozbiljnost je rezultat prije svega neozbiljnih kadrova koji je vode”, kaže on.

Kako region informiše građane o rizičnim putovanjima

I dok BiH nema listu zemalja u koje građani ne bi trebalo da putuju, u Srbiji su sve zemlje svijeta razvrstane u četiri kategorije: slobodno putovanje uz redovan oprez, putovanje uz dodatne mjere opreza, putovanje u slučaju krajnje potrebe i ne preporučuje se putovanje.

Tako se, prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Srbije, putovanje građanima Srbije ne preporučuje u 25 zemalja svijeta među kojima su Avganistan, Bahrein, Izrael, Irak, Iran, Jemen, Jordan, Južni Sudan, Katar, Kuvajt, Liban, Mali, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Somalija, Sudan, UAE, Ukrajina, Haiti, Centralnoafrička Republika i druge zemlje.

Nešto duža lista sa 27 zemalja je i ona na kojoj se nalaze zemlje u koje se putovanje preporučuje u slučaju krajnje potrebe.

Tako da se na tom spisku, zanimljivo, nalazi i Hrvatska, kao i Bangladeš, Burundi, Venecuela, Ekvador, Kamerun, Liberija, Mozambik, Nepal, Niger, Peru, Tanzanija, Čad i druge.

“Pre putovanja savetujemo da se informišete na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije o bezbednosnoj situaciji u zemlji u koju planirate da putujete ili kroz koju tranzitirate”, poručili su iz ovog ministarstva građanima.

Hrvatska objavila upozorenja za više država

Detaljne preporuke svojim građanima javno je dala i Hrvatska, a sem zemalja sa područja Bliskog istoka, komšije su svoje državljane obavijestili i o stanjima u drugim državama.

Tako su zemlje podijeljene u nekoliko kategorija, pa se tako preporučuje izbjegavanje svih putovanja u Bahrein, Iran, Irak, Izrael, Jordan, Jemen, Katar, Saudijsku Arabiju, Kuvajt i druge zemlje poput Jamajke, Kambodže i Kostarike.

“Zbog aktualnih sigurnosnih napetosti povezanih sa situacijom u Iranu te mogućnosti daljnje eskalacije sukoba u regiji, hrvatskim državljanima koji se nalaze u zemljama Zaljeva ili planiraju putovanje u ovu regiju preporučuje se pojačan oprez”, navodi se na sajtu Ministarstva u preporuci za putovanje u Kuvajt.

Takođe, tu su i preporuke za izbjegavanje putovanja koja nisu nužna, a u ovu kategoriju spadaju Alžir, Azerbejdžan, Čad, Etiopija, Kuba i druge.

Odgađanje putovanja preporučeno je za Kipar, takođe zbog pogoršane bezbjednosne situacije na području Bliskog istoka, zbog, kako kažu, “napada balističkim oružjem i bespilotnim letjelicama na britanske vojne baze koje se nalaze na Kipru”.

Za razliku od Srbije, Hrvatske i Crne Gore, koje su letjelicama vlastitih avio-kompanija evakuisale svoje državljane iz oblasti Bliskog istoka, BiH nije imala priliku da munjevito djeluje na identičan način, jer nema nijedan svoj avion.

Države regiona koje su evakuisale građane vlastitim avionima

• Srbija – evakuacioni letovi kompanije Air Serbia
• Hrvatska – repatrijacijski letovi za više od 700 državljana
• Crna Gora – letovi nacionalne kompanije Air Montenegro
• BiH – evakuacija uz pomoć drugih država i komercijalnih letova

Tako je već 4. marta evakuacioni avion kompanije “Air Serbia”, sa 67 putnika, koji je poletio iz Šarm el Šeika, sletio na Beogradski aerodrom. Povratak državljana Srbije iz ratom zahvaćenih područja organizovala je Vlada Srbije, a na letu je bilo i državljana BiH.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije

Nekoliko dana kasnije, odnosno 8. marta, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je saopštilo da je u njihovoj te organizaciji “Air Serbije”, do tada bezbjedno evakuisano 329 osoba i to 67 evakuacionim letom iz Šarm el Šeika i 262 letom iz Dubaija.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je juče, u ponedjeljak, da je u saradnji sa nacionalnom avio-kompanijom nastavilo misiju evakuacionih letova još jednim bezbjedno realizovanim letom iz Dubaija. U saopštenju se navodi da je specijalnim letom iz Dubaija u nedjelju naveče bezbjedno vraćeno kući 266 putnika.

Na koga se oslanja Hrvatska

Hrvatska se, pri evakuaciji svojih državljana, takođe oslanjala na vlastiti resurs. Organizovali su više letova, te do Zagreba dovezli više od 700 ljudi.

U Hrvatsku je tako zbog američko-izraelskog sukoba s Iranom u subotu naveče stigao zadnji kontingent hrvatskih državljana koji su se našli na području Bliskog istoka. Posljednjim organizovanim repatrijacijskim letom u Hrvatsku je stiglo 123 putnika, koji su prethodno boravili u Kataru, Kuvajtu, Bahreinu i Saudijskoj Arabiji. U avionu je bilo i pet putnika iz BiH.

Na vlastite resurse oslonila se i Crna Gora. Već 3. marta naveče, prvi avion kompanije “Air Montenegro” sa državljanima Crne Gore evakuisanim iz Jordana, Egipta i ostalih zemalja Bliskog istoka, sletio je na podgorički aerodrom.

I dok su, dakle, države u regionu po svoje državljane slale vlastite letjelice, BiH nema takvu mogućnost, jer već godinama nema sopstveni avion.

Nemamo vlastitu avio-kompaniju

Čak je prije nekoliko dana i Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, direktno priznao da mi imamo problem, jer nemamo vlastitu avio-kompaniju.

“Zemlje iz komšiluka su reagovale zato što imaju svoje avio-kompanije, a naše su pojeli komarci. Srbija i Hrvatska mogu poslati svoje avione, mi toga nemamo. Tučemo se na tržištu sa velikim kompanijama koje imaju cijene koje i nisu baš tako pristojne, ali su okolnosti vanredne”, rekao je Konaković.

Riječ stručnjaka

Alen Šćurić, stručnjak za avijaciju, ističe da nacionalna avio-kompanija i te kako znači nacionalnom avio-saobraćaju.

“Kada je imate, vi na nju možete utjecati, ona će vam otvoriti određene linije koje su vama i te kako bitne. Onda će vam i cijene letova biti daleko niže”, rekao je Šćurić.

Međutim, dodaje on, kada ste vi velika država, onda je imati nacionalnu avio-kompaniju i prihvatljivo i bitno, kao što je, recimo, slučaj Srbije.

“Čak kada ste i relativno veliki, imate nacionalnu kompaniju kao što je Hrvatska, ili ako ste turistički jaka sila, onda je imate kao što je, recimo, slučaj u Crnoj Gori. BiH nije ni turistička ni velika zemlja i jako je upitno da li je treba imati. Imali smo dva pokušaja nacionalne avio-kompanije u BiH i oba su bila totalni fijasko. Imali smo i nekoliko pokušaja privatnih kompanija pa je i to propalo”, podsjetio je Šćurić.

Enormni troškovi

BiH, dodaje on, u ovom momentu može imati maksimalno četiri aviona u svojoj nacionalnoj avio-kompaniji, a to je premalo, jer ih treba bar deset da bi iole bilo isplativo, jer sve ispod toga stvara enormne troškove.

“Da biste pokrenuli nacionalnu avio-kompaniju, trebate bar 50 miliona evra. Ima li ih BiH i kada će se oni vratiti da bi se takva investicija isplatila? Svi znamo kako funkcioniraju takve kompanije u BiH, kako se zapošljavaju ljudi itd. Ja, iskreno, nisam najsigurniji da bi to bila uspješna priča u BiH i da bi se to BiH isplatilo”, pojasnio je Šćurić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Iako je Centralna izborna komisija BiH prije više od mjesec dana javno otvorila ponude pristigle na međunarodni tender za nabavku sistema i opreme za digitalizaciju izbornog procesa, do danas nije izabran najpovoljniji ponuđač.

U kojoj fazi je postupak izbora najpovoljnijeg ponuđača

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH nisu nam odgovorili na pitanje u kojoj fazi je postupak izbora najpovoljnijeg ponuđača, ali su nam nedavno rekli da se čeka da komisija koja razmatra ponude završi svoj posao i da će konačnu riječ o svemu donijeti CIK.

Međutim, prema nezvaničnim informacijama komisija je već završila svoj posao, i kao najpovoljnijeg “izabrala” konzorcijum koji čine “Planet Soft” iz Banjaluke, “Katarina” iz Mostara, “Core” iz Sarajeva te “Miru System”, kompanija iz Južne Koreje. Oni su za taj posao, odnosno nabavku skenera i biometrijskih uređaja za identifikaciju ponudili cijenu od 57,7 miliona KM sa rokom isporuke od 90 dana. To je ubjedljivo najniža ponuda, ostale tri ponude kretale su se od 74 do 104 miliona KM sa rokom isporuke koji se kreće od 170 do 180 dana.

“Komisija je pregledala ponude, od četiri, tri zadovoljavaju i sada to treba da dođe na sjednicu CIK-a da se odluči. Kada će to biti, niko ne zna, jedna priča je da postoji žalba na otvaranje ponuda i da se čeka završetak tog postupka, a druga je da CIK ne želi da nastavi s tim dok se ne izmijeni Izborni zakon BiH”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak CIK-u.

CIK ponude pristigle na tender otvorio 2. februara

Inače, CIK je ponude pristigle na tender otvorio 2. februara i prvobitne procjene bile su da će najpovoljnijeg ponuđača izabrati do kraja tog mjeseca. U slučaju da CIK u narednim danima i donese odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, tek tada slijede rokovi za žalbe.

“Treba mijenjati zakon i odluke po žalbama se u slučajevima koji su vezani rokovima, kao što su izbori, moraju donositi prije”, rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik CIK-a.

U slučaju da CIK uskoro i donese odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, i sa njim potpiše ugovor, veliko je pitanje može li se do oktobarskih izbora završiti cijeli posao s obzirom na to da sam CIK treba da provede edukacije, zaposli inženjere, organizuje transport uređaja itd.

Da li nove tehnologije uopšte mogu biti korištene

Treba napomenuti i da još nije jasna situacija, da li nove tehnologije uopšte mogu biti korištene s obzirom na sam Izborni zakon BiH, koji kaže da se glasovi i dalje broje ručno i kojim je propisan izgled glasačkog listića, a koji je prevelik za bilo koji skener. Upravo iz tih razloga CIK je tražio izmjene Izbornog zakona BiH i još u oktobru tu inicijativu uputio u Parlamentarnu skupštinu BiH, međutim do danas o tome niko nije razmatrao.

Podsjećanja radi, osim konzorcijuma koji predvodi “Planet Soft” iz Banjaluke, ponude su dostavili i firma “Provis” iz Bijeljine. Oni su ponudili cijenu od 104.110.500 KM plus PDV i rok od 180 dana.

Dalje, kompanija “Artco Group” iz Sarajeva dostavila je ponudu od 79.791.281 KM bez PDV-a, sa rokom isporuke od 170 dana.

Kompanija “Smartmatic” iz Sarajeva dostavila je ponudu na 82,8 miliona KM bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Ovaj ponuđač daje popust na ovu cijenu od 8,2 miliona KM tako da je ukupna cijena ponude 74,5 miliona KM.

U BiH ima 5.400 biračkih mjesta, a osim nabavke opreme, za svako od njih logistički izazov biće prevoz, instalacija i demontaža te opreme kao i upravljanje cijelim sistemom.

U Federaciji BiH /FBiH/ danas je cijena dizela BAS EN 590 povećana za 0,39 KM po litru u odnosu na kraj februara i iznosi 2,74 KM, saopšteno je iz federalnog Ministarstva trgovina.

Prosječna maloprodajna cijena premijum bezolovnog benzina BMB 95 iznosi 2,38 KM po litru i veća je za 0,06 KM po litru u odnosu na kraj februara.

Prosječna maloprodajna cijena dizela porasla je za 0,15 KM po litru u odnosu na petak, 6. mart, dok je maloprodajna cijena premijum bezolovnog benzina veća za 0,01 KM.

Istraga Tužilaštva KS o tramvajskoj nesreći u kojoj je preminuo mladić Erdoan Morankić, a povrijeđene četiri osobe, i dalje traje.

Na dan nesreće se pojavio snimak iz automobila jednog od turista u Sarajevu, a onda je kasnije ustanovljeno da snimak iz samog tramvaja ne postoji, odnosno da od novembra kamera ništa nije snimala.

“Avaz” je u posjedu snimka sa Zemaljskog muzeja u Sarajevu, gd‌je se vidi kako se kreće tramvaj od Željezničke stanice prema kobnoj raskrsnici.

Podsjećamo, vozač tramvaja je uhapšen nakon ove nesreće, a kasnije je pušten da se brani sa slobode.

Iz Tužilaštva KS su na konferenciji za medije kada su posljednji put iznijeli informacije rekli da je Adnan Kasapović i dalje jedini osumnjičeni, no da istragu vode u više pravaca.

Advokat Adnana Kasapovića tvrdi da je došlo do “zalijepljene vožnje”, odnosno da je uzrok nesreće kvar na tramvaju.

Podsjećamo, tramvaj koji se kretao iz pravca Željezničke stanice prema Baščaršiji iskočio je iz šina na raskrsnici ispred Zemaljskog muzeja.

Usljed silovitog iskakanja, vozilo je kompletno srušilo tramvajsko stajalište i završilo na glavnoj saobraćajnici.

Povrijeđeni su hitno prebačeni u sarajevske bolnice, a informacije o njihovom stanju su zabrinjavajuće.

Vozač u Sudu rekao da nije kriv

Kako su mediji prenijeli, na ročištu za određivanje pritvora Adnanu Kasapoviću, juče se bio obratio i sam osumnjičeni.

“Nisam kriv, nego je uzrok tehničke prirode, ovo je poznato svim vozačima tramvaja”, rekao je vozač.

Rekao je da se ovo dešava vrlo često i da će video-nadzor pokazati dosta toga, a još nije pregledan snimak.

“Žao mi je te omladine, sve mi je teško palo”, kazao je juče osumnjičeni Kasapović.

Podsjećamo, tramvaj je krećući pri velikoj brzini od Željezničke stanice iskočio sa šina i tom prilikom usmrtio Erdoana Morankića i povrijedio četiri osobe.

“Kaznićemo odgovorne”

Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta najavio je kako će insistirati da se utvrde sve okolnosti nesreće i sankcionišu odgovorni.

Iz Tužilaštva su najavili daneće iznositi detalje dok se istraga ne okonča, uključujući i vještačenje uništenog tramvaja. Na društvenim mrežama se pojavio i snimak tramvaja koji velikom brzinom ulazi u krivinu, iako je na tom mjestu predviđena brzina od deset kilometara na čas. Tramvaj u tom trenutku iskače iz šina, udara u tramvajsku stanicu, probija zaštitnu ogradu i zaustavlja se na cesti.

Stari tramvaj

Za sada nije jasno da li je u pitanju isključivo neodgovornost vozača tramvaja, ili su nesreći doprinjeli očigledna starost vozila i oštra krivina.

Zbog neisplaćene januarske plate i doprinosa, Samostalni sindikat Željeznica Republike Srpske, najavio je obustavu željezničkog saobraćaja.

Poručili su da će, ako do sutra, do 15 časova, ne bude isplaćena bruto plata i sve obaveze, željeznički saobraćaj potpuno obustaviti.

Iz uprave ovog javnog preduzeća za RTRS je potvrđeno da je zaposlenim u Željeznicama uplaćeno zdravstveno osiguranje, te da se do kraja dana očekuje i određeni priliv finasijskih sredstava, kako bi i ostatak doprinosa bio uplaćen.

– Najavljivanim obustavama i prestankom rada zaposlenih u Željeznicama, nemoguće je obezbijediti finansijska sredstva za isplatu plata, funkcionisanje i opstanak preduzeća. Svaki sat ili dan obustave, donosi samo nove troškove – istakao je Dragan Zelenković, vršilac dužnosti generalnog direktora Željeznica Republike Srpske.