Kategorija: Vijesti

Na području Bugojna kasno u utorak, 25. novembra, izlila se rijeka Poričnice, zbog čega su neke kuće poplavljeno, dok su druge bile ugrožene.

Portal “Srednja Bosna danas” prenosi da se ovako nešto nije desilo 60 godina. Objavili su snimak na kojem se vide mještani koji se bore da im voda ne uđe u kuće.

Mještani su za ovaj portal rekli da se sve desilo u pet minuta,

Na teren je izašao i Nedim Mahić, načelnik Bugojna.

Kod zgrade Opštine nabujala rijeka Poričnica prijeti da poplavi podrume okolnih zgrada, a poplavljeno je i dvorište Srednje tehničke škole u naselju Poriče.

Obustavljen je i saobraćaj na magistralnom putu Bugojno-Kupres, a vozila se preusmjeravaju kroz naselje Čipuljić.

Iz Službe civilne zaštite navode da su stanje otežale obilne padavine i otapanje snijega, ali da su poplave u stvari uzrokovale velike količine različitog otpada koji se nataložio i zaustavio ispod mosta na pomenutom lokalitetu.

Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, saopštio je da MUP Republike Srpske i nadležno tužilaštvo nisu dali odgovor u vezi sa slučajem „UKC i Vlado Đajić i Nenad Radinković“, navodeći da će, ukoliko ove sedmice ne dobije povratnu informaciju, objaviti imena dva pripadnika interventne jedinice MUP-a koji su, prema snimku, čekali ispred Kliničkog centra. Pitao je kako je droga dospjela u UKC RS i šta je urađeno sa materijalom koji se vidi na snimku objavljenom prošlog utorka, ističući da se radi o više krivičnih djela o kojima institucije ćute.

Prema njegovim riječima, ovakva situacija znači da „svi mogu da imaju drogu, a da im MUP neće ništa“. Dodao je da je, kako tvrdi, sadržaj iz kese trebalo da bude podmetnut Nebojši Driniću i njemu, te upitao šta bi se desilo da se snimak pojavio u Kabinetu gradonačelnika. Stanivuković je poručio da nisu dobili odgovor da li je snimak star deset mjeseci i da li su ranije saslušani Đajić i Radinković, te izrazio sumnju da Đajić i dalje može imati licencu.

Govoreći o prijevremenim izborima, rukovodstvo PSS istaklo je da izborni proces za njih nije završen zbog, kako navode, velikih nepravilnosti i male razlike. Naveli su da upozorenja iz Doboja, Zvornika i Laktaša zahtijevaju ponavljanje izbora gdje je potrebno. Poručili su da su podržali Branka Blanušu i da je rezultat u Banjaluci pokazao opozicionu orijentaciju grada, te dodali da nisu imali posmatrače, ali da SDS može reagovati uz njihovu podršku.

Prema riječima Igora Radojičića, aktuelna vlast nema razloga za zadovoljstvo zbog gubitaka u pojedinim lokalnim sredinama, najavljujući da PSS već počinje pripreme za izbore 2026. Stanivuković je ocijenio da vlast slavi „Pirovu pobjedu“ i da je ključno održati jedinstvo opozicije, uz provjeru rezultata u Laktašima, Zvorniku i Doboju, poručivši da „režim ima još devet mjeseci vještačkog disanja“.

Stanivuković je ujedno opisao napad na njega na Banj brdu, navodeći da mu je Igor Arsenić prišao, uputio prijetnje i pokušao fizički obračun. Istakao je da nije imao obezbjeđenje i da je problem nastao nakon što je u medijskom nastupu pomenuo njegovo ime. Naveo je da je ostao miran, te da je ranije bio upoznat sa informacijama o kriminalnoj prošlosti porodice Arsenić prema medijskim navodima.

Poručio je da se institucionalno ponaša na događajima na kojima prisustvuje i Arsenić, te da ne dovodi u pitanje ničije političke stavove, ali da neće dozvoliti da se gradonačelnik presreće na ulici. Stanivuković je dodao da je neprihvatljivo da mu neko prijeti zato što govori o javnim pitanjima i poručio da obračun na ulici nije dio politike.

Završeni su radovi na pisti Aerodroma Banjaluka, vrijednosti milion maraka, a primopredaja je planirana za danas, ponedjeljak, 24. novembra.

Iz Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske saopštili su da su radovi na interventnom održavanju betonskog dijela kolovozne konstrukcije manevarskih površina na Aerodromu Banjaluka uspješno okončani. Realizacija radova predstavlja značajan doprinos bezbjednosti i funkcionalnosti aerodromske infrastrukture i potvrđuje konstruktivnu saradnju Ministarstva i Aerodroma Banjaluka u unapređenju kapaciteta i kvaliteta usluga.

Direktorka Aerodroma, Valentina Kecman, ističe da će sada putnike dočekati bezbjedna pista spremna za zimsku sezonu.

– Interventni radovi na betonskom dijelu manevarskih površina su zvanično završeni i danas u 12 časova je primopredaja završenih radova između predstavnika Aerodroma, investitora i nadzornog organa. Sa radovima koji su završeni imamo pistu koja je bezbjedna i spremna za zimsku sezonu – rekla je Kecmanova.

Poručuje da su tokom vikenda radili uspješno i pored loših vremenskih uslova, poledice i snijega.

– Vikend smo dočekali spremni. Pista je bila spremna i drago nam je da smo uspjeli da zatvorimo radove do početka loših vremenskih uslova. Nije bilo kašnjenja, vikend je prošao po ustaljenom redu letenja, nije bilo preusmjeravanja letova. Zimska služba održavanja je bila spremna i sve je prošlo u najboljem redu – naglasila je Kecmanova.

Banjalučki Aerodrom iz godine u godinu postiže bolje rezultate, a direktor ističe da se već sada tekuća 2025. godina može okarakterisati kao rekordna što se tiče broja putnika.

– Što se tiče samog Aerodroma, napravili smo iskorak i preuzeli nadležnost od Granične policije BiH. To je bio važan iskorak, jer je to bilo skupo i trebalo je mnogo vremena da obučimo ljude, a zadnjih šest mjeseci odlično radimo. Parking je bio izazovan što se tiče brzine prolaza kroz rampu i to smo riješili. Početkom iduće godine očekujemo rekonstrukciju betonskih dijelova manevarskih površina, a banjalučki Aerodrom ima dobru saradnju sa Ministarstvom saobraćaja i veza i Vladom Republike Srpske – poručila je Kecmanova.

Dodaje da je saradnja sa Ministarstvom saobraćaja i veza katalizator za dalji napredak, te da je sigurna da će i naredne godine biti mnogo više iskoraka, bez obzira na to što je već sada zabilježen rekordan broj putnika.

Kada su u pitanju najavljeni letovi, Kecmanova ističe da se tokom zimske sezone pregovara za novu ljetnu sezonu.

– Pregovori su u toku, neke finalne odgovore ćemo imati do kraja godine i biće do kraja godine spakovan raspored letenja, pa ćemo znati destinacije za narednu ljetnu sezonu – rekla je Kecmanova.

Što se tiče samog rada Aerodroma, broj letova u ljetnom periodu bio je povećan za 20 odsto, te putnici nisu imali zamjerke na rad Aerodroma.

– Dokazali smo da smo bili spremni. Radimo isto i u zimskoj sezoni. Aerodrom je očišćen i spreman, nije bilo zastoja ni čekanja – zaključila je Kecmanova.

Tehnički prijem za prvi dio brze ceste kod Gradiške, koja će spojiti auto-put Banjaluka – Gradiška s auto-putem Zagreb – Beograd, završen je, čime je sve spremno za otvaranje ove saobraćajnice.

Kako nam je objašnjeno u “Hrvatskim cestama”, koje su investitor ovog projekta, puštanje dionice u saobraćaj zavisi od tehničkog pregleda za granični prelaz, koji je u nadležnosti Ministarstva finansija Hrvatske.

“Slijedom navedenog, u ovom trenutku nemamo tačan datum puštanja u promet, ali će biti nakon ishođenja upotrebnih dozvola”, rekli su nam.

Kad je planirano otvaranje?

Podsjećanja radi, “Nezavisne” su nezvanično od članova bh. komisije za potpisivanje novog ugovora o granicama s Hrvatskom saznali da je planirano da se ova dionica otvori 10. decembra na privremenoj osnovi, dok se ne potpiše novi trajni sporazum.

Kada je riječ o graničnom prelazu, iz Ministarstva finansija Hrvatske su nam pojasnili da su svi radovi i opremanje završeni te je izvršena prijava za njegov tehnički pregled, za koji očekuju da će biti proveden 2. decembra 2025.

“Do donošenja novog ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima, granični prelaz Gornji Varoš (RH) – Gradiška Novi most (BiH) će se urediti kroz postupak donošenja rješenja za otvaranje privremenog graničnog prelaza, o čemu treba da se usaglase nadležna tijela Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, naglasili su nam oni.

EU je izgradnju mosta na Savi pomogla grantom od 6,3 miliona maraka, a učestvovala je i u finansiranju i grantovima za izgradnju Mahovljanske petlje i auto-puta Banjaluka – Gradiška.

Most su izgradile zajedno Hrvatska i BiH, odnosno RS, po principu pola – pola. Brzu cestu u potpunosti finansira Hrvatska i dio je koridora koji ta zemlja gradi ka Mađarskoj.

Podsjećanja radi, prva 4,5 kilometara brze ceste, koja ide od mosta na Savi kod Gradiške do Novog Varoša, završena su i tu će se vozači priključivati na postojeću cestu ka Okučanima i dalje na auto-put Zagreb – Beograd.

Druga dionica ceste je u izgradnji i kada ona bude završena, vozači će se direktno moći priključiti na auto-put s brze ceste, bez potrebe da prelaze na postojeću sporiju cestu.

Obje dionice gradi banjalučko preduzeće “Integral inženjering”.

Iz Banjaluke do Zagreba za sat i po

Ako sve bude išlo prema planu, za mjesec dana će se iz Banjaluke do Zagreba moći stići za sat i po, što će znatno ubrzati komunikaciju na ovom prostoru. Osim toga, može se očekivati da će dio vozača iz Sarajeva moći da se uključi na auto-put “9. januar” kod Doboja, i time dobiti još jednu alternativu kada putuju prema EU.

Otvaranje prelaza dobra je vijest i za stanovnike centralne Bosne, jer Jajce, Vitez, Bugojno, Travnik i druga mjesta na tom potezu u EU putuju preko Banjaluke.

Koliko je koštao most?

Most na Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku, koštao je 19 miliona evra, i platile su ga Hrvatska i BiH, odnosno RS, popola. Radovi na ovom objektu počeli su u oktobru 2019, a završeni u junu 2022.

Prvi dio brze ceste od mosta do Novog Varoša, za koji se ovih dana očekuje puštanje u saobraćaj, dug je četiri kilometara, a cijena iznosi oko 40 miliona evra. Radovi su počeli u februaru 2022.

Cijena radova na posljednjoj dionici iznosi oko 14 miliona evra, a očekuje se da će taj dio ceste ukupne dužine nešto manje od četiri kilometara biti završen u junu naredne godine.

U čijim su sve rukama završile legitimacije Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH pitanje je na koje još nema odgovora.

Tužilaštvo BiH je u januaru prošle godine potvrdilo da je nezakonito držanje ovakvih legitimacija krivično djelo, ali je još nejasno ko ih je i kome dijelio.

I to nije sve – MMA borac i ugostitelj Denis Stojnić osuđen je u januaru 2025. na godinu zatvora te novčanu kaznu od 40.000 KM, a on je, prema dostupnim informacijama, koristio počasnu iskaznicu OBA, koju mu je dao bivši direktor te agencije Osman Mehmedagić Osmica.

Zdenko Ćosić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, nedavno je postavio delegatsko pitanje koje se odnosi upravo na ove legitimacije.

“U rujnu 2023. godine mediji su objavili kako je u Srbiji uhićen jedan građanin BiH kod kojeg je pronađena počasna iskaznica OSA! Tom prilikom su objavljena još neka imena za koja se tvrdi da posjeduju iste iskaznice”, naveo je Ćosić.

Stoga je postavio nekoliko pitanja.

“Na temelju čega se izdaju počasne iskaznice i pod kojim uvjetima? Koja su prava, a koje obveze vlasnika počasnih iskaznica OSA? Postoji li registar osoba kojima je izdana počasna iskaznica OSA, odnosno jesu li neki od njih pozvani vratiti iskaznice s obzirom na to da ih se povezuje s kriminalnim aktivnostima?”, upitao je Ćosić.

Pitali smo i mi… Zanimalo nas je koliko je iskaznica OBA trenutno kod građana, te na osnovu kojih kriterijuma su im dijeljene, ali je ova agencija taj naš upit izignorisala, baš kao i mnoštvo prethodnih.

Milorad Kojić, član Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajnо-bezbjednosne agencije BiH, kaže da je Komisija reagovala te da je OBA donijela novi pravilnik o izgledu legitimacije i načinu dijeljenja.

“To što se dešavalo je recidiv prethodnog direktora OBA, koji je očigledno iz nekih svojih motiva zloupotrebljavao svoj položaj i davao službene značke licima koja apsolutno nisu mogla biti nosioci tih iskaznica”, rekao je Kojić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Tužilaštvo BiH je, podsjetimo, ranije otkrilo da ima dokaze o nezakonitom izdavanju legitimacija OBA. Ovo tužilaštvo je, naime, 22. januara 2024. saopštilo da je došlo do dokaza koji upućuju na nezakonitosti prilikom izdavanja službenih i počasnih legitimacija OBA.

U saopštenju su pozvali sve građane koji nisu aktivni ili penzionisani radnici OBA da posjedovanje legitimacije prijave Tužilaštvu BiH najkasnije do 5. februara te godine, “kako bi izbjegli eventualno krivično gonjenje”.

Tužilaštvo je, naime, saopštilo da postoje dokazi da su službene i takozvane počasne legitimacije OBA izdavane osobama koje na to nemaju pravo.

Podsjetimo, u septembru prošle godine je počelo suđenje Stojniću nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv njega.

Kako je tada navedeno u optužnici, Stojnić je do kraja oktobra 2022. na području KS, u namjeri sticanja imovinske koristi u novcu, koristeći počasnu iskaznicu OBA, kao i stalnim neposrednim i posrednim kontaktima sa Mehmedagićem, od dva lica zahtijevao i primio novčane iznose od 25.000 evra i 24.000 KM.

Stojnić je, podsjetimo, prihvatio sporazum o priznanju krivice, prilikom čega je dobio godinu dana zatvorske kazne.