VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Poslodavci Republike Srpske: Vlasti moraju spriječiti blokadu granice

    Poslodavci Republike Srpske: Vlasti moraju spriječiti blokadu granice

    Bezakonje na granicama mora biti momentalno zaustavljeno. Blokada granica i protest prevoznika predstavljaju direktan napad na ekonomsku stabilnost Republike Srpske i prijetnju normalnom funkcionisanju društva. Ovo više nije pitanje sektorskog nezadovoljstva – ovo je pitanje opstanka privrede i sigurnosti građana.

    Zatvorene granice znače zaustavljenu proizvodnju, prekinut izvoz i hiljade radnih mjesta dovedenih u opasnost. Ugrožen je opstanak kompanija koje su decenijama osvajale najzahtjevnija strana tržišta. Najmanje 20.000 radnika u prerađivačkoj industriji već trpi posljedice. Privreda ne može disati bez prohodnih granica.

    Blokadom se prekida snabdijevanje stanovništva osnovnim životnim namirnicama, hranom i energentima. Nijedan interes, ma koliko bio opravdan, ne daje pravo da se ugrožavaju životi ljudi, egzistencija porodica i stabilnost čitavog ekonomskog sistema.

    Vlada Republike Srpske je pokušala rješenja kroz dijalog. Vrijeme razgovora je potrošeno. Sada je trenutak za hitnu i odlučnu reakciju svih nadležnih institucija kako bi se spriječila potpuna paraliza zemlje. Privreda Republike Srpske ne smije biti talac blokada i pritisaka pojedinih interesnih grupa. Obaveza vlasti je jasna – obezbijediti prohodnost puteva, nesmetan rad institucija i normalan život građana, svim zakonom dozvoljenim sredstvima.

    Kao poslodavci, iscrpili smo sve mogućnosti da zahtjevi prevoznika budu ispunjeni. Bez jakog transportnog sektora nema ni konkurentnog izvoza – ali blokade granica su crvena linija. Ako proizvodnja i izvoz stanu, posljedice će biti razorne. Milionski penali zbog neisporučene robe, raskinuti ugovori i gašenje radnih mjesta postaće realnost. U uslovima energetske krize i globalne nestabilnosti, mnoge kompanije takav udar neće preživjeti.

    Neprihvatljivo je da privredu blokiraju oni koji upravo od te iste privrede žive. Kompanije koje su rasle zahvaljujući saradnji sa domaćim poslodavcima sada tim istim poslodavcima zatvaraju puteve i nanose ogromnu štetu.

    Šteta izazvana blokadom mjeriće se stotinama miliona konvertibilnih maraka. To je udar koji privreda ne može podnijeti. Vlada Republike Srpske i nadležne institucije na nivou Bosne i Hercegovine moraju odmah preuzeti odgovornost i spriječiti blokade, kao što je to odlučno učinila Vlada Crne Gore zabranivši proteste prevoznika u zonama graničnih prelaza.

    Ukoliko se blokade nastave, poslodavci će, zajedno sa radnicima, biti primorani da zaštite pravo na rad – izlaskom na proteste i blokadom unutrašnjeg saobraćaja i institucija, sve dok se ne obezbijedi nesmetan protok robe preko granica.

    Poruka je jasna: niko nema pravo da zaustavi privredu. Vlasti moraju reagovati odmah. Svako odugovlačenje proizvodi štetu koja će se godinama sanirati, prenosi “Unija poslodavaca Republike Srpske”.

  • Stabilan izvoz i pad uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda

    Stabilan izvoz i pad uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda

    Iz BiH prošle godine izvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti oko 146,13 miliona KM, što predstavlja blagi rast od 0,16 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost uvoza smanjena za 4,94 odsto i iznosila je 254,65 miliona KM.

    Kako je navedeno u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH, lani je količinski izvoz smanjen 5,59 odsto u odnosu na 2024, dok je pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila 57 odsto.

    U strukturi izvoza zabilježen je rast, kako količinski tako i vrijednosno kod ključnih kategorija – fermentisani proizvodi porasli su za 11,42 odsto, maslac i mliječni namazi za 50 odsto, a sir i skuta za 21 odsto.

    Najveća izvozna tržišta ostala su ista i uključuju Crnu Goru, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

    Najvažnija uvozna tržišta u 2025. godini bila su Njemačka, Hrvatska, Srbija, Mađarska i Slovenija.

    Dok je uvoz iz Njemačke, Mađarske, Hrvatske i Slovenije smanjen, iz Komore navode da uvoz iz Srbije bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu.

    U BiH je lani najviše uvezeno sira i skuta, mlijeka i pavlake, maslaca i ostalih masti i ulja, dobivenih od mlijeka.

    – Usprkos ekonomskim poremećajima na tržištu, izvoz sektora prerade mlijeka ostao je stabilan, a pad količinskog izvoza od 5,59 odsto odnosi se uglavnom na mlijeko, dok su svi ostali proizvodi mliječne industrije bilježili rast, kako količinski tako i vrijednosno – navedeno je u analizi.

  • Srpska uvodi naknade vlasnicima nelegalnih vikendica

    Srpska uvodi naknade vlasnicima nelegalnih vikendica

    Obale rijeka posljednjih godina sve češće su mjesto za izgradnju vikendica, pa objekti niču gotovo uz samu vodu, što može predstavljati problem, kako za životnu sredinu, tako i za bezbjednost.

    Na osnovu analize sprovedene u „Vodama Srpske“ od Zvorničkog jezera do Novog Goražda izgrađeno je 773 nelegalna objekta, dok je na teritoriji Republike Srpske brojka oko 5.000. Nadležni najavljuju uvođenje naknada za korištenje riječnog pojasa.

    “U zakonskom smislu, postoji samo jedno rješenje, a to je da svi ti objekti treba da budu uklonjeni, odnosno srušeni, ta aktivnosti bi izazvala društveno-politički problem i u tom smislu mi smo ponudili rješenje da se uvede nova institucija privremeno zadržavanje objekata koji su izgrađeni u vodoplavnom području, uz obavezu plaćanja određene naknade koja bi bila prihod posebnog računa Voda Srpske”, rekao je Miroslav Milovanović, direktor „Voda Srpske“.

    Prema Zakonu o vodama Republike Srpske u članu 105. stav 1 stavka n) zabranjuje se:

    “Podizati zgrade i druge objekte koji ne služe odbrani od poplava na udaljenosti manjoj od 5 metara od linije dopiranja stogodišnjih voda za sve površinske vode, izuzev ako je vlasniku ili korisniku uslovljena izgradnja objekta prethodnim preduzimanjem zaštitnih mjera kojima se onemogućavaju ili smanjuju štetne posljedice od voda.”

    Prikupljena novčana sredstva od naknade bi se koristila dalje za izgradnju objekata namijenjenih za odbranu od poplava, kažu iz „Voda Srpske“. Na sjednici Vlade 5. marta donesena je Odluka o imenovanju radne grupe za rješavanje pitanja nelegalno izgrađenih objekata.

    “Cijeli Balkan ima takvo stanje, čak i susjedna Hrvatska, da imamo nelegalnih objekata na kompletnom, ne samo pored rijeka, nego svugdje, naša intencija je da povećamo budžet vodoprivrede na osnovu toga što ćemo tim ljudima naplaćivati naknade za korištenje”, rekao je Milan Gavrić, pomoćnik ministra u sektoru vodoprivrede pri ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

    U jednom se saglasni da objekti koji su izgrađeni u vodoplavnom području su uglavnom vikendice, koje predstavljaju luksuz, te da će se se u skladu sa tim i naplaćivati korištenje prostora.

  • Koje su operacije najbolnije?

    Koje su operacije najbolnije?

    Operacije su danas znatno napredovale i često manje bolne nego nekada, ali i dalje mogu uzrokovati veliku nelagodu, posebno tokom oporavka.

    Doktor porodične medicine Din Egit za “Daily Mail” izdvojio je neke od najtežih zahvata po pitanju boli.

    “Iako svako bol doživljava drugačije, definitivno postoje neki zahvati koji su bolniji od drugih, poput fuzije kičme, operacije na otvorenom grudnom košu i potpune zamjene koljena”, istakao je Egit.

    Dodao je da takvi zahvati zahvataju kosti i nerve te da oporavak, koji uključuje fizioterapiju, često može biti bolniji od same operacije.

    Evo koje je zahvate izdvojio kao najteže po pitanju boli.

    Biopsija koštane srži

    Biopsija koštane srži uključuje uzimanje uzorka iz unutrašnjosti kosti pomoću igle, dok je pacijent budan.

    Iako se koristi lokalni anestetik, pacijenti mogu osjetiti neugodno “povlačenje”, a nakon zahvata često se javljaju bol, modrice i ubodna rana koja može biti osjetljiva danima.

    Lumbalna punkcija

    Lumbalna ili spinalna punkcija podrazumijeva ubadanje igle u kičmu zbog uzimanja cerebrospinalne tečnosti ili primjene anestezije.

    Pacijent je budan tokom postupka, a nakon njega se mogu pojaviti glavobolje, krvarenja, otekline, bolovi u leđima te u nekim slučajevima i oštećenja nerava sa ozbiljnijim posljedicama.

    Otvorena operacija srca

    Ova operacija izvodi se pod anestezijom, ali uključuje otvaranje grudnog koša kako bi se pristupilo srcu.

    Svako bol doživljava drugačije, ali neki zahvati su bolniji od drugih. Foto fernandozhiminaicela/Unsplash

    Zbog toga je oporavak dugotrajan i može trajati i do 12 sedmica, a zahvaćeni su grudna kost i ligamenti, zbog čega je bol jači tokom oporavka.

    Histeroskopija

    Histeroskopija je zahvat pri kojem se instrument uvodi u maternicu radi pregleda njene unutrašnjosti.

    Mnoge pacijentice opisuju ga kao “nepodnošljiv”, zbog čega se preporučuje korištenje lokalne ili opšte anestezije.

    Potpuna zamjena koljena (totalna endoproteza)

    Potpuna zamjena koljena čest je zahvat, ali i vrlo bolan, jer uključuje osjetljive zglobove koji nose težinu tijela.

    Oporavak zahtijeva aktivno učešće pacijenta, a Egit savjetuje da  “najbolje što možete uraditi da se oporavite od potpune zamjene koljena je da se unaprijed pripremite.”

    “Ne razmišljajte samo o lijekovima protiv bolova, već i o položaju sjedenja, rasporedu spavanja i dnevnim aktivnostima. Oporavak neće biti bezbolan jer je zahvat izuzetno traumatičan i za kosti i za nerve”, kaže Egit.

  • Oglasila se policija o okupljanju u Derventi

    Oglasila se policija o okupljanju u Derventi

    Povodom današnjeg dođaja na lokalitetu novog katoličkog groblja u Modranu kod Dervente, tom prilikom nije bilo incidenata niti narušavanja javnog reda i mira.

    Ovo je saopšteno iz Policijske uprave Doboj, u kojem se još navodi da je policija preduzela sve potrebne mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju održavanja povoljnog stanja bezbjednosti.

    Vjerski obred prošao mirno

    “Na navedenoj lokaciji građani su upalili svijeće i prisustvovali vjerskom obredu. Nije bilo postrojavanja bivših pripadnika tzv. “3. bojne brigade HVO-a”, niti je bilo isticanja simbola koji bi doveli do uznemirenja građana (ratne zastave, majice sa uvredljivim simbolima i slično)”, istakli su iz policije.

    Policija najavila nastavak praćenja situacije

    Dodali su da će i u narednom periodu nastaviti sa praćenjem
    bezbjednosne situacije na terenu i preduzimati mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju očuvanja stabilnog stanja bezbjednosti, te apeluje na sve građane da se uzdrže od svakog ponašanja kojim bi mogao biti narušen javni red i mir.

    Podsjećamo, na okupljanju u Modranu su se pojavili i borci Vojske Republike Srpske, koji su naveli da će reagovati na svaku provokaciju, a među okupljenima su bili i narodni poslanici Radislav Dončić i Pero Đurić.

  • Ministarstvo zdravlja reagovalo na tvrdnje sindikata: Šta je Šeranić rekao o platama u zdravstvu

    Ministarstvo zdravlja reagovalo na tvrdnje sindikata: Šta je Šeranić rekao o platama u zdravstvu

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić iznio je, u obraćanju medijima nakon sjednice Vlade, potpuno tačne podatke o tome da su ukupna mjesečna izdvajanja za bruto plate zaposlenih u zdravstvu povećana sa oko 24 miliona KM u decembru 2018. godine na oko 48 miliona KM u decembru 2025. godine, saopštilo je resorno ministarstvo.

    U saopštenju se naglašava da ministar nikako nije rekao, niti implicirao da to znači da su plate doktora medicine porasle za 100 odsto, kako su to pogrešno zaključili i interpretirali pojedini sindikati.

    “Ti iznosu su dobro poznati i sindikalnim predstavnicima, kao što je poznato i da na njih utiču brojni faktori, uključujući broj zaposlenih, cijenu rada, broj radnih dana, broj dana vikenda i državnih praznika, fond dežurstava, bolovanja i slično”, navedeno je u objavi na “Instargram” nalogu Ministarstva zdravlja.

    Iz Ministarstva naglašavaju da je javno poznata činjenica da ministar Šeranić u svojim istupima ne manipuliše podacima, već, naprotiv, nastoji da uvijek, i u razgovorima sa sindikalnim predstavnicima, kao i u nastupima u medijima, realno predoči činjenice, okolnosti, mogućnosti i prioritete, kakvi god da oni jesu.

    “S obzirom na to da su pomenute izjave date pred brojnim novinarima i da su javno dostupne u izvornom obliku, ali i u duhu dosadašnje dobre saradnje, molimo sindikalne predstavnike da se uzdrže od tumačenja podataka ili izjava ministra zdravlja i socijalne zaštite”, zaključeno je u objavi.

  • Održano okupljanje u Modranu kod Dervente bez incidenata

    Održano okupljanje u Modranu kod Dervente bez incidenata

    Neprijavljeno okupljanje povodom godišnjice 3. bojne derventske brigade HVO u Modranu kod Dervente, prošlo je bez ikakvih incidenata.

    Uniformisani pripadnici ove brigade nisu se postrojavali, te su na spomenik na vijence položili bivši pripadnici brigade u civilu i porodice.

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske obezbjeđivali su ovaj skup kako ne bi došlo do nekih incidenata, jer su se u Modranu okupili i borci Vojske Republike Srpske koji su ranije izjavili da neće dozvoliti postrojavanje pripadnika HVO-a.

    Drugi skup je prijavljen za 25. marta, i taj je skup prijavljen i odobren.

    Čedo Vujičić, predsjednik Boračke organizacije Derventa istakao je da je ovakvo okupljanje uznemirilo stanovništvo i izazvalo tenzije, jer počinioci zločina nad Srbima nisu adekvatno kažnjeni.

    “Pripadnici ove bojne koji su počinili zločine nisu adekvatno kažnjeni.

    – Sudovi nimalo nisu “prosrpski” i takvi sudovi su na 54 godine zatvora kaznili zlogasnu brigadu. Pokrenute su izmjene zakona koje definišu tu oblast. To je satisfakcija za sve nas. Јa sam ubijeđen da će ovaj put biti donesen zakon i da će sporna obilježja biti uklonjena”, istakao je Vujičić.

  • Dodik o govoru Orbana: Prijatelj

    Dodik o govoru Orbana: Prijatelj

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nazvao je predsjednika Vlade Mađarske Viktora Orbanom prijateljem, nakon Orbanovog govora o Dodiku na Konferenciji konzervativne političke akcije u Budimpešti.

    – Prijatelj – istakao je Dodik na Iksu nakon Orbanovog govora.

    Predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban rekao je da je predsjednik SNSD-a Milora Dodik zaslužio najveću titulu, jer je preživio američke sankcije, ucjene iz Njemačke i bosansko maltretiranje.

    – Vjerujte dragi prijatelji, mi bismo doživjeli kolaps da smo preživjeli samo pola onoga što je preživio Dodik. Ali on je uspio i hvala Milorade što ste danas sa nama – naveo je Orban tokom govora na Konferenciji konzervativne političke akcije u Budimpešti, kojoj prisustvuje i Dodik.

  • Dodik u Budimpešti sa Orbanom na konferenciji konzervativnih lidera

    Dodik u Budimpešti sa Orbanom na konferenciji konzervativnih lidera

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik sastao se u Budimpešti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom uoči početka Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC), jednog od najznačajnijih međunarodnih skupova tog tipa koji okuplja političke lidere, zvaničnike i analitičare iz Evrope, SAD i drugih dijelova svijeta. Orban je pred početak konferencije razgovarao sa svega nekoliko odabranih učesnika, među kojima je bio i Dodik.

    Konferencija, koja se održava u Budimpešti, okupiće brojne istaknute političke lidere, uključujući premijere Gruzije Iraklija Kobahidzea i Češke Andreja Babiša, kao i domaćina skupa Viktora Orbana. U programu učestvuju i visoki zvaničnici iz više zemalja, među njima ministri, poslanici i politički komentatori, dok su najavljena i obraćanja predstavnika iz SAD i Evrope, kao i lidera poput Gerta Vildersa, Mateuša Moravjeckog i Havijera Mileja.

    Dodik je u Budimpešti istakao da učestvuje na skupu koji okuplja lidere koji se zalažu za „suverenitet, slobodu i identitet“, naglašavajući da Republika Srpska ima svoje mjesto u političkim procesima koje, kako navodi, oblikuju „novu realnost“. On je poručio da Republika Srpska ima „snažne prijatelje u svijetu koji dolazi“, uz ocjenu da se globalna politička scena mijenja u pravcu koji odgovara tim vrijednostima.

    Konferencija „CPAC Mađarska“ nastala je u Sjedinjenim Američkim Državama i predstavlja platformu za umrežavanje i razmjenu ideja konzervativnih političkih aktera, a njen evropski ogranak posljednjih godina okuplja sve veći broj učesnika iz različitih država.

  • Stanivuković ponovo pretresan na granici sa Hrvatskom

    Stanivuković ponovo pretresan na granici sa Hrvatskom

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i lider Pokreta Sigurna Srpska oglasio se na društvenim mrežama poručivši da je opet imao, kako je rekao, “srdačnu” dobrodošlicu od naših komšija.

    Iskustva sa granice i aerodroma

    On je u objavi naveo da je procedura već dobro uvježbana.

    “Aerodrom – zadržavanje i pretres.

    Granica – zadržavanje i pretres. Koferi – obavezno otvaranje, da se ne propusti ni najsitniji detalj. Kontinuitet na kome bi pozavidjele i najuređenije službe. Čovjek bi pomislio da sam bar opasan kriminalac… ako već ne, onda makar sumnjivi migrant, a ne neko ko dolazi sa namjerom da gradi normalne, komšijske odnose. I tako, iz puta u put”, naveo je Stanivuković na društvenim mrežama.

    Poruka smirenosti uprkos pritiscima

    Dodao je da iskreno, više ni sam ne broji koji je ovo pretres po redu.

    “Ali ima i jedna dobra stvar u svemu ovome: Što je pritisak veći – ja sam mirniji. Što je “gostoljubivost” jača – ja sam strpljiviji. Bez inata. Bez mržnje. Pomalo gandijevski, dostojanstveno i uporno.

    Bez obzira na ovakav tretman, nastaviću pružati ruku prijateljstva sugrađanima Hrvatima u Banjaluci”, istakao je Stanivuković.

    Najava Bajramske posjete i stav o odnosima

    Prema njegovim riječima, već sutra će obići jednu porodicu povodom Bajrama, jer poštovanje i čovječnost ne smiju zavisiti od protokola i rampi.

    “Sve ovo se dešava nakon moje posjete Srbima u Lici i Dalmaciji. Ljudima koje volim, gdje je moj narod živio i živi, i koje ću uvijek, kao čovjek, podržavati. Ako je to nekome sporno – neka ostane. Ja ću ostati pri svom”, naglasio je Stanivuković.