Kategorija: Vijesti

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, i ostali skinuti su sa crne liste Kancelarije za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a (OFAC).

Sankcije su ukinute i svim ostalim bliskim saradnicima Dodika, uključujući i firme, poput ATV-a, Kaldere, Una TV-a, Agapea, Prointera, Infinity Grupe i drugih.

Sankcije su ukinute i Alenu Šeraniću, ministru zdravlja Srpske, Milošu Bukejloviću, bivšem ministru pravde, Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine Srpske, Radovanu Viškoviću, bivšem predsjedniku Vlade (sadašnjem direktoru Autoputeva RS), Dodikovoj djeci – Igoru i Gorici Dodik, Petru Đokiću, ministru energetike, Srebrenki Golić, predsjedavajućoj Vijeća naroda RS, Staši Košarcu, ministru spoljne trgovine BiH, Siniši Karanu, bivšem ministru unutrašnjih poslova (sadašnjem ministru za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje), Rajku Kuzmanoviću, bivšem predsjedniku Srpske, i drugima.

Pogledajte kompletnu listu OFAC.

Podsjećamo, u petak 17. oktobra, sankcije su ukinute i Dijani Milanković, Danijelu Dragičeviću, Goranu Rakoviću i Jeleni Pajić Baštinac.

Pajić Baštinac je bila dio organizacionog Odbora za proslavu Dana Republike Srpske, a radila je generalna sekretarka predsjednika RS. Danijel Dragičević je bio savjetnik Milorada Dodika, dok je obnašao poziciju predsjednika RS. Goran Raković je bio direktor Republičkog protoka, koje je organizovalo proslavu, a Dijana Milanković generalna direktorica RTRS-a.

Takođe, Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država bila je izdala 15. oktobra privremenu licencu kojom se odobravaju određene transakcije s Danijelom Dragičevićem, šefom kabineta Milorada Dodika, koji se od januara ove godine nalazi na američkoj crnoj listi.

Sudovi u BiH tokom trećeg kvartala 2025. godine riješili su više od 135.500 najstarijih predmeta, a od 1. januara 2010. godine riješeno je preko dva miliona najstarijih predmeta, tvrde iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.

Prema najnovijim podacima, godišnje analize i praćenja procesa rješavanja najstarijih predmeta, sudovi u BiH su do 30. septembra 2025. godine riješili ukupno 135.510 najstarijih predmeta, a planom za 2025. godinu predviđeno je rješavanje 172.508 predmeta, od čega je do kraja trećeg kvartala ostvareno 79 posto  plana, piše Glas.

– Ovi rezultati potvrđuju kontinuirani napredak u smanjenju broja neriješenih starih predmeta, što doprinosi većoj efikasnosti  sudova i jačanju povjerenja javnosti u pravosuđe – naveli su iz VSTS.

U strukturi riješenih predmeta, kako precizira VSTS, sudovi u Republici Srpskoj  riješili su 40.450 predmeta,sudovi u Federaciji BiH  91.614 predmeta,a  sudovi u Brčko Distriktu  2.293 predmeta.

U toj ukupnoj cifri rijenjšenih najstarijih predmeta   Sud BiH  je riješio 1.153 predmeta.

– Od 2010. godine do 30. septembra ove godine sudovi u BiH riješili su više od dva miliona najstarijih predmeta, što je značajno doprinijelo smanjenju ukupnog broja neriješenih predmeta u sudovima. Ovaj rezultat predstavlja plod dugogodišnje primjene planova rješavanja najstarijih predmeta, koje je VSTS uveo 2011. godine, s ciljem smanjenja starosne strukture i broja starih neriješenih predmeta u pravosudnim institucijama – naveli su iz VSTS-a.

Srpski narod u opštini Kotor Varoš žele da stigmatizuju za situacije i izmišljene događaje za koje nema dokaza i tako nešto se ne bi smjelo dozvoliti, rekao je Srni poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH
Nakon što je bošnjačko udruženje “Vrbanja” iz Kotor Varoša najavilo kako će 3. novembra obilježiti 33 godine od navodnog stradanja u selu Grabovica, Kojić je istakao da je to ozbiljan bezbjednosni problem za opštinu Kotor Varoš i da tako nešto sigurno ne bi smjelo da se dozvoli.

– Gdje je kraj takvom ponašanju, šta je sljedeće – upitao je Kojić, koji je bivši direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

Kojić je istakao da podržava reakciju naroda u Kotor Varošu koji se usprotivio svemu tome i traže od nadležnih institucija da ne daju dozvolu za ovaj skup.

– Јasna je namjera da se stigmatizuje srpski narod koji živi u Kotor Varošu na način da pokušavaju da obilježavaju nešto za šta nemaju apsolutno nikakvih dokaza – istakao je Kojić.

Prema njegovim riječima, ovo se, prije svega, može posmatrati kao vid jedne provokacije i dizanja međunacionalnih tenzija, što u ovom trenutku nije potrebno, nije dobro.

– Stigmatizacija jednog naroda, u ovom slučaju srpskog, ne može doprinijeti ni suživotu ni pomirenju na ovim prostorima – istakao je Kojić.

Podsjetio je da zločin koji je bio i medijski javno dostupan u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu i za koji je podignuta optužnica protiv Ejupa Ganića Srbi godinama ne mogu da da obilježe na lokaciji na kojoj se zaista desio.

– I kada ga obilježavamo velike su policijske snage i veliki otpor Bošnjaka, provokacije od `Zelenih beretki` za nesumnjiv zločin i ubistvo mladih vojnika ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici – napomenuo je Kojić.

Vlada Republike Srpske smijenila je Borisa Kneževića, dosadašnjeg v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (IRB RS).

Na njegovo mjesto je došao Nedeljko Ćorić, bivši direktor javnog preduzeća “Autoputevi Republike Srpske” i ministar saobraćaja i veza RS.

Podsjećamo, Nadzorni odbor ovog preduzeća je imenovao Kneževića za direktora IRB RS 27. juna ove godine, nakon što je Srđan Jovanović podnio ostavku početkom juna.

Dugoočekivana sjednica Ustavnog suda BiH, čiji će epilog u velikoj mjeri odrediti kako političku sudbinu Milorada Dodika tako i ustavnog poretka ove zemlje, zakazana je za 4. novembar.

Sud će, naime, tada na desetoj vanrednoj plenarnoj sjednici odlučivati o meritumu po apelaciji koju je podnio Dodikov pravni tim još u avgustu.

Sud BiH je, prvostepenom presudom, Dodika, u svojstvu predsjednika Srpske, proglasilo krivim jer nije sproveo odluke Kristijana Šmita iz fotelje visokog predstavnika s obzirom na činjenicu da ga republički organi ne priznaju jer na tu poziciju nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN.

Tu presudu kojom mu je, gledano s druge strane, zbog poštivanja odredaba Ustava Srpske izrečena godina zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Srpske potvrdilo je i Apelaciono odjeljenje Suda BiH nakon čega je reagovao Dodikov pravni tim.

Od Ustavnog suda BiH su zatražili privremenu mjera zabrane izvršenja, odnosno „zamrzavanje“ presude do njihove konačne odluke.

Odluka Ustavnog suda biće konačna. Moguće su, prema riječima stručnjaka, dvije opcije, piše “Glas Srpske“.

Ukoliko Ustavni sud BiH, koji radi u krnjem sastavu jer u svom sastavu nema dvojice sudija sa teritorije Republike Srpske, odbije Dodikovu apelaciju, presuda Suda BiH u punom obimu ostaje na snazi.

S druge strane, usvajanje apelacije bi vodilo i u pravcu ukidanje presude Suda BiH i potencijalno vraćanja predmeta na ponovno odlučivanje.

U radu plenarne sjednice učestvuju sve sudije, uključujući i troje stranaca zbog kojih Srpska i odbija da imenuje svojih dvoje sudija, tražeći usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH i da njih troje zamijene domaći stručnjaci.

Pojedini stručnjaci za ustavno pravo od početka navode da je i iz ranijih odluka jasno da ne može zakon sa nivoa BiH derogirati Ustav entiteta i da je to zapravo i ključna stvar u ovom procesu.

Ističu i da je žalba, s obzirom na republički stav o samom sudu, morala da bude upućena na tu adresu kako bi kasnije, u zavisnosti od okolnosti, mogla biti poslata na odlučivanje i u Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.

Po osnovu pravosnažnosti presude Suda uslijedila je i odluka Centralne izborne komisije BiH kojom je Dodiku oduzet mandat predsjednika Srpske, a potom je usvojen akt kojim su prijevremeni izbori zakazani za 23. novembar.

Sve bi to moglo da dobije drugačije epiloge u zavisnosti od odluke sudije u Sarajevu u vezi sa apelacijom pravnog tima Milorada Dodika.

Suspendovani predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i bivši direktor OBA Osman Mehmedagić Osmica danas su u Sudu BiH odbili da se izjasne o krivici po optužnici Tužilaštva BiH koja ih tereti za više krivičnih djela, uključujući uništavanje sudskih akata i nezakonito prisluškivanje.

Advokati optuženih naveli su da su to učinili iz procesnih razloga, jer Sud BiH još nije donio odluku o nadležnosti i prenosu postupka.

Nakon što su odbili da se izjasne, sudija Dalida Burzić, koja vodi predmet, po službenoj dužnosti konstatovala je da se optuženi izjašnjavaju da nisu krivi, prenose federalni mediji.

Osim Debeveca i Mehmedagića, u predmetu poznatom kao “prisluškivanje” optužen je i Milisav Pijuk, zaposleni u Sudu BiH.

Nakon ročišta o izjašnjenju o krivici, Sud BiH će odlučiti koji će sud biti nadležan za vođenje postupka.U optužnici je navedno da su Debevec i Mehmedagić stavili pod telekomunikacioni nadzor telefonske brojeve dežurnih sudija Suda BiH i istražilaca Tužilaštva BiH, čime su nezakonito pribavljali informacije iz istraga koje su se protiv njih vodile.

Tužilaštvo tvrdi da je Debevec naložio službenici Suda da tajne akte iznese i uništi. Prema dokazima, ona je dokumente odnijela u Debevčevu vikendicu i spalila ih u roštilju.

Riječ je o 51 aktu, od kojih se 29 odnosi na prisluškivanja iz 2022. godine. Nijedan od tih dokumenata, navodi optužnica, nije bio evidentiran u knjigu tajnih podataka.

Tužilaštvo smatra da su optuženi zloupotrijebili položaje kako bi sebi pribavili korist u vidu informacija iz istraga, te da su time ugrozili rad institucija i povjerljivost pravosudnog sistema BiH.

Ustavni sud BiH će 4. novembra 2025. godine odlučivati o meritumu po apelaciji Milorada Dodika, najavljeno je iz Ustavnog suda BiH.

“Sada sam provjerio na sajtu Ustavnog suda da je zakazana 10. vanredna plenarna sjednica za 04.11. sa tačkom dnevnog reda Apelacija u predmetu Milorad Dodik. Radi se o apelaciji protiv presude od 12. juna 2025. godine koju smo mi podnijeli 5. avgusta i koju smo kasnije dopunjavali”, rekao je za ATV Goran Bubić, advokat Milorada Dodika.

Podsjećamo, tim Milorada Dodika podnio je dvije apelacije Ustavnom sudu BiH – jednu 5. avgusta u odnosu na presudu Suda BiH, drugu 5. septembra u odnosu na odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjednika i raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

Milorad Dodik je u okviru apelacija tražio i privremene mjere na primjenu presude Suda BiH i odluke CIK-a, ali Ustavni sud do danas o tome nije odlučivao. Umjesto toga, odlučivaće se o samom sadržaju apelacije na 10. vanrednoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH.

Zajedničkom akcijom Civilne zaštite i MUP-a Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Goražde spaseni su Amerikanci koji su se izgubili na nepristupačnom terenu.

Američki državljanin prijavio je da je zajedno sa kolegom, takođe stranim državljaninom, zalutao te da je njihov automobil zaglavljen u šumi, na teško prohodnom putu.

Dežurni operativci odmah su stupili u kontakt s prijavljenim osobama, od kojih su dobili koordinate i preciznu lokaciju.

Na teren je odmah upućena ekipa Kantonalne uprave civilne zaštite s vozilom dačia daster i dronom, dok su o događaju obaviješteni i pripadnici Kantonalnog MUP-a BPK Goražde.

“Ekipa Civilne zaštite uspješno je locirala i pronašla izgubljene strane državljane koji su krenuli iz Sarajeva prema mostu na Đurđevića Tari (Crna Gora), a prateći navigaciju pogrešno skrenuli i izgubili se. Na licu mjesta ponuđena im je medicinska i druga pomoć, a njihov automobil je pomoću službenog vozila izvučen. Nakon toga je angažovana šlep služba Efa Company koja je prevezla vozilo u Goražde, čime je akcija uspješno završena”, navode iz Kantonalnog operativnog centra, prenose federalni mediji.

Ističu da su pripadnici Civilne zaštite na terenu pokazali izuzetnu spremnost i profesionalnost, te u kratkom vremenskom roku locirali i pomogli stranim državljanima.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik sastao se danas u Minsku sa ruskim ministrom inostranih poslova Sergejem Lavrovom.

Dodik je najavio da će se sastati i sa mađarskim šefom diplomatije Peterom Sijartom i desetinom predstavnika drugih zemalja koji će učestvovati na Međunarodnoj konferenciji o bezbjednosti.

U Minsku će danas biti otvorena Treća međunarodna konferencija o evropskoj bezbjednosti pod nazivom “Globalni svijet-enigma evroazijske bezbjednosti”.Cilj ovog velikog događaja je analiza trenutne geopolitičke situacije, koju odlikuju podjele i nepovjerenje, ali i sve jači glasovi u evroazijskom prostoru, zasnovani na principima pravde i jednakosti.