Kategorija: Vijesti

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je za Srnu da je imao podatke da je Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH planirala njegovu i likvidaciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, te da se u Sarajevu tako postupa s onima koji ne dijele političke stavove Bošnjaka.

“Oni su Obavještajnu službu i onog Osmicu (Osmana Mehmedagića) instrumentalizovali dotle da naprave operativni plan likvidacije mene, Aleksandra Vučića i drugih ljudi koji smetaju bošnjačkim interesima”, rekao je Dodik u prvoj epizodi podkasta Srne, koja će biti emitovana sutra.

Govoreći o predstojećim izborima, istakao je da neprijatelji Srpske čekaju ishod glasanja i na taj način ocjenjuju njegovu političku snagu, ali je dodao da ne sumnja u pobjedu SNSD-a.

“Dobićemo Banjaluku, Bijeljinu i Teslić. U Istočnoj Ilidži imamo odličnu situaciju. Održaćemo sve opštine gdje smo da sada imali pobjedu. Već namještamo ozvučenje za slavlje koje ćemo imati te noći”, istakao je Dodik, koji je i predsjednik SNSD-a.

Predsjednik Srpske govorio je, između ostalog, o stanju u medijima, ishodu suđenja u Sarajevu, pritiscima na Republiku Srpsku, predstojećim lokalnim izborima i privatnom životu.

Od 10. novembra stupa na snagu novi sistem ulaska u EU i Šengen za građane država koje nisu dio evropske/šengenske porodice, pa tako i za nosioce bh. pasoša. Osim već ustaljene pasoške kontrole, uzimat će se otisci najmanje četiri prsta, te fotografisati svaki putnik.

Otisci
Radi se o stupanju na snagu EES sistema, ustanovljenog u novembru 2017. godine. Uvođenjem EES-a nastavlja se skeniranje putnih dokumenata, ali prestaje unošenje pečata u pasoše, te se očekuje da će uzimanje otisaka i fotografisanje produžiti čekanje u kolonama. Na aerodromima će provjere biti vršene po slijetanju, a države članice su omogućile uzimanje biometrijskih podataka i provjere i prije graničnih kućica, dok putnici čekaju u redu, kako bi se omogućila bolja protočnost. EES sistem je uspostavljen kako bi baze članica EU bile povezanije, kako bi se spriječio boravak duži od 90 dana u periodu od šest mjeseci, ali i otežao kriminalcima ili teroristima ulazak u EU s lažnim pasošima, prenosi Oslobođenje.

ETIAS neće dozvoljavati grupno apliciranje, a od putnika se mogu tražiti i detalji kao što su potvrda o rezervaciji hotela i o zaposlenju

No, ni ovo nije sve. Za iduće ljeto je najavljena provedba i Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije (ETIAS). On će podrazumijevati da putnici iz zemalja koje imaju bezvizni režim s Evropskom unijom moraju putem interneta aplicirati za dozvolu za ulazak, uz plaćanja takse od sedam eura bankovnom karticom. ETIAS će zahtijevati i da, prije putovanja, državljani oko 60 zemalja popune formular, u koji će, pri prvom ispunjavanju, unijeti lične podatke (e-mail, broj telefona, te detalje o putnoj ispravi, obrazovanju, zaposlenju, kao i pojedinosti o planiranom putovanju i boravku u zemlji EU). Bit će, također, tražene i pojedinosti o krivičnim osudama, ranijim putovanjima u ratne zone ili zone sukoba, te informacije o eventualnom protjerivanju iz neke države. Takse od sedam eura bit će oslobođeni mlađi od 18 i stariji od 70 godina, te supružnici/registrirani partneri i djeca državljana EU i zemalja šengenskog sistema, kao i djeca supružnika/partnera koji dolaze izvan EU, ali i oni koji su u tranzitu preko nekog evropskog aerodroma.

Izuzeci
ETIAS dozvola će vrijediti tri godine ili do zamjene putne isprave kojom je aplicirano za ulazak. ETIAS formular neće morati popunjavati osobe koje imaju validnu vizu – studentsku, radnu ili slično ili boravišnu dozvolu u nekoj zemlji Unije, kao ni osobe koje žive uz granicu i posjeduju pogranične propusnice. Izuzetak će biti i odlazak na liječenje u slučaju životne ugroženosti podnositelja ili srodnika, te odlazak na sahranu člana porodice ili obaveze pojavljivanja pred sudom.

Besjedom pisca i akademika Milosava Tešića u Banjaluci je otvoren 29. Međunarodni sajam knjige koji je ove godine posvećen klasiku srpske i jugoslovenske književnosti, Branku Ćopiću.

– Međunarodni sajam knjige predstavlja jedan od najznačajnijih kulturnih događaja u Republici Srpskoj, te je prilika da se promoviše čitanje kao važan dio obrazovanja i kulturnog razvoja, posebno među mladima – rekla je ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Željka Stojičić.

Izrazila je zadovoljstvo jer ovaj sajam svake godine privlači veliku pažnju javnosti i podsjeća na trajnu vrijednost knjige i čitanja.

Sajam će biti otvoren do 23. septembra, svakim danom od deset do 20 časova, a ulaznica košta, simbolično, jednu marku.

Vrata Sajma otvorena su za ljubitelje knjige od 10 časova, a od 14 časova Zajednica izdavača BiH organizuje svoje predstavljanje u okviru panela, na kojem će učestvovati Boris Maksimović (“Imprimatur” Čelinac), Almir Šahalić, predsjednik Zajednice izdavača BiH, i Boško Njavro (“Naklada Mate” Grude), član Zajednice izdavača BiH.

Tokom narednih dana Sajma biće organizovani brojni paneli, radionice, promocije knjiga i dodjele nagrada.

Tradicionalna dodjela nagrada 29. Međunarodnog sajma knjige Banjaluka 2024. zakazana je za 20. septembar u 12 časova, kada će biti uručene nagrade za izdavački poduhvat, savremenu književnost, najbolju knjigu za djecu, njegovanje srpske tradicije i pravoslavne duhovnosti, kao i za najbolju promociju na sajmu.

Savjet ministara donio je odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određene robe do 31. decembra 2025. godine.

Ova odluka donesena je na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a obuhvaćeno je 69 tarifnih oznaka, među kojima je 61 sadržana u odluci za prethodnu godinu, dok je osam novih.

Radi se o tarifnim oznakama iz sektora tekstilne, industrije kože, obuće i namještaja, hemijske, metalne, prehrambene, grafičke i elektroindustrije.

Odluka stupa na snagu danom donošenja, objavljuje se u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjuje se od 1. januara 2025. godine, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Roba koja je obuhvaćena ovom odlukom su materijali i sirovine koji se smatraju repromaterijalom, jer ih koriste proizvođači iz BiH u vlastitoj proizvodnji za izradu gotovih proizvoda, u proizvodnji proizvoda za izvoz ili su supstitucija uvoznih proizvoda, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvalitetu potrebnom za proizvodnju gotovih proizvoda.

NASTAVITI SPROVOĐENjE REVIDIRANE STRATEGIЈE ZA RAD NA PREDMETIMA RATNIH ZLOČINA

Savjet ministara usvojio je na prijedlog Ministarstva pravde izvještaj o radu Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina za 2023. godinu, te pozvao sudove i tužilaštva u BiH da ulože dodatne napore s ciljem procesuiranja najsloženijih i predmeta od najvećeg prioriteta.

Istaknuta je važnost podrške EU u jačanju ljudskih i materijalnih kapaciteta pravosudnih institucija nadležnih za procesuiranje predmeta ratnih zločina, te odluke Unije da odobri sredstva za nastavak aktivnosti iz projekta “Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH” u okviru paketa pomoći IPA 2022.

Ovim će biti obezbijeđen kontinuitet procesuiranja ratnih zločina i dosljedno sprovedena Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina, saopšteno je iz Savjeta ministara.

S obzirom na to da još postoji veliki broj predmeta koji se ne mogu riješiti zbog procesne smetnje nedostupnosti osumnjičenih i optuženih osoba, Savjet ministara pozvao je sve nadležne institucije zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, te međunarodne organizacije da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se mehanizmi regionalne saradnje u procesuiranju predmeta ratnih zločina u potpunosti iskoristili i dodatno unaprijedili.

DRŽAVNA POMOĆ PROŠLE GODINE UVEĆANA ZA 21,60 ODSTO

Državna pomoć u BiH prošle godine iznosila je 584.637.488 KM ili 298.920.401 evra, što je povećanje za 103.881.716 KM, odnosno 21,60 odsto u odnosu na 2022. godinu, navodi se u izvještaju o ovoj pomoći koji je danas usvojio Savjet ministara.

Ukupnu državnu pomoć čini državna pomoć u sektoru industrije i usluga, državna pomoć male vrijednosti, državna pomoć za obavljanje usluga od opšteg ekonomskog interesa, te u poljoprivredi i ribarstvu.

Udio ukupne državne pomoći u BDP-u u 2021. godini iznosio je 1,18 odsto, u 2022. godini 1,05 odsto, a u 2023. godini 1,19 odsto, saopšteno je iz Savjeta mnistara.

Na današnjoj sjednici utvrđen je prijedlog odluke o ratifikaciji sporazuma između Savjeta ministara BiH i Populacionog fonda UN koji će biti upućen Predsjedništvu BiH u dalju proceduru.

Utvrđen je i prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o finansiranju za program saradnje za period od 2021. do 2027. godine između EU, BiH i Francuske.

Ukupna vrijednost ovog programa iznosi 108.063.537 evra.

Program obuhvata 27 zemalja članica EU te Švajcarsku i Norvešku, uz zemlje korisnice IPA – BiH, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

Odlučeno je da Savjet ministara uputi Predsjedništvu BiH prijedlog odluke o ratifikaciji sporazuma između Ministarstva odbrane u Savjetu ministara i Ministarstva nacionalne odbrane Rumunije o odbrambenoj saradnji.

Savjet ministara usvojio je i prijedlog odluke o postupku izrade nacrta strategije za reformu sektora pravde u BiH i Akcionog plana u okviru Radne grupe.

Na sjednici je data saglasnost za imenovanje Damjana Žagara na dužnost policijskog atašea Slovenije u BiH.

ODLUKA O KORIŠTENjU GRANTOVA MINISTARSTVA ZA LjUDSKA PRAVA

Savjet ministara donio je odluku o načinu korištenja grantova iz budžeta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice za period od 2024. do 2026. godine koji nisu unaprijed određeni posebnom odlukom u skladu sa važećim propisima na trogodišnjem nivou.

Grantovi koje je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice dužno sprovesti u fiskalnoj godini precizirani su Zakonom o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH, a planirani su u dokumentu Okvirnog budžeta institucija BiH i aktivnostima u okviru srednjoročnog programa rada Ministarstva i Savjeta ministara.

Za grantove i tekuće transfere Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice u ovoj godini odobrena su budžetska sredstva od 4.256.000 KM, dok će za 2025. i 2026. godinu iznos biti utvrđen zakonom o budžetu, za svaku godinu pojedinačno, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Dodjelom grantova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice nastoji se poboljšati inkluzija i integracija romske nacionalne manjine, podržati nevladine organizacije koje se bave promocijom i zaštitom prava ranjivih kategorija stanovništva, te ojačati kapacitete jedinica lokalne samouprave i nevladinih organizacija i udruženja s ciljem realizacije aktivnosti planiranih politikom o saradnji sa iseljeništvom.

Savjet ministara izrazio je duboku solidarnost sa stanovništvom pogođenim poplavama u evropskim zemljama, te s pažnjom prati razvoj situacije i u skladu sa svojim mogućnostima spreman je pružiti podršku ugroženim područjima.

BiH ostaje predana saradnji u naporima pomoći i obnove u duhu zajedništva i solidarnosti.

Savjet ministara je, na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta, donio odluku o izmjenama i dopuni odluke o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u BiH.

Izmijenjenom odlukom predviđa se oslobađanje od obaveze plaćanja naknade za određene korisnike za potrebe naučno-istraživačkih ustanova i za korisnike radio-frekventnog spektra u trajanju od osam dana, za koje dozvolu izdaje Regulatorna agencija za komunikacije BiH.

Briše se i odredba koja je predviđala da Savjet ministara, na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta, može dati posebna izuzeća od naplate radiofrekventnog spektra.

S ciljem podsticanja razvoja usluga zasnovanih na satelitskim ili hibridnim sistemima koji djelimično koriste satelitsku strukturu, za 40 odsto je umanjen godišnji iznos naknada po jednom megahercu dodijeljenog radiofrekventnog spektra u satelitskoj službi.

Procijenjeno je da će to dovesti do pada godišnjih prihoda po ovom osnovu od 144.000 KM.

Odluka o izmjenama i dopuni odluke o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u BiH stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 1. jula.

Institucije Bosne i Hercegovine u periodu od januara 2021. do 31. decembra 2023. godine, na kupovinu vozila potrošile su 13,2 miliona KM, a najskuplja vozila, i to dva “audija” nabavio je Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH koje je platio 319.929 KM.

Generalni sekretarijat za 159.999 KM u 2023. godini od firme M.R.M Export-Import iz Ljubuškog kupila je “audija A6 50 TDI quattro Tiptronic”. Iste godine od iste firme kupljen je i “audi Q5 Sportback 40 TDI quattro Stronic” koji je plaćen 159.930 KM.

Malo manje novca na dva vozila, takođe audija, potrošila je Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA koja je od iste firme M.R.M Export-Import iz Ljubuškog kupila dva ista “audija A6 50 TDI” koje je platila po 129.998 KM.

U periodu od januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine institucije Bosne i Hercegovine nabavile su ukupno 244 vozila i to 222 u BiH i 22 van Bosne i Hercegovine koje su kupila diplomatsko konzularna predstavništva.

Iz analize koju je uradio Istraživački sektor Parlamentarne skupštine BiH vidljivo je da je od 77 institucija kojima je pitanje o kupovini vozila poslano, odgovor dostavilo njih 75 dok Predsjedništvo BiH i Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH nisu dostavili podatke.

Vozila u periodu od 2021. i zaključno sa 2023. godinom nisu kupovali u 24 institucije.

Ministrima najdraži audi, cijene tek par maraka niže od dozvoljenih
Najviše vozila nabavljeno je u 2023. godini, a te godine i većina ministara je kupila nove limuzine. Zanimljivo je da su ministri izabrali vozila koja su za samo par maraka jeftinija od 130.000 KM koliko im je pravilnikom dozvoljeno.

Pravilnikom o uslovima nabavke i načinu korištenja službenih vozila u institucijama BiH klase vozila podjeljene su na način da je niža klasa vozila do 30.000 KM, niža srednja klasa do 60.000 KM, srednja klasa do 70.000 KM, viša srednja klasa do 130.000 KM i visoka klasa do 160.000 KM. Istim Pravilnkom definisano je i ko smije koristiti koja vozila, pa tako vozila visoke klase dozvoljeno je da koristi samo predsjedavajući Savjeta ministara BiH, dok vozila više srednje klase mogu koristiti ministri, predsjednik Suda i glavni tužalac, a vozila srednje klase mogu koristiti zamjenici ministara, rukovodioci institucija, sekretari ministarstava itd..

Zanimljivo je recimo da su ministri za svoje potrebe nabavljali vozila tek par maraka jeftinija od maksimalno dozvoljenih, pa je tako za Nenada Nešića, ministra bezbjednosti BiH nabavljeno vozilo “VW Touareg” i plaćeno 129.998,70 KM, dok je za Stašu Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa kupljen audi A6 za 129.995 KM. Za potrebe Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora nabavljen je BMW 520 D xdrive vrijedan 129.980 KM, a novim vozilom počastio se i Zukan Helez, ministar odbrane BiH za kojeg je nabavljen audi “A6 40 TDI Quattro Stronic”, a koji je plaćen 129.900 KM. Novo vozilo prošle godine dobio je i Davor Bunoza, ministar pravde BiH za kojeg je kupljen audi “Q5 40 TDI quattro S-tronic”, a koji je plaćen 129.950 KM, dok je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH dobio “VW Touareg”, koji je plaćen 129.876 KM. Dubravka Bošnjak, ministar civilnih poslova BiH dobila je Volvo S90 koji je plaćen 129.598 KM, a “najštedljiviji” su bili Edin Forto, ministar transporta i komunikacija i Selvid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice. Forto je nabavio vozilo VW Pasat koji je plaćen 91.800 KM, a Hurtić “VW Arteon” vrijedan 103.000 KM.

Koje kompanije su profitirale od institucija BiH
Najveći dobavljač novih vozila institucijama BiH u protekle tri godine bila je kompanija M.R.M Export-Import iz Ljubuškog koja je isporučila 60 vozila vrijednih 4,5 miliona KM. Odmah iza nje je kompanija Guma M iz Mostara od koje je nabavljeno 39 vozila vrijednih 1,2 miliona KM. Na trećem mjestu je kompanija Brčko Gas iz Brčkog od koje je nabavljeno 17 vozila vrijednih 1,2 miliona KM dok je od firme Auto plus iz Banjaluke kupljeno 34 vozila vrijednosti 1,1 milion KM.

Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva, nadgledala je jutros dovođenje tenka pred Drugu gimnaziju u Sarajevu.

Kako piše Klix, tenk bi trebalo da obilježi događaj iz proteklog rata u kojem su specijalci snaga tadašnje Armije RBiH uništili tenk Vojske Republike Srpske.

Osim tenka, spomen područje bi imalo i bronzane figure specijalaca koji slave uništavanje ovog tenka.

Riječ je o spomeniku koji je u planu godinama, ali doživio je brojne otpore s različitih strana pa je njegovo postavljanje stalno odgađano.

Jedan od glavnih problema onih koji su protiv te ideje je upravo tenk, a da to ostane kao konačno rješenje insistirala je gradonačelnica Benjamina Karić koja je na toj poziciji izdejstvovala i građevinsku dozvolu.