Kategorija: Vijesti

Ujedinjena Srpska organizovala je na Trgu Krajine u Banjaluci besplatan pregled šećera u krvi za sugrađane, čime je počela promocija zdravstvene politike ove stranke.

Predsjenik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić kaže da se počelo iz Banjaluke jer svi znamo da imamo velike gužve u ambulantama i duge liste čekanja na medicinske preglede.

-Bilo je veliih priča, poput gradnje bolnice, ali za to treba mnogo vremena. Mi smo za to da se napravi bolja organizacija, a taj projekat je uradilo pet doktoro sa lista. Mi imamo rješenje kako da se boljom organizacijom riješe čekanja i gužve u našim ambulantama u Banjaluci, ali i u cijeloj Republici Srpskoj – rekao je Stevandić.

Dr Vladimir Krivokuća je ocijenio da su velike gužve u čekonicama postale veliki problem za građane u Banjaluci.

-Nudimo rješenja u smislu da uvedemo popodnevne smjene koje bi bile dodato plaćene ljekarima i svom medicinskom osoblju iz budžeta Grada. Grad ima svoj budžet i on treba da služi svim građanima – zaključio je Krivokuća.

Dr Slobodan Grhovac je naglasio da se i ginekološki pregledi dugo čekaju.

-Treba reći da je u prošlom političkom sistemu bio jedan odličan zdravstveni sistem. U ovom poličkom sistemu imamo jako loš zdravstveni sistem. Kako je napravljen i ko ga je uveo u Republiku Srpsku i BiH, to sada nije bitno. Bitno je početi ga mijenjati. To je korak koji Ujedinjena Srpska pokušava da napravi. Kao što je u prošlom sistem zdrastveni sistem bio dostupan građanima, tako da bude dostupan i u ovom sistemu. Mi smo odgovorni ljudi, nadamo se da ćemo uspjeti to da uradimo i da održimo svoju riječ – rekao je Grahovac.

Dakle, prema riječima dr Stevandića, zaključak je sljedeći: Gradski budžet već u decembru obezbjeđuje sredstva za popodnevni rad doktora i sestara banjalučkog Kliničkom centru, a Banjalučani dobijaju slobodne popodnevne termine jer se u jutarnjim terminima pregleda i liječi čitava Republika Srpska.

– To je program Ujedinjene Srpske i u narednih sedam dana ćete čuti još dosta naših programa. Ne bavimo se antikampanjom, ne pljujemo druge, pokazujemo šta i kako treba da se radi – naglasio je Stevanić.

On je podsjetio da skoro u čitavoj Republici Srpkoj danas organizuju okupljanja, kao u Banjaluci.

-Ujedinjena Srpska je jedna od snažnijih političkih opcija koja može da u čitavoj Srpskoj isti dan, u isto vrijeme okupi ljude na trgovima, koji će predstaviti svoje programe. Danas se predstavlja zdravstveni program, kako smanjiti guže. Očekujemo najbolje rezultate, bolje od dugih i bolje nego što smo mi imali do sada – zaključio je predsjednik US dr Nenad Stevanić.

U Garavicama kod Bihaća, jednom od najvećih stratišta srpskog naroda u NDH, obilježavaju se 83 godine od ustaškog zločina nad 12.000 Srba, među kojima je bio veliki broj djece.
Garavice, obilježavanje – Foto: RTRS
Garavice, obilježavanjeFoto: RTRS
Služen je parastos i položeni vijenci i cvijeće na spomenik.

Parastosu, koji je služio paroh bihaćki Slaviša Milinović, prisustvovali su ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, kao izaslanik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, državni sekretar u Ministratstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Đorđe Todorov, predstavnici SUBNOR-a, Udruženja “Garavica 1941”, Boračke organizacije, Organizacije starješina Vojske Republike Srpske i Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH.

Na obilježavanju stradanja u Garavicama i danas otvorene provokacije iz Federacije.

U Spomen-parku još uvijek stoji ratna zastava FBiH postavljena krajem avgusta iako Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH to nije dozvolila.

Danas srpsko stratište u Garavicama prepušteno je propadanju i zaboravu, iako je pod zaštitom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH.

Ustaše su početkom Drugog svjetskog rata izvršile masovni pokolj srpskog civilnog stanovništva, u kojem je ubijeno više od 12.000 ljudi, među kojima je bio veliki broj djece i 148 bihaćkih Јevreja.

Na nekoliko masovnih stratišta u okolini Bihaća u toku 1941. godine zvjerski je ubijeno više od 15.000 Srba iz šire okoline.

Bihać je početkom Drugog svjetskog rata bio sjedište novoosnovane županije Nezavisne Države Hrvatske pod nazivom Krbava i Psat.

Novopostavljeni župan Ljubomir Kvaternik je u junu 1941. godine zabranio Srbima i Јevrejima pristup Bihaću i okolini grada, počeli su progoni, zatvaranja i ubijanja Srba i Јevreja.

Spomenik je podignut 1949. godine, a tek 1981. godine memorijalni spomenik, djelo arhitekte Bogdana Bogdanovića.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donijela je 2013. godine odluku da se Garavice proglase za nacionalni spomenik.

Sjećanje na zločin NDH nad Srbima u Garavicama kod Bihaća se, kao istorijski događaj od republičkog značaja, obilježava u organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske

Na našim drumovima, mnogo je vozila sa stranim registarskim tablicama. Samo tokom prošle 2023. godine oni su na putevima u Srpskoj, napravili su čak 331.860 prekršaja. Kada bi ovaj broj pomnožili s minimalnom novčanom kaznom od 20 maraka, dobili bismo iznos, viši od šest miliona maraka. Ipak, većina ovih prkršaja ostane nenaplaćena.

Stacionarni i pokretni radari, kamere, policijske patrole, a i sami vozači svakodnevno svjedoče o ogromnom broju saobraćajnih perekršaja koje naprave vozači iz stranih zemelja.

Samo za šest mjeseci ove godine MUP Srpske evidentirao je 87.751 takav slučaj.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas na graničnom prelazu Karakaj, kod Malog Zvornika, da se ovaj prelaz u Srpskoj doživljava kao administrativni, a ne kao granica.

Dodik je tokom obilaska ovog prelaza sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, novinarima rekao da je ideja Republike Srpske da ova komunikacija bude u suštini nešto što spaja jedan narod sa obje strane Drine.

“Mi ovo doživljavamo kao administrativni prelaz. Namjerama nam je da se od ovog prostora napravi tampon zona i sada je na nama i budućim generacijama da napravimo novu istorijsku činjenicu, da je to u suštini komunikacija koja spaja jedan narod sa obje strane Drine”, rekao je Dodik.

On je još jednom zahvalio Vučiću, njegovom timu i Vladi Srbije zato što su usmereni na izgradnji komunikacija, mosta na Drini i prilazne puteve.

I na Republici Srpskoj je, kazao obaveza, da rekonstruiše puteve sa namjerom da bitno poboljšamo tu komunikaciju.

“O svemu najbolje govori statistika, na ovom mostu dan prije njegovog zatvaranja bilo je registrovano 150 kamiona koji su prešli, to govori da moramo zajedno da učinimo sve da komunikacija bude brža”, rekao je Dodik.

Govoreći o prethodnoj vlasti u Srbiji, Dodik je rekao da su oni imali priliku, ali da nisu učinili ništa.

“Ja sam bio predsjednik Vlade Srpske tada i sve se zasnivalo na verbalnoj ljubavi. U to vrijeme nisu smjeli ni da dođu u Banjaluku, dok prvo ne odu u Sarajevo. To je bila jedna dodvornička priča”, jasan je Dodik, prenosi Tanjug.

Istakao je da na ovom prelazu mnogo Bošnjaka prelazi u Srbiju, idu za Beograd, liječe se i tu nema nikakvih zabrana.

Dodao je i da nekima smeta činjenica da je istorijski gledano tuzlanski region uvijek gravitirao ka Beogradu i to je pokušano da se spriječi.

Ljudima, ističe, treba dati mogućnost da sigurno stignu tamo gdje su pošli.

Lijepljenjem prvog plakata, konvencijama, predstavljanjem kandidata, promovisanjem slogana i pres-konferencijama, političke partije u Bosni i Hercegovini danas će ozvaničiti početak kampanje za lokalne izbore koji se održavaju 6. oktobra.

Tokom kampanje, koja traje do 5. oktobra, 26.089 kandidata boriće se za glasove 3.400.204 birača. Mandate će, na kraju, izboriti 3.200 odbornika u skupštinama opština i gradova te 142 načelnika ili gradonačelnika u Bosni i Hercegovini. Za skupštinu opština i gradova kandidovana su 25.703 kandidata, dok će se za gradonačelničke i načelničke funkcije boriti 386 kandidata, među kojima je i 29 žena.

U izborima će učestvovati 296 političkih subjekata, među kojima je 110 stranaka, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata, 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina i devet lista nezavisnih kandidata.

Na ovim izborima prvi put politički subjekti dužni su podnijeti izvještaj o utrošku sredstava tri dana pred izbore, a CIK će te izvještaje javnosti prezentovati tri dana nakon izbora. Sredstva za finansiranje izborne kampanje primaju se i troše isključivo putem posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje.

U Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine juče su rekli da kampanja podrazumijeva da politički subjekti na zakonom utvrđen način upoznaju birače i javnost o svojim programima i kandidatima za lokalne izbore. Svi politički subjekti kampanju mogu provoditi na cijeloj teritoriji BiH, a nadležni organi su dužni obezbijediti slobodu njihovog i kretanja njihovih birača i pristalica, kao i ravnopravan tretman u njihovim zahtjevima da javna mjesta koriste u svrhu kampanje.

“Politički subjekti imaju pravo voditi izbornu kampanju u mirnom okruženju, organizovati i održavati javne skupove, slobodno iznositi svoje stavove kako bi stekli podršku birača, štampati i dijeliti plakate i postere, te druge materijale u vezi sa izbornom kampanjom”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH.

Kada je riječ o zabranama, u kampanji se ne smiju uklanjati, prekrivati, oštećivati ili mijenjati štampani oglasi, posteri i drugi promotivni materijal, a zabranjeno je i isticanje, štampanje i rasturanje izbornih materijala u kojima se žene i muškarci predstavljaju na stereotipan ili ponižavajući način.

Izborni materijali ne mogu se postavljati unutar ili na zgradama u kojima su smješteni organi vlasti, javnim preduzećima i ustanovama, mjesnim zajednicama, vjerskim objektima, na javnim putevima i javnim površinama itd.

“Politički subjekti su dužni sve materijale korištene u svrhu izborne kampanje ukloniti 15 dana nakon dana izbora”, rekla je Hadžiabdićeva.

U CIK-u podsjećaju i da je zabranjeno prijetiti pristalicama drugih političkih subjekata, sprečavati novinare u obavljanju posla, obećavati novčanu nagradu ili drugu materijalnu korist u svrhu dobijanja podrške birača, podsticati na glasanje lica koja nemaju pravo glasa, podsticati lica da glasaju više puta ili u ime drugog lica.

Takođe, zabranjeno je zloupotrebljavati djecu u političke svrhe.

“Zabrana govora mržnje odnosi se na cijeli izborni period, ne samo na period izborne kampanje”, rekla je Hadžiabdićeva.

Zabranjeno je i iznositi lažne informacije koje mogu ugroziti izborni proces i dezinformisati birače, a kazne za kršenje izbornih pravila kreću se do 30.000 KM.

“CIK može za određene prekršaje ukloniti kandidata sa liste i poništiti objavu učešća političkog subjekta na izborima. Koja će od sankcija biti izrečena, zavisi od težine prekršaja i njihove učestalosti”, rekli su u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

“Pod lupom” uočila 710 izbornih nepravilnosti
Koalicija “Pod lupom” od 22. jula do 1. septembra zabilježila je ukupno 710 izbornih nepravilnosti, a najveći broj njih odnosi se na zloupotrebu javnih sredstava i resursa, što je zabilježeno u 223 slučaja.

Ostale nepravilnosti se odnose na preuranjenu izbornu kampanju, propuste u radu lokalnih izbornih komisija, nepravilnosti u radu medija, pritiske na birače i različite druge oblike izbornih nepravilnosti.

“Zabilježen je 181 slučaj gdje postoji sumnja na stranačku infiltraciju na pozicije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora koji prema posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ne smiju biti povezani sa strankama”, rekao je Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose s javnošću i medijima, dodajući da postaje očigledno da političke stranke nemaju namjeru odustati od apsolutne kontrole biračkih odbora bez obzira na jasna izborna pravila.

Ako je neko vidio ovaj Kedi, firma “Simimpeks”, na području Krupa-Bočac, molio bih da mi se javi, drugar je nestao juče ujutro oko 10 sati – objavio je jedan Banjalučanin na društvenim grupama moleći za bilo kakvu pomoć u potrazi za mladićem Stefanom Dašićem, koji je posljednji put viđen juče ujutro kada je otišao sa posla i od tada mu nema traga.

Ekipa BL portala kontaktirala je ovog Banjalučanina kako bi pomogli u potrazi sa nestalim Stefanom koji ima 31 godinu.

“Juče ujutro oko deset sati je nazvao jednog prijatelja, bio je uzrujan, rekao je samo čuvajte mi brata. Zatim je sa službenim autom otišao sa posla i nestao”, navodi ovaj Banjalučanin za BL portal.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH i profesor na Еkonomskom fakultetu Srđan Amidžić rekao je da banke predstavljaju jedan od najznačajnijih dijelova svakog sistema i svake države ali da one moraju da budu u funkciji države i ljudi koji u njoj žive. Ističe da država nikako ne može da bude u funkciji banaka.

Komentarišući činjenicu da su pojedinim privrednim subjektima ugašeni računi, da je nekoliko stotina ljudi ostalo ili uskoro ostaje bez posla, Amidžić naglašava da su banke dio sistema države te da, kao takve, moraju biti u funkciji države.

“Bilo koja proizvoljnost u okviru bankarskog sektora ili diskreciono pravo kada su u pitanju pojedinci prilikom odlučivanja nije dobra za stabilnost finansijskog sektora“, rekao je on.

Ističe da se krenuo u pravcu da pojedinci na proizvoljan način tumače jasno definisana međunarodna pravila i na takav način ugrožavaju banke.

“Mogu da kaže da se pojedinim bankama prijetilo da će im se oduzeti SVIFT i na takav način zatvoriti te banke. Ali i ovakvo ponašanje banaka je isto kao da ste im oduzeli SVIFT. Ako banka odustaje da posluje sa jednim od najznačajnijih faktora, pored stanovništva i privrede, vi imate državu, a ako uzima u diskreciono pravo da kaže ‘sa tobom hoću a sa tobom neću da poslujem’ dovešće sebe u situaciju da će ući u probleme o kojima sada ne bih da govorim. To će biti isto kao da im je oduzet SVIFT, banke su krenule da same sebe oduzmu SVIFT. Ne može država biti u funkciji bankarskog sistema, valjda je obrnuto. Republika Srpska mora da vodi računa o osjetljivosti tog sistema. Ovo što se dešava nije dobro i svaka proizvoljnost na finansijskom tržištu nikada ne iznjedri dobre rezultate“, naglašava Amidžić.

Ministar finansija i trezora i profesor na Еkonomskom fakultetu Srđan Amidžić napominje da je Agencija za bankarstvo imala i previše sluha za banke, upravo uzimajući u obzir osjetljivost.

“I ona je dovedena pred svršen čin i mora se, onima koji posluju u Republici Srpskoj, jasno staviti do znanja da moraju da posluju na osnovu zakona koji važe u Srpskoj. Tek na osnovu tih zakona mogu ovdje da funkcionišu. A da će neko proizvoljno tumačiti zakone kratkoročno možda ima neki efekat ali dugoročno urušava sam sebe. To važi za sve privredne subjekte, tako i za banke“, kaže Amidžić.

Govoreći o ponašanju banaka u Republici Srpskoj, Amidžić kaže da, ukoliko se pročita uredba OFAK-a pri Ministarstvu finansija SAD, se jasno vidi da banke rade stvari koje nisu propisane uredbom.

“Ne možete proizvoljno tumačiti uredbu. Uredba je javno objavljena – jasna i precizna. Ako uđete u proizvoljnost da je tumačite ovako ili onako to je kao kad bih ja tumačio u saobraćaju da li na žuto svjetlo na semaforu mogu stati ili je to znak da ubrzam pa prođem prije crvenog. Kada je žuto moramo usporiti, zna se. OFAK-ove uredbe su jasne. Ne možete tumačiti duh OFAK-ovih uredbi nego postoji slovo OFAK-ovih uredbi i niko ne spori da se one kao takve tumače“, napominje on.

Ističe da bilo koja proizvoljnost dovodi to toga da banke ugrožavaju same sebe a to dalje može dovesti do posljedica po čitav sistem.

“Agencija za bankarstvo mora jasno da stavi do znanja bankarskom sistemu da zakoni moraju da se poštuju. Naša zakonska rješenja nisu puno drugačija od onih u Еvropi ili Americi, samo treba to da poštujemo“, rekao je Amidžić.

Komentarišući to što su pojedine banke odbile da isplate plate radnicima određenih firmi koje su im uredno dostavile sredstva za to, Amidžić kaže da je to ludost.

“To je ludost a rate kredita uredno su im skinuli. Banke se ne mogu tako ponašati. Nisu banke iznad države, možda ste najbitniji segment države ali niste iznad nje. Te stvari moramo da poravnamo, da ih dovedemo u realnost a sigurno će Srpska uvažati specifičnost tog sektora“, poručuje Amidžić.

Helikopter Helikopterskog servisa Republike Srpske ugasio je glavni dio požara na Majevici i pripremio teren za vatrogasce da gašenje privedu kraju, izjavio je direktor ovog servisa Boban Kusturić.

Nema nijednog velikog plamena, nema ništa kritično, samo je bitno da vatrogasci pređu taj teren da se ne bi desilo da se požar ponovo javi – rekao je Kusturić za Srnu.

On je istakao da je helikopter gasio požar do večernjih časova.

Požar na Majevici buknuo je juče u poslijepodnevnim časovima i bio ugašen, a zatim se aktivirao ponovo oko 19.00 časova.

Luiđi Soreka, novi ambasador EU u BiH, predao je akreditivno pismo Predsjedništvu BiH, čime i zvanično stupa na novu dužnost.

Pismo je preuzeo Denis Bećirović, predsjedavajući ove institucije.

“Danas, predajem akreditivno pismo predsjedavajućem Predsjedništva BiH Bećiroviću. Moj posao predstavljanja EU u BiH radeći zajedno sa narodom u BiH i vlastima na pristupanju EU zvanično sada počinje. Velika je privilegija biti ovdje. Radujem se našem zajedničkom radu”, napisao je on na svom profilu X-a.

Soreka je zamijenio austrijskog diplomatu Johana Zatlera, koji je preuzeo dužnost ambasadora EU u Crnoj Gori.