Kategorija: Vijesti

Odlukom Denisa Bećirovića o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, išlo se na “mišiće” potpuno zanemarujući važnost i osjetljivost teme, ali i proceduralnu stranu donošenja ovakvih odluka istakla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u uvodnoj riječi u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Cvijanović je imala uvodnu riječ na 40. posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske, na kojoj poslanici raspravljaju o vetu srpskog člana Predsjedništva BiH na odluku Denisa Bećirovića o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Njeno obraćanje prenosimo u cijelosti:

Tokom prvih pet godina rada Komisije (1996–2001), dva međunarodna eksperta, koje je imenovao generalni direktor UNESKO-a, učestvovala su u radu privremene Komisije, doprinoseći proglašenju određenih dobara nacionalnim spomenicima, u potpunosti u skladu sa Aneksom 8 i međunarodnim standardima zaštite kulturnog nasljeđa.

Član IX Aneksa 8 predvidio je mogućnost da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nastavi svoj rad i nakon inicijalnog petogodišnjeg perioda, kroz odgovarajući institucionalni okvir unutar BiH, ukoliko bi se pokazalo da njen mandat i nadležnosti nisu u potpunosti izvršeni.

Aneks 8, propisuje da bi u slučaju takvog institucionalnog transfera, Komisija nastavila da funkcioniše u skladu sa mandatom, funkcijama, principima i procedurama utvrđenim Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok bi njene članove imenovalo Predsjedništvo BiH (član II Aneksa 8 DMS).

Crpeći ovlaštenja iz člana VIII Aneksa 8, Predsjedništo BiH je donijelo četiri Odluke o KONS.

Nakon 2001. godine, kada je donesena prva odluka PBiH o KONS-u, međunarodni eksperti više nisu imenovani od strane UNESKO-a, i od tada članove Komisije isključivo imenuje Predsjedništvo, u skladu sa odredbama Aneksa 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Naglašavam da je prenos nadležnosti sa međunarodne zajednice i UNESKO-a na domaće institucije vlasti izvršen 2001. godine.

Nakon više od dvadeset godina rada, Komisija u velikoj mjeri prevazišla svoju prvobitnu svrhu. Postalo je jasno da je početna svrha privremene Komisije u značajnoj mjeri ostvarena, budući da više ne postoji opasnost od oružanog sukoba koji bi ugrožavao spomenike.

Kako bi „opstala“, Komisija je od 2020. godine postepeno počela da zloupotrebljava svoj status proistekao iz međunarodnog mirovnog sporazuma, kao i svoje ovlaštenje da donosi sopstvena pravila i propise (član VII Aneksa 8), te je jednostrano nastojala da proširi svoj mandat izvan okvira člana IV Aneksa 8.

Problemi su posebno došli do izražaja od 2020. godine, naročito na području Federacije BiH. Mehanizmi koji su prvobitno bili uspostavljeni radi zaštite dobara od uništenja tokom ratnih dejstava transformisani su u instrumente za kontrolu procesa gradnje, prostornog planiranja i investicionih aktivnosti u FBiH.

Mehanizmi Komisije, predviđeni za zaustavljanje neprimjerenih intervencija na nacionalnim spomenicima, zloupotrebljeni su, i koriste se kao mehanizam zaustavljanja intervencija i kontrole građenja i izrade planske i tehničke dokumentacije u građenju i prostornom planiranju u Sarajevu i u Mostaru već više od pet godina.

Posljednjih pet godina obilježeni su pokušajem da se ti mehanizmi prenesu i u Republiku Srpsku, kroz donošenje Odluka o „zaštiti kulturnih područja“ i “kulturnih pejzaža“ koja bi se imala kontrolisati preko Komisije. U takvim okolnostima, i s namjerom zloupotrebe, konsenzus glasova članova Komisije je očito postao smetnja te se krenulo u aktivnosti preglasavanja, i to ne s namjerom zaštite kulturnog nasljeđa, već u pravcu kontrole imovine !!!

Posljednje četiri i po godine Komisije, član iz Republike Srpske zaustavila je sve antidejtonske poslove Komisije, koji su podrazumijevali proširenja ovlaštenja Komisije, prenos nadležnosti Ministarstva kulture Republike Srpske na Komisiju iz oblasti kulturno-istorijskog nasljeđa, kontrolu imovine preko Komisije, i postavila propisano uređenje postupaka i poslova Komisije, a sve u skladu sa Aneksom 8 Dejtonskog sporazuma. Upravo zbog toga članovi iz Federacije proizveli su krizu odbijanjem učešća u sjednicama Komisije i doveli u blokadu cijelu instituciju.

Problemi u funkcionisanju Komisije i stalne pritužbe na njihov rad su konstantno tokom mandata stizale do članova Predsjedništva.

Dakle, postavlja se ozbiljno pitanje da li je preglasavanje u Predsjeništvu BiH, na kojem je insistirao bošnjački član Predjedništva, imalo za cilj da se prikriju antipravna djelovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Federacije BiH i, naravno, da se onemogući srpski član Komisije da nastavi da savjesno obavlja svoju dužnost.

Tako je na prijedlog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na svojoj na svojoj 27. redovnoj sjednici, koja je održana 12. januara 2026. godine, Predsjedništvo razmatralo i preglasavanjem srpskog člana Predsjeništva usvojilo Prijedlog odluke o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.

Treba reći da su prvobitnu Odluku o Komisije gospoda Bećirović i Komšić delegirali još na 20. redovnu sjednicu PBiH, kada je na zahtjev srpskog člana PBiH ista skinuta i glasanje odloženo.

Prijedlog ove odluke je bio izuzetno loš, bilo je predviđeno da se spomenici proglašavaju kao „nacionalni spomenici BiH“ i pokazana je želja da se još više prošire nadležnosti Komisije u oblasti građenja i planiranja.

Svjesna svih opasnosti kao i zloupotreba koje vrši Komisije, na 21. redovnoj sjednici glasala sam za osnivanje Radne grupe za izradu Odluke o Komisije jasno naglašavajući da ću podržati samo Odluku koja KONS vraća u mandat koji joj dodjeljuje Aneks 8.

Od prvih sastanaka Radne grupe postalo je jasno da su predstavnici druga dva kabineta samo formalno tu, dok su predstavnici Kabineta srpskog člana iznosili prijedloge i sugestije koji su dijelom uvažavani ali samo do trenutka kada je bilo potrebno da se dogovori način glasanja, da se uredi postupak pred Komisijom i mandata izvršnog funkcionera.

Nakon što su odbijeni pobrojani prijedlozi, predstavnici Kabineta srpskog člana PBiH su konstatovali da nismo usaglasali Odluku dok su predstavnici druga dva kabineta rekli da nemaju problem sa Odlukom koja se našla na 27. redovnoj sjednici.

Nakon što je PBiH na 27. redovnoj sjednici koja je održana 12. januara 2026. godine raspravljalo o Prijedlogu odluke o KONS-u, predsjedavajući Komšić je zaključio tačku tako da nikada nije rekao da je ista usvojena. Ova tačka je morala ići u drugi krug glasanja da bi se postupak okončao, što se nikada nije desio.

Umjesto toga, odmah nakon okončanja sjednice od strane Denisa Bećirovića krenuli su pritisci preko medija, prijetnje zaposlenima i generalnom sekretaru krivičnim prijavama da bi na kraju takvu spornu odluku potpisao tadašnji predsjedavajući Komšić i to 20 dana nakon sjednice, tačnije 02. ferbuara 2026. godine, bez obzira na to što prema Poslovniku o radu Predsjedništva BiH ona nije smjela biti potpisana. Dakle imamo sjednicu na kojoj nije donijeta odluka iako smo trebali. Ta odluka nije smjela biti potpisana.

Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH je od dana okončanja 27. redovne sjednice PBiH do dana nelegalnog potpisivanja i slanja na objavu Službenom glasniku BiH uputio četiri dopisa u kojima smo tražili da se odluka uvrsti kao obavezna na sljedeću sjednicu pošto je u pitanju oblast spoljne politike, ali i što je osporen sadržaj odluke, a stavljene su primjedbe na Zapisnik. Dakle, kabinet srpskog člana PBiH je tražio da se stvari vrate u normalne tokove onako kako nalažu procedura i pravila.

Međutim, nijedan zahtjev nije ispoštovan, išlo se „na mišiće“, potpuno zanemarujući i važnost i osjetljivnost teme, ali i proceduralnu stranu donošenja ovakvih odluka. Dakle sve mimo procedura, sa lošom namjerom.

Ukratko, umjesto toga, uz prijetnje prema potčinjenim službenicima, praktično iza leđa kabinetu srpskog člana Predsjedništva i uz potpuno ignorisanje naših zahtjeva, uz isforsiranu neustavnu i protiv-poslovničku proceduru, stavljen je potpis na ovu spornu odluku i poslana je 03. februara 2026. na objavu u Službeni glasnik BiH u kom je na kraju i objavljena 20. februara 2026. godine, odnosno u broju 13/26 Službenog glasnika BiH.

Sudeći prema informacijama Reutersa, koji je imao na uvid nacrt deklaracije lidera NATO-a uoči predstojećeg samita alijanse u Ankari koji počinje danas (07. jula), zapadni Balkan ni ovog puta neće biti spomenut.

Napomene radi, naš region je tradicionalno uvijek bio spominjan u deklaracijama alijanse, s jedinim izuzetkom prošle godine, prilikom samita u Hagu u Nizozemskoj, kada takođe nije bio spomenut.

“Nezavisne” su, zahvaljujući pozivu odjeljenja za odnose s javnošću NATO-a, imale priliku prisustvovati samitu prošle godine i u ime kolega iz regiona postaviti pitanje Marku Ruteu, generalnom sekretaru alijanse, zašto region nije spomenut. Rute je odgovorio da je namjera bila da deklaracija bude kratka i da se fokusira na ključna pitanja, ali to što neki regioni nisu spomenuti ne znači da su prestali biti prioriteti.

“Veoma smo zabrinuti za regiju. Imamo KFOR na Kosovu i EUFOR u BiH. Nedavno sam posjetio regiju imam ekstenzivne razgovore s liderima u regiji, BiH, Kosovu, sa predsjednikom Kosova, predsjednikom Srbije. NATO je veoma zabrinut za situaciju, veoma blisko koordinišemo s Kajom Kalas i Ursulom fon der Lajen s strane EU”, rekao je Rute tada.

Na nekim od nezvaničnih razgovora koje smo vodili u Hagu s predstavnicima NATO-a, diplomatama pojedinih zemalja članica i kolegama, nam je rečeno da se dolaskom Donalda Trampa na čelo Amerike alijansa pokušava fokusirati na ključna pitanja kako bi se pokazalo jedinstvo, i da u tom cilju pojedini regioni poput Balkana, koji su redovno nalazili mjesto u komunikeima budu “žrtvovani” u kontekstu javnog spominjanja ne zato što nisu važni nego zato što saveznici pokušavaju pojednostaviti proces usaglašavanja stavova.

Istovremeno, oni ističu da NATO i kroz aktivnosti svog političkog odjeljenja i diplomata zemalja članica održava brojne kontakte s zemljama zapadnog Balkana i političkim i vojnim rukovodstvima u cilju nastavka saradnje.

Čini se da je najvažnija promjena u odnosu na raniji period kad je zapadni Balkan u pitanju činjenica da su SAD odlučile da fokus s Evrope pomjere ka zapadnoj hemisferi i svojim ključnim strateškim interesima drugdje u svijetu. Tako na nekoliko brifinga u proteklom periodu Metjua Vitakera, ambasadora u NATO-u kojeg je nominovao Tramp, na koje su pozvane i Nezavisne nije bilo pomena zapadnog Balkana, iako je to prilikom brifinga ranijih američkih ambasadora u NATO-u bio redovan slučaj.

To ne znači da su SAD promijenile svoj principijelan odnos prema regionu koji i dalje ostaje očuvanje mira i stabilnosti, već da je fokus više prebačen na ekonomiju i stvarane partnerskih odnosa zasnovanih na uzajamnim interesima.

Kada je riječ o osnovnim porukama s samita u Ankari, SAD su podržale koncept jakog NATO-a, čime su se pokazale neosnovanim pojedine špekulacije da bi Tramp mogao poslati drugačije poruke.

Prema informacijama Reutersa, NATO će potvrditi čvrstu posvećenost kolektivnoj odbrani predviđenoj članom V iz osnivačkog ugovora. Takođe, potvrdiće se namjera da se Ukrajini uputi 70 milijardi evra vojne pomoći, i barem toliko u narednoj 2027.

U nacrtu deklaracije se takođe spominje Rusija kao dugoročna prijetnja evroatlanskoj bezbjednosti i stabilnosti, ali se i dodaje da će Evropa preuzeti veću odgovornost za odbranu alijanse.

Takođe se spominje i Iran, u kontekstu da nikad ne može posjedovati nuklearno oružje, a upućen je i poziv da se poštuje sloboda plovidbe Ormuškim zaljevom.

U odnosu na ranije deklaracije, ovog puta novost je i to da se prvi put eksplicitno spominje da će Evropa preuzeti veću odgovornost u odbrani. Treba naglasiti da su SAD u proteklih godinu dana najavile nekoliko značajnih redukcija vojnog prisustva u Evropi radi fokusiranja na druga područja, što je sada eksplicitno navedeno i u ovoj deklaraciji.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je Srni da je BHRT ignorisanjem Dana žalosti za stradale Srbe u srednjem Podrinju i Birču i prećutkivanjem pomena u Bratuncu pokazao da nije dorastao ulozi koju bi javni servis morao imati.

Prema njenim riječima, ako javni novac služi za finansiranje uređivačke politike koja selektivno pristupa žrtvama i produbljuje podjele umjesto da ih prevazilazi, onda je legitimno postaviti pitanje – da li je stečaj bolje rješenje od održavanja ovakvog BHRT-a?

“BiH nije potreban servis podjela, već javni medij koji će poštovati sve narode, sve žrtve i slovo Dejtonskog sporazuma”, naglasila je Vulićeva.

Ona je konstatovala da je BHRT odavno prestao da bude javni servis svih građana.

U subotu, 4. jula, u Bratuncu je obilježeno 34 godine od stradanja Srba u srednjem Podrinju i Birču, a povodom toga u Republici Srpskoj je bio Dan žalosti.

Tog dana BHRT kao javni servis imao je redovan program, a većina medija sa sjedištem u Sarajevu nije spomenula pomen za 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja i Birča koje su tokom posljednjeg rata ubile muslimanske snage.

Prostorije Narodne skupštine Republike Srpske od danas krasi vrijedno umjetničko djelo.

U pitanju je litografija „Pobjeda“ iz 1971. godine koju je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin uručio predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenadu Stevandiću 9. maja 2026. godine u Moskvi, prilikom proslave zajedničke pobjede nad fašizmom.

Ovu litografiju, koja se sada zajedno sa Putinovom posvetom nalazi na zidu Ovalnog salona Narodne skupštine, 1971. godine je napravila stvaralačka grupa Studija Mitrofana Grekova, na osnovu čuvene slike „Pobjeda“ Petra Krivonogova (1910–1967), sovjetskog slikara-bataliste.

Krivonogov je upisan u Studio Mitrofana Grekova 1940. godine, služio je tokom cijelog Velikog Otadžbinskog rata i dočekao pobjedu u Berlinu. U prvim danima poslije rata, stvorio je skice koje su činile osnovu za monumentalnu (4 metra i 2,4 metra) sliku „Pobjeda“ – najpoznatije djelo umjetnika.

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić izjavio je da će sutra biti održana posebna sjednica parlamenta Srpske na kojoj će se poslanici izjasniti o vetu srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović na odluku predsjedavajućeg Predsjedništva Denisa Bećirovića o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

On je rekao da će u okviru te 40. posebne sjednice biti razmatrana deklaracija o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda u BiH, čiji su predlagači Boračka organizacija Republike Srpske i Asocijacija “Stvaraoci Republike Srpske”.

Stevandić je naveo da će dnevni red 39. posebne sjednice biti dopunjen Prijedlogom zakona o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se uvode dva nova krivična djela javno promovisanje i veličanje ustaštva i ustaške ideologije NDH, te javno isticanje i promovisanje zastava i simbola takozvane Armije BiH, te Prijedlog zakona o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti.

On je nakon nakon sjednice skupštinskog Kolegijuma rekao da će, po hitnom postupku, btii razmatran i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Srpske, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije.

Posebna sjednica, 40. po redu biće održana sutra u Banjaluci u 10.00 časova, a nakon nje biće održana 39. posebna sjednica.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović uložila je veto na odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, koju je proglasila destruktivnom po vitalni nacionalni interes Republike Srpske nakon što je izglasana na sjednici Predsjedništva bez kvoruma.

Ona je istakla da će glavnu riječ o ovoj odluci dati Narodna skupština Republike Srpske, te navela da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je predložio ovu odluku, sproveo bezakonje, te da su na sjednici Predsjedništva u više navrata prekršene ustavne i poslovničke procedure.

Ministarstvo finansija Srbije donelo je Rešenje kojim se iz tekućih budžetskih rezervi Republici Srpskoj preusmerava 19.570.833 KM za nastavak izgradnje deonice autoputa Rača – Bijeljina.

Prisustvo savjetnika američkog predsjednika Marka Bernsa na pomenu u Bratuncu za srpske žrtve u Podrinju važno je za Srpsku, smatra srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović.

– Važno je da na takvim tužnim događajima imamo zvaničnike koji razumiju borbu za slobodu. Važno je i iz dimenzije u kojoj je istina plasirana samo ako je upućena sa jedne strane. Zahvalni smo novoj američkoj administraciji koja u kratkom roku šalje dva svoja predstavnika u Srpsku – rekla je Cvijanović.

Evidentno je, kaže, i odsustvo nekih drugih koji su trbali da budu juče u Bratuncu a nisu.

– Nema razumijevanja za zloupotrebe kada je u pitanju, kako domaći tako međunarodni faktor – navela je Cvijanović.