Kategorija: Vijesti

Centralna izborna komisija BiH usvojila je Prijedlog rada CIK-a za 2025. godinu u kojem se navodi da će im iduće godine trebati čak 66,9 miliona KM.

“Za realizaciju programskih aktivnosti planiran je budžet i to redovan budžet 4,9 miliona KM i aneks budžetskog zahtjeva za 61,9 miliona KM za uvođenje naprednih tehnologija u izborni proces. Ukupno bi bilo 66,9 miliona KM. Ministarstvo finansija i trezora BiH razmotrilo je prijedlog rada Centralne izborne komisije za 2025. godinu i dalo pozitivno mišljenje na isti, uz naznaku da planirane aktivnosti treba uskladiti sa iznosom odobrenih sredstava za budžetu i iste korigovati za nedostajuća sredstva”, rečeno je juče na sjednici Centralne izborne komisije BiH.

Irena Hadžiabdić, predsjednik CIK-a, rekla je da će četiri osnovne aktivnosti biti fokus rada i to implementacija rezultata izbora, zatim zakonito i blagovremeno obavljanje aktivnosti iz nadležnosti CIK-a, kao i kontrola i revizija finansiranja političkih stranaka te uvođenje naprednih tehnologija u izborni proces.

Upravo zbog novih tehnologija, CIK zahtejva dodanih 61,9 milion KM, kako bi taj projekat u potpunosti zaživio na opštim izborima koji će biti održani 2026. godine. Podsjećanja radi, na predstojećim lokalnim izborima nove tehnologije biće implementirane na nekoliko biračkih mjesta, i to uglavnom zahvaljujući donacijama.

Na sjednici CIK-a donesena su i rješenja o imenjovanju članova biračkih odbora u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH i to u ambasdama BiH u Briselu, Hagu, Kompenhagenui Štokholmu, generalnim konzulatima u Frankfurtu i Štutgartu, kao i počasnom konzulatu u Salzburgru, a donesena je i odluka o popuni članova biračkih odbora u Generalnom konzulatu u Mihnenu i Ambasadi BiH u Ljubljani.

CIK je juče odlučivao i po prigovorima u vezi sa preuranjemo kampanjom i kaznio NF Jelene Trivić sa 4.000 KM te SDS zbog objava OO Vlasenica, takođe sa 4.000 KM.

Republika Srpska veoma cijeni miroljubivu, otvorenu, transparentnu i tolerantnu politiku Mađarske, izjavio je predsjednik Srpske Milorad Dodik na konferenciji za novinare nakon sastanka sa mađarskim ministrom spoljnih poslova Peterom Sijartom u Budimpešti.

– Zajednička istorija nas je upućivala na zajedničku saradnju. Cijenimo to što nas podržavate na evropskom putu, ali nama je problem što se u BiH ne poštuje Ustav BiH, niti Dejtonski mirovni sporazum, i što ima mnogo intervencionizma. Želim da kažem da se udomaćila praksa da nekoliko zemalja pokušava preko ambasadora u BiH da upravlja zemljom. Mi to zovemo ambasadokratija u okviru koje nam skoro svakog petka isporuče neke nove uslove – rekao je Dodik.

Dodik je zahvalio Mađarskoj na naporima koje ulaže da poboljša šanse BiH za evropski put.

– Samo preko pravih prijatelja koji nemaju zadnje namjere možemo biti ohrabreni za dalje jačanje naše evropske perspektive. Evropski put je put naših odluka, a ne nametanja rješenja sa strane – istakao je Dodik.

Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, predložiće Slobodana Radinkovića za direktora SIPA, potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.

Radinković je aktuelni načelnik Policijske uprave Doboj i bio je trećeplasirani na intervjuima za direktora ove policijske agencije.

Ispred njega su završili prvoplasirani Darko Ćulum i Ljubiša Pandurević, prvi direktor SIPA, drugi šef odjela u ovoj agenciji.

Nešić, kao ministar bezbjednosti može predložiti ime od trojice predloženih.

Pitanje je hoće li i kako glasati ostali ministri na sjednici Savjeta ministara zakazanoj za 16. septembar s obzirom na rezultate intervjua, navodi Avaz.

Naime, ranije je bilo slučajeva u državnim institucijama, ali i u samoj SIPA da bude predložen kandidat nižerangiran u odnosu na prvoplasiranog.

“Bilo je slučajeva kada i u SIPA-i nisu bili imenovani prvorangirani, to su, međutim, bila ranija vremena. Sada imamo i neke presude Suda BiH o tom pitanju i zauzet stav o tome”, rekao je za “Raport” Enes Obralija, predsjednik Nezavisnog odbora.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom razgovarao o dogovorenim, ali i budućim projektima.

Dodik je danas u Budimpešti rekao da ga je mađarski premijer na današnjem sastanku upoznao o svojoj velikoj turneji po zemljama svijeta, te globalnim, kao i kretanjima u ЕU.

– Mađarska je zainteresovana za razgovore sa svim zemljama zapadnog Balkana – rekao je Dodik.

On je dodao da je ovo bio informativni sastanak sa velikim državnikom i prijateljem o ranije dogovorenim poslovima, kao i projektima koji su planirani da se rade u budućnosti.

Razgovarali su o evropskim integracijama zapadnog Balkana i kako Mađarska može da unaprijedi taj proces, prenose mađarski mediji.

Zemljotres jačine 3,5 stepeni Rihterove skale zabilježen je jutros u 8.33 časova u neposrednoj blizini Žepča, javlja Evropskog-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).

Kako navode iz EMSC, epicentar je bio 19 kilometara od Žepča, te devet km od Zenice,

Epicentar je bio na dubini od tri kilometra.

Kako javljaju građani, zemljotres je bio jak, ali je kratko trajao.

Neki od komentara su: “Probudio me”, “Drugi sprat, probudilo me je iz sna”, “Dobro je streslo”.

Dodaju da se podrhtavanje osjetilo i u Travniku, Bugojnu te Kaknju, dok neki kažu da se osjetio i u Banjaluci.

Vrhovni sud Republike Srpske četiri mjeseca nakon zaprimljene žalbe, nije donio drugostepenu presudu Muharemu Štulanoviću, imamu i profesoru na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, koji je optužen da je Republiku Srpsku označio kao “genocidnu tvorevinu”, te u prvostepenom postupku oslobođen optužbi.

Ovaj predmet je, s pravne strane, i te kako zanimljiv, jer je Okružni sud u Banjaluci u prvostepenom postupku ispoštovao odluku Ustavnog suda BiH, a ne Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske.

Podsjećanja radi, 13. januara prošle godine je na Jutjubu objavljen video-snimak na kojem je prikazan Štulanović kako Srpsku naziva “genocidnom tvorevinom”, a njegova izjava je izazvala oštre kritike u Srpskoj.

– Ovdje u džamiji, braćo, a to je surova realnost i mnogih pojedinaca po našim džamijama i džematima, i sa nama sjedi neko ko je pojedinačno baš zbog te genocidne tvorevine koja se okotila i zaživjela tog 9. januara, u vidu genocidne tvorevine ‘er es’, dana kojeg oni slave, ostao bez 17 članova najbliže rodbine. Koji se, pazite to, nisu izgubili, kako se to zamumuljeno govori i predstavlja, nego su svi pobijeni i poklani samo iz razloga što nisu bili Srbi – govori Štulanović u spornom snimku.

Okružni sud u Banjaluci potom je potvrdio optužnicu koju je protiv Štulanovića 4. decembra 2023. podnijelo Republičko javno tužilaštvo. Prema navodima optužnice, Štulanović je u vjerskom objektu u kompleksu Islamsko-pedagoškog fakulteta u Bihaću, u toku vjerskog obreda, održao govor u kojem je izložio poruzi, preziru i grubom omalovažavanju Srpsku, označivši je kao genocidnu tvorevinu.

Republičko javno tužilaštvo optužilo je Štulanovića za povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda iz člana 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Međutim, 18. januara ove godine održana je plenarna sjednica Ustavnog suda BiH, koji je utvrdio da član 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu s Ustavom BiH, niti Evropskom konvencijom, zbog čega je ovu odredbu ukinuo.

Dakle, Okružni sud u Banjaluci je morao da se odluči: da li da poštuje odluku Ustavnog suda BiH ili Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske. I banjalučki sud je, 29. februara, poručio – poštujemo odluku Ustavnog suda BiH.

– Nakon potvrđivanja optužnice donesena je odluka Ustavnog suda BiH i ovo djelo je dekriminisano. Budući da su odluke Ustavnog suda BiH obavezne i konačne, sud je zaključio da je ovo djelo dekriminisano – kazao je prilikom izricanja oslobađajuće presude sudija Okružnog suda Banjaluka Siniša Marković.

Na početku tog ročišta Marković je pitao tužiteljku Dragicu Glušac da li ostaje kod predmetne optužnice, s obzirom na odluku Ustavnog suda BiH.

– Optužnica je potvrđena. Takva je kakva je. Ako je amnestiran taj član zakona i to krivično djelo, nije obilježje krivičnog djela i riječi optuženog – rekla je tada tužiteljka.

I dok je Okružni sud u Banjaluci, dakle, stava da se Štulanović nije ogriješio o zakon, Republičko javno tužilaštvo je zatražilo “drugo poluvrijeme” ove pravne utakmice.

– Uvidom u evidencije koje vodi Republičko javno tužilaštvo, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, utvrđeno je da je 5. aprila 2024. godine ovo odjeljenje Vrhovnom sudu Republike Srpske putem Okružnog suda u Banjaluci uputilo žalbu protiv presude Okružnog suda u Banjaluci kojom je optuženi Muharem Štulanović oslobođen optužbe – rekla je Dragica Tojagić, sekretar Tužilaštva.

Tužilaštvo je, kako je dodala, žalbu uložilo zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, zbog povrede Krivičnog zakonika i zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

– Vrhovni sud do sada nije donio odluku po žalbi – navela je Tojagićeva, dok su nam iz Vrhovnog suda Republike Srpske kazali da će predmet biti riješen prema planu rješavanja predmeta u Krivičnom odjeljenju, pišu Nezavisne novine.

I iz Okružnog suda u Banjaluci, koji je 29. februara donio prvostepenu presudu, rečeno je da ona još uvijek nije pravosnažna. U ovom sudu kažu da je Vrhovni sud Republike Srpske predmet zaprimio 24. aprila ove godine.

Јaka kiša sručila se danas na Trebinje! Za nekoliko sati, palo je više od osamdeset četiri litra kiše po kvadratnom metru.

Ekstremne padavine izazvale su plavljenje gradskih ulica i javnih površina i dijelom usporile saobraćaj, što se često dešava u najjužnijem gradu Srpske.

Uglavnom je riječ o oborinskim vodama, koje se u glavne gradske saobraćajnice slivaju sa visinskih zona.

U čišćenje šahtova i odvoda bile su uključene ekipe svih nadležnih gradskih službi i preduzeća.

Prema informacijama iz Јavne ustanove “Ekologija i bezbjednost”, voda je ušla u neke podrumske prostorije ili prizemlja objekata.

U Republici Srpskoj se 9. septembar obilježava kao Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja, koje su snage Alijanse izvele od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine na teritoriji Srpske, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Snage NATO bacile su tada na Republiku Srpsku ukupno 1.026 bombi, među kojima 13 krstarećih raketa tipa “tomahavk”, dok je ukupna težina bačenog eksploziva iznosila oko 10.000 tona.

U NATO operaciji nazvanoj “Namjerna sila”, ubijana su 47 vojnika, sedam civila, pet pripadnika radne obaveze, 21 civil je ranjen, a povrijeđeno je i više od 100 pripadnika Vojske Republike Srpske. Za NATO zločine niko nije odgovarao.

Dan sjećanja na žrtve NATO agresije na Republiku Srpsku danas će biti obilježen u Istočnoj Ilidži.

Republika Srpska i Srbija grade puteve budućnosti kojim će se dolaziti, a ne samo odlaziti.

Na mapi je nekoliko modernih saobraćajnica.

Neke od njih zajedno grade vlade Srpske i Srbije. Ekonomske, privredne i kulturne veze imeđu Srpske i Srbije- sve jače.

Izgradnja autoputa Bijeljina-Rača je najveći projekat koji finasiraju dvije vlade, a benefite od ovog projekta imaće ne samo građani i privrednici Semberije i Majevice već i FBiH.