Kategorija: Vijesti

Od danas, pa do 17. decembra, u našem regionu stabilno i suvo, bez padavina.

Biće relativno toplo uz maksimume znatno iznad prosjeka, najčešće od 6 do 14 stepeni Celzijusa.

Zbog toga bi, prije svega u Panonskoj niziji i planinskim kotlinama bilo tmurno, hladno i maglovito i tamo bi dnevni hod temperature vazduha najčešće išao od 0 do 4 stepena, u  zavisnosti od trajanja magle i temperaturne inverzije.

Promjena sinoptike, uz slabljenje anticiklona i jačanje uticaja Atlantika, moguća je oko 17. decembra, ali ni tada ne djeluje da će biti zahlađenja. Štaviše, uz razbijanje inverzije, i tamo gdje je bilo hladno bi, uz jačanje južnog vjetra, otoplilo, prenosi Srpskainfo.

„U ovom trenutku, do oko 29. decembra nema najave za dolazak zimskog vremena i tek od tada, pa nadalje, moguće vraćanje temperatura u prosjek, što znači mrazeve i vjerovatno snijeg. Naime, negdje oko 24. decembra moglo bi da prestane  prelivanje hladnoće iz Sjeverne Amerike ka Atlantiku, pa bi se time “mašina” za generisanje jakih ciklona smirila. Nad Sjevernom Amerikom bi otoplilo, a, ukoliko se to desi, šanse za zimu nad Evropom rastu“, navodi se u objavi.

Međutim, kako će atmosfera postati statična, a noć je sada znatno duža od dana, postojaće idealni uslovi za duže zadržavanje magle i niskih oblaka, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

Bosna i Hercegovina znatno pooštrava kriterijume za dobijanje državljanstva osobama koje se smatraju korisnim za Bosnu i Hercegovinu.

Na ovaj način, ranije, a i danas, državljanstvo dobijaju brojni investitori, sportisti, kulturni radnici, ljekari i svi oni koji mogu doprinijeti “afirmaciji BiH”. Međutim, ukoliko se usvoji novi pravilnik o postupku sticanja državljanstva BiH osobe koja se smatra da je od naročite koristi za BiH, to će biti dosta teže.

Novim pravilnikom, koji će se naći pred Savjetom ministara BiH, mijenja se dosta, u smislu ko može predložiti kandidata i kako se dokazuje da podnosilac zahtjeva zaslužuje pasoš Bosne i Hercegovine.

Primjera radi, u postojećem pravilniku iz 2009. godine preporuku o tome da je prijem određene osobe od naročite koristi za BiH mogli su dati Spoljnotrgovinska komora BiH i entitetske privredne komore, međutim novim pravilnikom to nije moguće.

Te preporuke moći će dati Predsjedništvo BiH, nadležno ministarstvo na nivou BiH, entitetske vlade i Vlada Brčko distrikta, Olimpijski komitet BiH i registrovani sportski savez na nivou BiH.

Takođe, novim pravilnikom predviđeno je da onaj ko podnosi zahtjev treba da dostavi uvjerenje institucije ovlaštene za provjeru znanja jezika i dokaz o znanju jezika, a što ranije nije bio slučaj. Takođe, dužni su dostaviti i biografiju, kao i uvjerenje o izmirenim direktnim i indirektnim porezima za privredno društvo čiji je vlasnik kao i dokaz da ima osiguran stalni izvor prihoda. Sve ovo starim pravilnikom nije bilo predviđeno. Isto tako, novim pravilnikom predviđeno je i da Ministarstvo civilnih poslova pribavlja podatke iz službenih evidencija Službe za poslove sa strancima, ali i Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH radi provjere da li ta osoba predstavlja prijetnju po bezbjednost Bosne i Hercegovine.

Podnosilac zahtjeva moraće potpisati i izjavu o “prihvatanju pravnog sistema i ustavnog poretka BiH” izdatu od strane nadležnog organa.

Starim pravilnikom tražio se tek rodni list, dokaz o državljanstvu zemlje porijekla, bračni status, zatim dokaz o prijavljenom boravku u Bosni i Hercegovini te preporuka nadležne institucije.

“Razlozi za donošenje pravilnika sadržani su u potrebi usklađivanja uslova za prijem u državljanstvo BiH sa Zakonom o državljanstvu BiH. Naime, veći broj osoba olako dobija preporuke nadležnih tijela uz štura i nepotpuna obrazloženja, iako, očigledno, određen broj podnosilaca zahtjeva nije od naročite koristi za BiH u smislu relevantnih odredaba zakona i pravilnika”, piše u razlozima zbog kojih se donosi novi pravilnik.

Novim pravilnikom nisu se znatnije mijenjali uslovi koji govore o tome ko se može smatrati osobom od naročite koristi za Bosnu i Hercegovinu pa se tako navodi da su to osobe koje su postigle značajne rezultate u oblasti kulture, nauke, obrazovanja, sporta, ekonomije i drugih oblasti, a koje mogu doprinijeti daljem razvoju, prosperitetu i međunarodnoj afirmaciji Bosne i Hercegovine.

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH sastaće se u ponedjeljak u Sarajevu kako bi pokušao riješiti problem otvaranja graničnog prelaza Gradiška.

Podsjećanja radi, nakon nekoliko godina radova, odgađanja radova i problema na hrvatskoj strani u vezi s finansiranjem, sve je konačno završeno i najviši predstavnici EU, Hrvatske i BiH trebalo je da narednog četvrtka svečano otvore brzu cestu kod Gradiške i oba prelaza i na hrvatskoj i na bh. strani.

Međutim, tipično za BiH, u zadnjem trenutku je sve dovedeno u pitanje jer UO UIO nije uspio donijeti formalnu odluku kojom bi se rasporedili radnici Uprave na novom prelazu.      U međuvremenu su, kako saznajemo, radili telefoni i održavale se užurbane konsultacije, s ciljem da se u ponedjeljak konačno riješi taj problem i izbjegne još jedna međunarodna sramota BiH.

Kako saznajemo, sjednica je zakazana za ponedjeljak u 15 časova, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, koja se odnosi na uklanjanje prepreka za otvaranje prelaza. Kako saznajemo, kao kompromis moglo bi se predložiti da se sva ostala pitanja zbog kojih je blokirano donošenje ove odluke rasprave na prvoj narednoj redovnoj sjednici.

Kako je “Nezavisnim” u četvrtak potvrdio Zijad Krnjić, član UO UIO koji je glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, što je potrebno da bi radnici mogli da počnu da rade na bh. prelazu kod Gradiške na novom auto-putu Banjaluka – Gradiška, on želi da se ovo pitanje raspravi na sjednici na kojoj bi članovi bili prisutni fizički, a ne da se sve usvaja na telefonskoj sjednici.

“Radi se o izmjeni Pravilnika, a ne o nekoj formalnoj preraspodjeli kadrova, kako se priča, a to je pitanje koje nije obuhvaćeno zakazivanjem elektronskih sjednica, jer ga nije jednostavno riješiti. Drugo, mi za otvaranje graničnog prelaza znamo otkad se gradi, a najmanje šest mjeseci. Bilo je vremena da se donese Pravilnik. Propustili smo to jer se ne održavaju sjednice kako je predviđeno svaki mjesec već, evo, nekoliko mjeseci”, rekao nam je on.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH iz Republike Srpske, nije krio ljutnju činjenicom da je otvaranje ovog prelaza blokirano.

“Izgrađen je apsolutno novi granični prelaz u Gradišci. On se mora pojaviti u Pravilniku kako bi se mogli raspodijeliti radnici. Na sjednici Upravnog odbora UIO je to trebala biti samo formalna odluka. Ovakva se pitanja inače nisu ni postavljala i onda dođemo u situaciju da jedan član iz FBiH iz reda eksperata kaže da to tako ne može”, naveo je Amidžić za RTRS. Istakao je da nema logičnog objašnjenja zašto član iz FBiH to blokira, te je naglasio da će štetu trpjeti ne samo Srbi, već sve domaće stanovništvo i stranci.

Naglasio je da je član iz FBiH imenovan od strane Vlade FBiH da izražava stavove Vlade FBiH.

“Gužva i sav teret bi se prepolovio. Oba granična prelaza u Gradišci bi bila u funkciji. Odluka mora postojati da bi novi granični prelaz bio registrovan i dođe čovjek i obori jednu odluku. Znači da je zvaničan stav FBiH da se novi granični prelaz ne otvara”, izjavio je Amidžić.

U međuvremenu, saznajemo da se UIO priprema za otvaranje prelaza i da ga njihove službe osposobljavaju da bude otvoren na vrijeme. Kako nam je rečeno, s obzirom na to da su objekti izgrađeni prije više godina, angažovane su ekipe za čišćenje i uređenje prostora, kako bi u njemu ljudi mogli normalno raditi.

“Mi se pripremamo kao da će biti otvaranje kako je planirano”, rekao nam je sagovornik. Prema stavu Uprave, nemoguće je na to mjesto poslati radnike ako se Pravilnik ne izmijeni.

Brza cesta kod Gradiške, koju je izgradilo preduzeće “Integral inženjering”, a investirale “Hrvatske ceste”, jedan je od najvažnijih objekata za cijeli sjeverni i centralni dio BiH, jer će brže ka Zagrebu i Beogradu putovati ne samo ljudi iz Krajine, već i iz centralne Bosne, ali i iz južnih dijelova Srpske.

Dio donacija za projekat je obezbijedila i Evropska komisija, koja je takođe zainteresovana da se ova saobraćajnica pusti u saobraćaj i na taj način demonstrira jačanje veza između EU i BiH.

Srpska naredne godine planira realizaciju nacionalnog projekta kojim bi srednjoškolci u drugom i trećem razredu bili, uz saglasnost roditelja, testirani na narkotike, rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić na Simpozijumu “Sistemski odgovor na bolesti zavisnosti”, koji se održava u Banjaluci.

– To bi bio sjajan čin prevencije korištenja narkotika, i omogućilo bi Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske da stekne uvid o tome u kojim školama ili dijelovima Srpske postoji trgovina narkoticima – poručio je Stevandić.

On naglašava da bi time kroz ministarstva zdravlja, unutrašnjih poslova i prosvjete dobijali podatke.

– Niko sam ne može da riješi ovaj problem. Narko-karteli koji žive od prodaje droge i uništavnja naše djece imaju budžete veće od mnogih država – rekao je Stevandić.

Stevandić je napomenuo da Republika Srpska već duži period radi na borbi sa problemom bolesti zavisnosti.

– Primjena planiranog testiranja srednjoškolaca bila bi revolucionarno rješenje. Za to rješenje treba da odamo zahvalnost i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, predsjedniku Vlade Srpske Savi Miniću i ministru zdravlja Republike Srpske Alenu Šeraniću. Prije nekoliko dana smo razgovarali o tom nacionalnom projektu – naveo je Stevandić.

Stav i Vlade i Ministarstva zdravlja Republike Srpske je da je neophodno izmjeniti Zakon o sprečavanju i suzbijanju opojnih droga kako bi se omogućilo da kanabis promijeni svoje mjesto u okviru lista, sa zabranjenog preparata na listu strogo kontrolisanih.

– Zbog čeka imamo mimoilaženja. Prije svega iz razloga što MUP Republike Srpske ovdje u Republici Srpskoj smatra da u ovom trenutku nisu ispunjeni uslovi što se tiče kontrole samog prometovanja i upotrebe samog kanabisa bez obzira da li se govori o medicinskoj svrsi ili bilo kojoj drogoj svrsi i način kako da sde to čini – naglasio je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Na simpozijumu “Sistemski odgovor na bolesti zavisnosti” naglašena je potreba za snažnijom i organizovanijom borbom.

– Stotine miliona ljudi u svijetu koriste kanabis, povećava se upotreba sintetičke droge i upotreba opoida. U Evropi svaki treći čovjek je jednom u životu koristio neku sintetičku drogu – istakla je Vesna Vipotnik, predsjednica Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga Vlade Republike Srpske.

Milan Pekić, direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Republike Srbije, naglašava da je herion u padu.

– Kokain i sve ostale sintetičke vrste droga su u izuzetnom porastu i izuzetno loše utiču na one koji ih konzumiraju – ekao je Pekić.

Učesnici simpozijuma poručili su da su sve institucije podjednako važne u sistemskom odgovoru na bolesti zavisnosti, a javnost pozivaju na veći oprez, informisanost i prevenciju.